Skip to content

Skip to table of contents

Amamako Oku Kuatisa Vamanji ya Kristu

Amamako Oku Kuatisa Vamanji ya Kristu

“Omo wa ci lingili umue wa vakuetu ava va sule, oco wa ci ndingilivo ame.”​—MATEO 25:40.

1, 2. (a) Alusapo api Yesu a lomboluila kakamba vaye va koleliwa? (Tala ociluvialuvia kefetikilo liocipama cilo.) (b) Nye tu sukila oku kũlĩha catiamẽla kolusapo luolomeme kuenda luolohombo?

 YESU wa kala oku sapela lakamba vaye va koleliwa ndeci: Petulu, Andereu kuenda Yoano catiamẽla kocina cimue ci kuete esilivilo lia velapo. Yesu noke yoku tukula olusapo luatiamẽla kukuenje wa kolelua haeye wa lunguka, luafeko ekũi, kuenda luolokondu, wa tukulavo olusapo lukuavo. Volusapo luaco wa popia eci catiamẽla kotembo “Mõlomanu” a ka sombisa “olofeka viosi.” Eye wa va sapuila okuti “Mõlomanu” o ka tepisa omanu vovimunga vivali okuti cimue colomeme, cikuavo colohombo. Eye wa tukulavo ocimunga catatu okuti “vamanji” ya Soma.​—Tanga Mateo 25:31-46.

2 Ndeci ca pita lovapostolo, afendeli va Yehova koloneke vilo, va siatavo oku kapako olusapo luaco momo mua kongela omuenyo womanu. Yesu wa popia hati omanu vamue va ka tambula omuenyo ko pui, pole, vakuavo va ka nyõliwa. Omo liaco, oku kuata elomboloko liolusapo luaco kuenda ovina tu sukila oku linga oco tu tambule omuenyo ko pui, ci kuete esilivilo. Ocipama cilo, ci ka tambulula apulilo akuaĩmo ndeci: Yehova o tu kuatisa ndati oku kuata elomboloko liolusapo olu? Tua kũlĩha ndati okuti olusapo luaco lu tiamisiwila kupange woku ku kunda? Velie va sukila oku kunda? Momo lie oku amamako oku kuatisa “Soma” kuenda “vamanjaye”ci kuetele esilivilo komanu?

YEHOVA O TU KUATISA NDATI OKU KUATA ELOMBOLOKO LIOLUSAPO OLU?

3, 4. (a) Nye tu sukila oku kũlĩha oco tu kuate elomboloko liolusapo olu? (b) Kunyamo wo 1881, Utala Wondavululi wa lombolola nye catiamẽla kolusapo olu?

3 Oco tu kuate elomboloko liolusapo luatiamẽla kolomeme kuenda kolohombo, tu sukila oku kũlĩha (1) helie o lomboloka “Mõlomanu,” ale “Soma,” velie olomeme lolohombo, kuenda velie “vamanji” a Soma? (2) Otembo yipi “Mõlomanu” a ka tepisa ale oku sombisa olomeme lolohombo? (3) Momo lie omanu vamue va tukuiwila vati olomeme kuenda vakuavo olohombo?

4 Kunyamo wo 1881, Utala Wondavululi wa lombolola okuti, “Mõlomanu”ale “Soma,” o lomboloka Yesu. Owo wa lombololavo okuti, “vamanji” ya Soma ka va lomboloka lika vana va ka viala la Yesu kilu, pole va lombolokavo omanu vosi va ka tambula omuenyo ko pui palo posi eci va ka lipua. Utala waco Wondavululi wa lombololavo okuti, omanu va ka tepiwa vokuenda Kuohulukãi Yanyamo Yuviali wa Kristu, kuenje vana va setukula ocisola ca Suku kovina viosi va linga, va ka tukuiwa vati olomeme.

5. Kunyamo wo 1923, afendeli va Suku va kuata ndati elomboloko liolusapo luaco?

5 Noke, Yehova wa kuatisa afendeli vaye oku kuata elomboloko liolusapo luaco lonjila ya leluka. Kunyamo wo 1923, Utala Wondavululi 15 ya Mbalavipembe wa lombolola okuti “Mõlomanu” o lomboloka Yesu. Pole, ovinimbu Viembimbiliya vi lombolola okuti, “Vamanji” va tukuiwa volusapo va lomboloka omanu vana va ka kala kilu kumue la Yesu kuenje va ka viala kumue laye vokuenda Kuohulukãi Yanyamo. Owo wa lombololavo okuti olomeme vi lomboloka vana va ka kala palo posi vokuenda kuviali wa Yesu kuenda wa vamanjaye. Olusapo luaco, lua lombolola okuti vana va ka kuatisa vamanji ya Soma oku tepisa ale oku sombisa, va sukila oku ci linga eci vamanji ya Kristu va kasi handi palo posi, osimbu handi Ohulukãi Yanyamo ka ya fetikile. Utala waco Wondavululi wa lombololavo okuti olomeme, omanu vana va kolela ku Yesu kuenda va tava okuti Usoma u ka nena omuenyo umue uwa.

6. Kunyamo wo 1995 onjila yoku kuata elomboloko liolusapo luaco, ya pongoloka ndati?

6 Vokuenda kuanyamo alua tua kuatele ovisimĩlo viokuti, omanu va kasi oku sombisiwa omo liupange woku kunda u kasi oku lingiwa koloneke vilo via sulako. Nda va tava kesapulo tu va kundila va linga olomeme, pole, nda ka va tava, va linga olohombo. Kunyamo wo 1995 elomboloko tua kuatele liolusapo luaco lia pongoloka. Utala Wondavululi wa sokisa elivulu lia Mateo 24:29-31 (tanga) lelivulu lia Mateo 25:31, 32 (tanga) kuenda wa lombolola okuti Yesu o ka sombisa omanu vokuenda kuohali ya piãla eci Mõlomanu “eya lulamba waye.” a​—Tala etosi pombuelo yemẽla.

Tu eca olopandu ku Yehova wa siata oku tu kuatisa oku kuata elomboloko lialusapo a Yesu

7. Olusapo olu lu lomboloka nye?

7 Koloneke vilo, tu kuete elomboloko lia suapo liatiamẽla kolusapo luolomeme kuenda luolohombo. Tua kũlĩha okuti “Mõlomanu,” ale “Soma,” o lomboloka Yesu. “Vamanji” ya Soma va lomboloka vana va wavekiwa lespiritu sandu okuti, va ka viala la Yesu kilu. (Va Roma 8:16, 17) “Olomeme” kuenda “olohombo,” vi lomboloka omanu vo kolofeka viosi. Ovo va ka sombisiwa kesulilo liohali ya piãla okuti ndopo yi fetika. Tua kũlĩha okuti Yesu o ka sombisa omanu ndomo va tata olombuavekua vi kasi handi palo posi. Tu eca olopandu ku Yehova okuti vokuenda kuanyamo alua wa siata oku tu kuatisa oco tu kuate elomboloko liolusapo luatiamẽla kolomeme lolohombo, kuenda alusapo akuavo a sangiwa kelivulu lia Mateo kocipama 24 kuenda 25!

OLUSAPO LU TU LONGISA OKUTI UPANGE WOKU KUNDA U KUETE ESILIVILO LIA VELAPO

8, 9. Momo lie Yesu a tukuila olomeme hati “vakuesunga”?

8 Yesu ka tukuile olondaka “oku kunda” ale “upange woku kunda” volusapo luolomeme lolohombo. Tua kũlĩha ndati okuti olusapo luaco lu tu longisa okuti upange woku kunda owo u kuete esilivilo lia velapo?

9 Oco tu sange etambululo, tete tu sukila oku ivaluka okuti, Yesu wa longisa ulandu umue lekuatiso liolusapo. Eye ka tukuile olomeme lolohombo viovinyama. Omo liaco, ka popele hati omanu vana va sokisiwa ndolomeme va sukila oku eca okulia kuenda uwalo kolombuavekua, oku va tata eci va vela ale oku ka va nyula vokayike. Pole, Yesu wa lombolola okuti olomeme omanu “vakuesunga,” momo va tenda Akristão olombuavekua okuti vamanjavo kuenda va kolela kokuavo vokuenda kuoloneke vilo viovitangi.​—Mateo 10:40-42; 25:40, 46; 2 Timoteo 3:1-5.

10. Olomeme vi pondola ndati oku kuatisa vamanji ya Kristu?

10 Yesu poku lombolola olusapo luolomeme kuenda luolohombo, wa popia eci catiamẽla kovina vi ka pita koloneke via sulako. (Mateo 24:3) Eye wa popia hati: “Ondaka eyi yiwa Yusoma yi kundilua kuoha koluali, ha yi lingi uvangi kolofeka viosi.” (Mateo 24:14) Osimbu Yesu ka tukuile olusapo luatiamẽla kolomeme lolohombo, wa lombolola olusapo luolokondu. Yesu wa tukula olusapo luaco, oco a longise olombuavekua okuti vi sukila oku likolisilako oku linga upange woku kunda. Omo okuti etendelo liolombuavekua via siala palo posi litito, handi kuli upange walua u sukila oku lingiwa! Olombuavekua via tambula ocikele coku kundila omanu “vokolofeka viosi” osimbu esulilo ka lieyile. Ndomo tua lilongisa volusapo luolomeme lolohombo, “olomeme” vi kasi oku kuatisa vamanji ya Yesu. Onjila ya velapo yoku ci linga, oku kuatisa vamanji ya Yesu kupange woku kunda. Anga hẽ, va sukila lika oku eca olombongo oco va kuatise kupange wavo ale oku va vetiya kupange woku kunda?

VELIE VA KASI OKU KUNDA?

11. Epulilo lipi vamue va siata oku linga, kuenda momo lie?

11 Koloneke vilo, voluali muli eci ci soka olohuluwa ecelãla violondonge via Yesu, pole havosiko okuti olombuavekua. Yesu ka ecele kokuavo olokondu. Eye wa eca lika olokondu ku vamanjaye olombuavekua. (Mateo 25:14-18) Pole, vamue va siata oku lipula ndoco, nda Yesu ka ecele kokuavo olokondu, anga hẽ va sukila muẽle oku kunda? Va sukila. Tu kũlĩhĩsi esunga liaco.

12. Nye tu lilongisa kolondaka via Yesu vi sangiwa kelivulu lia Mateo 28:19, 20?

12 Yesu wa tuma olondonge viaye viosi oco vi kunde. Yesu noke liepinduko liaye, wa sapuila kolondonge viaye oco vi “linge olondonge” loku vi longisa oku linga “ovina viosi” a va kundika. Olondonge via sukilile oku pokola kocihandeleko ca Yesu coku kunda. (Tanga Mateo 28:19, 20.) Omo liaco, vosi yetu tu sukila oku kunda, cikale okuti tu kuete elavoko lioku enda kilu ale lioku kala palo posi.​—Ovilinga 10:42.

Vosi yetu tu sukila oku kunda, cikale okuti tu kuete elavoko lioku enda kilu ale lioku kala palo posi

13. Nye tu lilongisa kocinjonde Yoano a mola?

13 Elivulu Liesituluilo, li tu longisa okuti upange woku kunda wa laikele oku lingiwa lolombuavekua, kuenda omanu vakuavo. Yesu wa eca kupostolo Yoano ocinjonde cimue catiamẽla “kondombua” yimue o laleka omanu oku iya kuenda oku nyua kovava omuenyo. Ondombua yi lomboloka eci ci soka 144.000 kolombuavekua vi ka viala la Yesu kilu. (Esituluilo 14:1, 3; 22:17) Ovava a lomboloka ocisembi ca Yesu ci ka kuatisa omanu oku kuata omuenyo umue wa li pua kekandu kuenda kolofa. (Mateo 20:28; Yoano 3:16; 1 Yoano 4:9, 10) Olombuavekua vi lekisa ombili poku longisa omanu catiamẽla kocisembi kuenda ndomo va kuatisiwa locisembi caco. (1 Va Korindo 1:23) Pole, ocinjonde ca tukula ocimunga cikuavo comanu vana ka vatiamẽlele kolombuavekua, pole va kuete elavoko lioku kala palo posi. Ovo va handelekiwavo oku sapuila omanu vati: “Enjui!” Kuenje va pokola kocihandeleko caco poku longisa omanu olondaka viwa. Ocinjonde caco ci lekisa okuti, vosi va tava kesapulo liolondaka viwa va sukilavo oku kundila vakuavo.

14. Tu pondola ndati oku pokola “kocihandeleko ca Kristu”?

14 Omunu wosi o pokola “kocihandeleko ca Kristu” o sukila oku kunda. (Va Galatia 6:2) Yehova o yongola okuti omanu vosi vo vumba va pokola kocihandeleko caco. Kosimbu, Yehova wa handelekele okuti va Isareli kumue lovingendeleyi va pokola kovihandeleko viaye. (Etundilo 12:49; Ovisila 24:22) Ocili okuti, koloneke vilo ka tu sukila oku pokola kovihandeleko viosi via eciwile ku va Isareli. Pole, ci kale okuti tulombuavekua ale sio, tu sukila oku pokola “kocihandeleko ca Kristu.” Ocina cimue ci kuete esilivilo Yesu a longisa ocisola. (Yoano 13:35; Tiago 2:8) Tu sukila oku sola Yehova, Yesu kuenda omanu. Onjila yimue yoku lekisa ocisola komanu oku va longisa ovina viatiamẽla kolondaka viwa Viusoma.​—Yoano 15:10; Ovilinga 1:8.

15. Momo lie tu popela tuti Yesu wa handeleka olondonge viaye viosi oku kunda?

15 Ovina Yesu a sapuila ketendelo litito liolondonge viaye vi pondola oku tiamisiwila kolondonge viaye viosi. Yesu wa linga ohongele yimue lolondonge viaye vi soka 11, kuenje wa likuminya kokuavo hati, va ka viala laye Vusoma. Pole, ci soka 144.000 va ka viala kumue laye. (Luka 22:29, 30; Esituluilo 5:10; 7:4-8) Noke liepinduko lia Yesu, kua kala lika olondonge vimue via yeva kocihandeleko coku kunda. (Ovilinga 10:40-42; 1 Va Korindo 15:6) Pole, olondonge viosi via Yesu kocita catete via pokola kocihandeleko caco. (Ovilinga 8:4; 1 Petulu 1:8) Koloneke vilo, tua kũlĩha okuti tu sukila oku kunda, ndaño okuti ka tua yevele ondaka ya Yesu o tu sapuila okuti tu sukila oku linga upange waco. Omo liaco, ci soka olohuluwa ecelãla komanu va kasi oku linga upange woku kunda. Tua kũlĩha okuti poku linga upange woku kunda, tu lekisa okuti tua kolela Yesu.​—Tiago 2:18.

YILO OYO OTEMBO YOKU PAMISA EKOLELO

16-18. Tu pondola oku kuatisa ndati vamanji ya Kristu kuenda momo lie tu sukilila oku ci linga cilo?

16 Satana wa siata oku lambalala calua vamanji ya Kristu olombuavekua va siala palo posi momo wa kũlĩha okuti ‘oloneke viaye vitito.’ (Esituluilo 12:9, 12, 17) Pole, ndaño lelambalalo lia Satana, olombuavekua vi kasi oku amamako oku songuila upange woku kunda, kuenda omanu valua va kasi oku yeva olondaka viwa. Ocili okuti, Yesu o kasi kumue lolombuavekua kuenda o vi songuila.​—Mateo 28:20.

Oku kuatisa vamanji ya Kristu ci nena asumũlũho

17 Tu kuete esumũlũho linene lioku kuatisa vamanji ya Kristu poku kunda. Tu kuatisavo poku eca olombongo vietu loku talavaya kupange woku tunga Olonjango Viusoma, Violohongele Vinene kuenda Olobetele. Nda tu pokola kakulu vekongelo kuenda ku vamanji vakuavo va nõliwa “lukuenje wa kolelua haeye wa lunguka” tu lekisa okuti, tu kasi oku kuatisa vamanji ya Kristu.​—Mateo 24:45-47; Va Heveru 13:17.

18 Olombuavekua vi kasi handi palo posi, ndopo vi ka tambula ondimbukiso yavo ya sulako. Noke ovangelo va ka liwekapo oku “tutuiya olofela vikuãla viokilu lieve,” kuenje ohali ya piãla yi ka fetika. (Esituluilo 7:1-3) Osimbu uyaki wo Harmagedo ka wa fetikile, Yesu o ka ambata kilu ombuavekua ya sulako. (Mateo 13:41-43) Omo liaco, nda tu yongola oku sombisiwa ndolomeme eci Yesu a keya, yilo oyo otembo yoku kolela vamanji ya Kristu olombuavekua.

Tu kuatisa vamanji ya Kristu volonjila via litepa (Tala ocinimbu 17)

a Oco o kuate elomboloko lia suapo liatiamẽla kolusapo olu, tanga ovipama losapi hati “Ocituwa Cipi o ka Lekisa Poku Sombisiwa Longanji Yavelapo” kuenda “Elavoko Lipi Omanu va Sokisiwa Lolomeme kuenda Lolohombo va Kuete?” vi sangiwa Vutala Wondavululi 15 ya Mbalavipembe wo 1995, kelimi Lioputu.