Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Možeš se oduprijeti Sotoni i pobijediti ga!

Možeš se oduprijeti Sotoni i pobijediti ga!

Vi mu se oduprite čvrsti u vjeri (1. PETR. 5:9)

1. (a) Zašto je jako važno da se borimo protiv Sotone? (b) Kako znamo da možemo pobijediti Sotonu?

SOTONA vodi rat s pomazanicima koji su preostali na Zemlji i s “drugim ovcama” (Ivan 10:16). Njegov je cilj uništiti vjeru što većem broju Jehovinih slugu u ono malo vremena koje mu je preostalo. (Pročitaj Otkrivenje 12:9, 12.) No možemo li mi pobijediti Sotonu Đavla? Možemo! Biblija kaže: “Suprotstavite se Đavlu, i pobjeći će od vas!” (Jak. 4:7).

2, 3. (a) Zašto Sotona želi da ljudi misle kako on ne postoji? (b) Po čemu znamo da Sotona doista postoji?

2 Mnogim je ljudima smiješna i sama pomisao na to da Sotona postoji. Za njih su Sotona i demoni izmišljeni likovi koji se javljaju u romanima, filmovima strave i videoigrama. Takvi ljudi smatraju da razuman čovjek ne može vjerovati u postojanje zlih duhova. No smeta li Sotoni to što mnogi ljudi njega i njegove nevidljive pomagače smatraju izmišljenim likovima? Ništa ne upućuje na takav zaključak! Naime, Sotoni je lakše zaslijepiti um onima koji misle da on ne postoji (2. Kor. 4:4). To što Sotona navodi ljude na to da misle kako zli duhovi uopće ne postoje jedna je od brojnih metoda kojima se on služi da bi ih zaveo.

3 No mi koji služimo Jehovi nismo zavedeni. Mi znamo da Đavo postoji. Kako to znamo? Biblija otkriva da je upravo Sotona razgovarao s Evom posluživši se zmijom (1. Mojs. 3:1-5). On se rugao Jehovi tvrdeći da mu Job služi iz pogrešnih poticaja (Job 1:9-12). Sotona je iskušavao Isusa (Mat. 4:1-10). Nakon što je 1914. uspostavljeno Božje Kraljevstvo, Sotona je započeo rat s ostatkom pomazanih kršćana (Otkr. 12:17). Taj rat još uvijek bjesni jer Sotona nastoji razoriti vjeru preostalima od 144 000 pomazanika i drugim ovcama. Da bismo pobijedili u tom ratu, moramo se oduprijeti Sotoni i ostati čvrsti u vjeri. Ovaj članak govori o tri načina na koja to možemo učiniti.

ODBACI PRETJERANI PONOS I OHOLOST

4. Kako je Sotona u najvećoj mogućoj mjeri pokazao oholost?

4 U Sotoni nema trunke poniznosti. Naime, taj se zli anđeo drznuo osporiti Jehovi pravo da bude vrhovni vladar i počeo je poticati druge da obožavaju njega, a ne Jehovu. Time je u najvećoj mogućoj mjeri pokazao drskost i oholost. Stoga ako se želimo oduprijeti Sotoni, trebamo se čuvati oholosti te razvijati poniznost. (Pročitaj 1. Petrovu 5:5.) No kako bi netko mogao postati ohol? Tako da se u njemu razvije neispravan ponos.

5, 6. (a) Što je ponos i je li on sam po sebi loš? (b) Kakav ponos može biti opasan i koji primjeri iz Biblije to potvrđuju?

5 Rječnici hrvatskog jezika definiraju ponos kao “osjećaj vlastite vrijednosti, dostojanstva ili časti”, “sposobnost samopoštovanja” te “osjećaj zadovoljstva zbog vlastitoga ili tuđega uspjeha, truda i slično”. To nije ništa loše. Apostol Pavao rekao je Solunjanima: “Među Božjim skupštinama ponosimo [se] vama zbog vaše ustrajnosti i vjere u svim vašim progonstvima i nevoljama koje podnosite” (2. Sol. 1:4). Dakle, ako se lijepo osjećamo zbog tuđih dobrih djela, pa čak i ako smo u određenoj mjeri ponosni na sebe, to može pozitivno djelovati na nas. Ne bismo se trebali sramiti svoje obitelji, porijekla ili kraja u kojem smo odrasli (Djela 21:39).

6 S druge strane, pretjeran ponos lako preraste u oholost, koja može uništiti dobre odnose s drugim ljudima i razoriti naše prijateljstvo s Jehovom. Takav nas ponos može navesti na to da se uvrijedimo kad nam netko dade savjet koji nam je potreban te da ga odbacimo umjesto da ga ponizno prihvatimo (Psal. 141:5). Oholost se definira kao osobina onoga “koji je umišljen u svoju vrijednost”, “koji se prema okolini ponaša podcjenjivački” i “koji se osjeća važnijim od drugih”. Jehova mrzi neispravan ponos, odnosno oholost (Ezek. 33:28; Amos 6:8). No Sotona je sigurno presretan kad vidi da se ljudi oholo uzdižu iznad drugih jer tada postupaju poput njega. On je nesumnjivo uživao gledajući kako se Nimrod, faraon i Abšalom oholo hvale i uzdižu sami sebe (1. Mojs. 10:8, 9; 2. Mojs. 5:1, 2; 2. Sam. 15:4-6). Kajina je pretjerani ponos odveo u propast. Njemu je sam Bog dao savjet, ali on je bio preponosan da bi ga prihvatio. Tvrdoglavo se oglušio na Jehovino upozorenje te je bez ustezanja počinio velik grijeh (1. Mojs. 4:6-8).

7, 8. (a) Što je rasizam i kako je on povezan s ponosom? (b) Objasni kako pretjerani ponos može narušiti mir u skupštini.

7 U današnje vrijeme pretjerani ponos na razne načine šteti ljudima. Takav je ponos ponekad povezan s rasizmom. Jedan rječnik hrvatskog jezika definira rasizam kao “djelovanje utemeljeno na rasnim razlikama koje se očituje mržnjom prema drugim rasama” te “učenje po kojemu su biološke i duhovne osobine ljudi određene njihovom pripadnošću određenoj rasi, a rasna svojstva predodređuju kulturnu i povijesnu zadaću pojedinih naroda”. Rasizam dovodi do nemira, ratova, pa čak i masovnih ubojstava.

8 Naravno, tome nema mjesta u kršćanskoj skupštini. Ipak, razmirice među suvjernicima, koje ponekad uzrokuje pretjerani ponos, mogle bi izmaknuti kontroli. To se očito dogodilo i nekim kršćanima u 1. stoljeću koje je Jakov pronicljivo upitao: “Odakle ratovi i odakle borbe među vama?” (Jak. 4:1). Doista, ako bismo duboko u sebi gajili netrpeljivost prema nekim članovima skupštine i ako bismo sebe smatrali boljima od njih, to bi se moglo odraziti na naše riječi i postupke te bismo im mogli nanijeti veliku bol (Izr. 12:18). Dakle, jasno je da pretjerani ponos može narušiti mir u skupštini.

9. Kako nam Biblija pomaže da se borimo protiv rasizma i drugih stavova i svjetonazora koji su povezani s neprimjerenim ponosom? (Vidi ilustraciju na početku članka.)

9 Ako smo skloni smatrati sebe boljima od drugih, trebamo imati na umu da Biblija kaže: “Svatko tko je ponosan u srcu, gadi se Jehovi” (Izr. 16:5). Osim toga, bilo bi dobro da razmislimo o tome kako gledamo na ljude koji su druge rase ili nacionalnosti ili potječu iz nekog drugog kraja. Ako bismo sebe smatrali boljima od njih zato što pripadamo određenoj rasi ili narodu, zanemarili bismo činjenicu da je Bog od jednog čovjeka “načinio sav ljudski rod” (Djela 17:26). Budući da svi ljudi imaju isto porijeklo, jer svi potječu od Adama, moglo bi se reći da svi zapravo pripadaju jednoj velikoj obitelji. Stoga je vrlo nerazumno smatrati da su neke rase same po sebi bolje ili lošije od drugih. Takvo bi razmišljanje išlo na ruku Sotoni, kojem je cilj razoriti ljubav i jedinstvo među kršćanima (Ivan 13:35). Da bismo se oduprli Sotoni i pobijedili ga, moramo odbaciti svaku vrstu pretjeranog ponosa (Izr. 16:18).

KLONI SE MATERIJALIZMA I LJUBAVI PREMA SVIJETU

10, 11. (a) Zašto bi nam se lako moglo dogoditi da razvijemo ljubav prema svijetu? (b) Kako je Dema pokazao da je zavolio svijet?

10 Budući da je Sotona “vladar ovog svijeta”, cijeli je svijet pod njegovom vlašću (Ivan 12:31; 1. Ivan. 5:19). Zato se mnogo toga na što ovaj svijet potiče ljude kosi s biblijskim načelima. Naravno, nije sve što svijet nudi samo po sebi loše. Ipak, možemo biti uvjereni u to da se Sotona služi ovim svijetom kako bi utjecao na naše želje i naveo nas na to da učinimo grijeh ili da razvijemo ljubav prema svijetu i zanemarimo službu Jehovi. (Pročitaj 1. Ivanovu 2:15, 16.)

11 I neki kršćani u 1. stoljeću razvili su ljubav prema svijetu. Naprimjer, Pavao je napisao: “Dema me ostavio zato što je zavolio sadašnji svijet” (2. Tim. 4:10). Biblija ne kaže što je točno Dema zavolio u svijetu i zbog toga napustio Pavla. Možda su mu materijalne stvari postale draže od duhovnih ciljeva. Ako se to dogodilo, Dema je propustio priliku iskusiti velike blagoslove u službi Bogu. A što je dobio zauzvrat? Je li svijet mogao ponuditi Demi išta što bi nadmašilo blagoslove koje bi mu Jehova podario da je nastavio surađivati s Pavlom? (Izr. 10:22).

12. Kako bismo mogli postati žrtve “zavodljivog bogatstva”?

12 I nama bi se moglo dogoditi nešto slično. Budući da smo kršćani, normalno je da se u materijalnom pogledu želimo brinuti za sebe i svoju obitelj (1. Tim. 5:8). Jehova želi da uživamo u životu, što lako možemo zaključiti po tome što je Adamu i Evi dao da žive u predivnom edenskom vrtu (1. Mojs. 2:9). No Sotona može iskoristiti naše želje kako bi nas prevario pomoću “zavodljivog bogatstva” (Mat. 13:22). Mnogi misle da će ih novac usrećiti te da je posjedovanje materijalnih stvari mjerilo uspjeha u životu. Međutim, takvo je razmišljanje čista zabluda i moglo bi nas navesti da izgubimo ono najvrednije što posjedujemo — prijateljstvo s Jehovom. Isus je upozorio svoje sljedbenike: “Nitko ne može robovati dvojici gospodara, jer ili će jednoga mrziti, a drugoga ljubiti, ili će jednome biti privržen, a drugoga će prezirati. Ne možete robovati Bogu i bogatstvu” (Mat. 6:24). Ako bismo robovali bogatstvu, prestali bismo služiti Jehovi, a to je upravo ono što Sotona želi! Stoga nikad nemojmo dopustiti da novac ili ono što se njime može kupiti ugrozi naše prijateljstvo s Jehovom! Da bismo se oduprli Sotoni, moramo zadržati uravnoteženo gledište o materijalnim stvarima. (Pročitaj 1. Timoteju 6:6-10.)

ČUVAJ SE SPOLNOG NEMORALA

13. Kako ovaj svijet promiče iskrivljeno gledište o braku i spolnim odnosima?

13 Spolni nemoral još je jedna zamka kojom se služi Sotonin svijet. U današnje vrijeme mnogi ljudi smatraju da je bračna vjernost — pa čak i sam brak — nešto zastarjelo, što čovjeka nepotrebno sputava. Naprimjer, jedna poznata glumica rekla je: “Ni muškarci ni žene ne mogu živjeti monogamno. Ne poznajem nikoga tko je vjeran svom partneru niti ikoga tko to želi biti.” A jedan je glumac rekao: “Nisam siguran je li u skladu s ljudskom prirodom biti samo s jednom osobom do kraja života.” Sotoni je sigurno jako drago kad utjecajni ljudi omalovažavaju brak, koji je Božji dar. Đavlu nikako nije u interesu podržavati bračno uređenje ni promatrati kako je netko sretan u braku. Stoga da bismo se oduprli Sotoni i pobijedili ga, moramo na brak gledati poput Jehove.

14, 15. Kako se možemo čuvati spolnog nemorala?

14 Bez obzira na to jesmo li u braku ili nismo, moramo se odlučno kloniti svih vrsta spolnog nemorala. Je li to lako? Nipošto! Naprimjer, ako si mlad, možda u školi čuješ kako se tvoji vršnjaci hvale da imaju spolne odnose s kim god požele ili da jedni drugima šalju svoje ili tuđe golišave fotografije, što se u nekim zemljama čak izjednačava s distribucijom dječje pornografije. Biblija kaže: “Tko čini blud griješi protiv vlastitog tijela” (1. Kor. 6:18). Mnogi pate ili umru zato što su se zarazili nekom spolno prenosivom bolešću. Prema jednoj anketi, većina mladih koji su prije braka izgubili nevinost rekla je da je kasnije požalila zbog toga. Nemoralni spolni odnosi ne donose ljudima pravu sreću kao što to prikazuje svijet zabave, koji nas želi navesti na to da mislimo kako kršenje Božjih zapovijedi ne povlači za sobom nikakve loše posljedice. Oni koji tako razmišljaju postaju žrtve “zavodljivosti grijeha” (Hebr. 3:13).

15 No što možeš učiniti ako se boriš s nemoralnim željama? Priznaj sebi da si u tom pogledu slab (Rim. 7:22, 23). Moli se Bogu da ti dade snage (Filip. 4:6, 7, 13). Izbjegavaj situacije u kojima bi mogao podleći iskušenju da počiniš nemoral (Izr. 22:3). A kada dođeš u iskušenje da počiniš nemoral, odlučno odbaci svaku pomisao na grijeh (1. Mojs. 39:12).

16. Kako je Isus postupio kad ga je Sotona iskušavao i što možemo naučiti od njega?

16 Isus nam je dao izvrstan primjer u tome kako se možemo oduprijeti iskušenjima. On nije dopustio da ga Sotona zavara svojim obećanjima i nije razmišljao o dobrim i lošim stranama onoga što mu je Đavo nudio. Naprotiv, odmah mu je odgovorio: “Pisano je.” (Pročitaj Mateja 4:4-10.) Isus je poznavao Božju Riječ, pa se zato mogao brzo sjetiti nekog retka i citirati ga kad se našao u kušnji. Da bismo se oduprli Sotoni i pobijedili ga, ne smijemo mu dopustiti da nas navede na to da počinimo spolni nemoral (1. Kor. 6:9, 10).

POBIJEDI SOTONU SVOJOM USTRAJNOŠĆU

17, 18. (a) Na koje još načine Sotona pokušava razoriti naš odnos s Bogom i zašto nas to ne bi trebalo iznenaditi? (b) Kakva budućnost čeka Sotonu i kako nas ta činjenica potiče da se ustrajno borimo protiv njega?

17 Kao što smo vidjeli, oholost, materijalizam i spolni nemoral zamke su pomoću kojih Sotona pokušava razoriti naš odnos s Bogom. No Sotona to čini i na mnoge druge načine. Naprimjer, neki se kršćani suočavaju s protivljenjem članova obitelji, trpe izrugivanje u školi ili podnose nevolje jer im vlasti brane propovijedati dobru vijest. Takve nas poteškoće ne bi trebale iznenaditi jer je Isus upozorio svoje sljedbenike: “Svi će vas mrziti zbog imena mojega.” Zatim je dodao: “Tko ustraje do kraja, taj će biti spašen” (Mat. 10:22).

Sotona će biti zauvijek uništen (Vidi 18. odlomak)

18 Kako se možemo oduprijeti Sotoni i pobijediti ga? Isus je rekao svojim učenicima: “Ustrajnošću svojom steći ćete duše svoje” (Luka 21:19). Ništa što nam ljudi mogu učiniti ne može nam nanijeti nepopravljivu štetu. Nitko nam ne može oduzeti dragocjeno prijateljstvo s Bogom, osim ako ga se sami ne odreknemo (Rim. 8:38, 39). Čak ni kad Jehovini sluge izgube život, Sotona nije pobijedio, jer će ih Jehova uskrsnuti! (Ivan 5:28, 29). S druge strane, Sotoni se doista crno piše. Nakon uništenja ovog bezbožnog svijeta Sotona će biti bačen u bezdan i ostati ondje 1 000 godina (Otkr. 20:1-3). Na kraju Isusove Tisućugodišnje Vladavine Sotona će nakratko “biti pušten iz tamnice svoje” kako bi posljednji put pokušao zavesti ljude koji će tada biti savršeni. Nakon toga bit će uništen (Otkr. 20:7-10). Sotona nema nikakvu budućnost, ali ti možeš imati predivnu budućnost! Budi čvrst u vjeri i bori se protiv Sotone. Znaj da mu se možeš oduprijeti i pobijediti ga!