Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

Kricito​—Teko pa Lubanga

Kricito​—Teko pa Lubanga

“Kricito obedo tek . . . pa Lubanga.”​—1 KOR. 1:24.

1. Pingo Paulo owaco ni “Kricito obedo tek . . . pa Lubanga”?

 JEHOVAH otiyo ki Yecu Kricito kun nyuto tekone i yo mapol mapat pat me aura. Jiri angwen ma kicoyogi-ni gijingo niyewa pien gimiyo ngec matut i kom tango ma Kricito obedo ka timogi. Nen calo en otimo tango mukene mapol. (Mat. 9:35; Luka 9:11) Ki lok ada, teko pa Lubanga onen i kom Yecu. Pi meno, lakwena Paulo oloko i kome kun wacci: “Kricito obedo tek . . . pa Lubanga.” (1 Kor. 1:24) Ento, tango ma Yecu otimogi-ni gitwero kelo adwogi ango i kwowa?

2. Ngo ma watwero pwonyone ki i kom tango ma Yecu otimogi-ni?

2 Lakwena Petero owaco ni Yecu otimo tango mapol nyo “tic madito me twero.” (Tic 2:22) Tic madito ma Yecu otimogi i lobo onongo gubedo lanyut me jami mabeco ma en bitimone i kare me locce macalo kabaka. Onongo ginyuto tango mapol ma Yecu bitimogi i lobo manyen pa Lubanga! Tango ma Yecu otimogi-ni gikonyowa me niang i yo matut kite kacel ki pa Wonne. Kong dong wanenu tango mogo ma Yecu otimogi ki dok kit ma gitwero gudo kwede ki kwowa i kareni ki dong i anyim.

TANGO MA PWONYOWA ME BEDO JO MA CINGWA YOT

3. (a) Tit gin mumiyo Yecu otimo tangone me acel. (b) Yecu onyuto nining ni cinge yot i kare ma en tye i Kana?

3 Yecu otimo tangone me acel i nyom mo ma otimme i Kana me Galilaya. Nen calo wel wele ma gubino onongo dit adada kato wel jo ma kilwongogi. Ento, gin ma wangeyo aye ni kongo vino otum woko. I kin welle ma gubedo tye aye Maria min Yecu. Pi mwaki mapol, en obedo ka lwodo lok ma lunebi guwaco i kom latinne, ma onongo en ngeyo ni kibilwongo ni “Wod pa En Mamalo Twal.” (Luka 1:30-32; 2:52) Tika onongo en tye ki niye ni meno wode tye ki teko me timo jami mogo madito? Gin ma otimme aye ni i Kana, kica omako Maria gin ki Yecu i kom lunyom manyen-ni dok onongo gimito kwanyo lewic ki i wigi. Yecu onongo ngeyo ni gwoko welle obedo gin ma pire tek. Pi meno, man oweko en otimo tango ci oloko pii galan 100 (lita 380) odoko kongo “vino mamit” adada. (Kwan Jon 2:3, 6-11.) Tika onongo tye macalo dic ni Yecu otim tango man? Pe. En onongo tye ki cwiny me kica pi dano dok onongo tye ka lubo lanen pa Wonne me polo i bedo ngat ma cinge yot.

4, 5. (a) Pwony ango ma wanongo ki i tango me acel ma Yecu otimo? (b) Tango mutimme i Kana-ni nyuto ni Jehovah bitimo gin ango i anyim?

4 Yecu oloko pii odoko kongo vino mamit ma oromo dano ducu. Tika iniang pwony ma wanongo ki i tango man? Kit ma kica aye omiyo Yecu otimo tango meno mamwonya-ni, man miniwa gen ni kit ma dano giwinyo kwede ki i cwinygi pire tek adada bot Yecu gin ki Wonne. Jehovah gin ki Yecu pe gubedo lugingi. Go kong kit ma Jehovah bitic kwede ki tekone ma pe pudo apuda i lobo manyen-ni, me miyo jami mabeco “pi rok ducu” ma gitye i lobo.​—Kwan Icaya 25:6.

5 Tam kong! Cokcok-ki Jehovah biminiwa jami ducu ma wamito, dano ducu gibibedo ki paco maber kacel ki cam mabeco. Pi meno, wabedu ki yomcwiny madit ka nongo wakuro me neno kit ma Jehovah biminiwa kwede jami ducu ma wamito i Paradic i lobo kany.

Ka wamiyo cawawa me konyo jo mukene, ci wanyuto ni wabedo jo ma cinggi yot calo Yecu (Nen paragraf me 6)

6. Yecu otiyo ki tekone me timo tango pi angagi, ki dok watwero lubo lanenne nining?

6 Tye me yomcwiny ni i kare ma Larac-ci obito Yecu me loko gweng wek odok kwon, Kricito pe oye tic ki tekone me timo tango wek ecob mitine. (Mat. 4:2-4) Ento, en otiyo ki tekone me konyo ki dok cobo miti pa jo mukene. Watwero lubo lanen pa Yecu nining wek wapar pi jo mukene? En ocuko cwiny lutic pa Lubanga ni omyero ‘gumi ci gibimiyogi.’ (Luka 6:38) Tika watwero nyuto ni cingwa yot ka walwongo jo mukene me bino i pacowa wek wanywak cam me kom kacel ki cam me cwiny? Tika watwero bedo jo ma cinggi yot i nge cokkewa kun wamiyo cawawa me konyo ngat ma mito kony, calo winyo kit ma omego moni poro kwede kit me miyo pwonye? Gin ango ma watwero timone me konyo jo ma gimito ni wakonygi i ticwa me pwony? Wanyuto ni wanongo pwony ki i lanen pa Yecu ka wabedo jo ma cinggi yot imiyo jami me kom ki me cwiny bot jo mukene ma lubbe ki kerowa.

“GIN DUCU GUCAMO GUYENG”

7. Jo macalo mene ma pud gibimedde ki bedo tye ka peya kijwero lobo-ni?

7 Can pe obedo gin manyen. Jehovah owaco bot Luicrael me kare macon ni lucan pe gibitum ki i lobogi. (Nwo. 15:11) Lacen i nge mwaki miya acel, Yecu owaco ni: “Wun wutye kacel ki lucan kare ducu.” (Mat. 26:11) Tika Yecu onongo tye ka wacci lucan gibibedo i lobo kare ducu? Pe, en onongo tye ka wacci lucan pud gibimedde ki bedo tye ka lobo-ni peya kijwero. Pi meno, cwinywa yom me ngeyone ni tango ma Yecu otimogi-ni ginyuto jami mabeco ma wabinongo i anyim ka Ker-ri tye ka loc!

8, 9. (a) Gin ango mumiyo Yecu opito dano alip mapol? (b) Iwinyo nining ma lubbe ki tango man ma Yecu otimo me pito dano alip mapol-li?

8 Laco jabuli oloko i kom Jehovah ni: “In iyabo cingi, ci imiyo gin makwo ducu giyeng.” (Jab. 145:16) Pien onyuto kit pa Wonne, ‘Kricito teko pa Lubanga,’ onongo pol kare yabo cinge ci miyo gin ma mitte bot jo ma lubbe. En pe otimo man me nyuto mere ni etye ki teko. En otimo man pien kica omake i komgi. Kong wanenu Matayo 14:14-21. (Kwan.) Lupwonnye pa Yecu gubino bote ci guwacce ni cam pe. I otyeno meno, lupwonnye bene onongo gitye magoro kadi bed ni onongo gitye ka paro pi lwak ma kec tye ka nekogi. Pi meno, gin gupenyo Yecu ni owek lwak gucit guwil cam pigi kengi. (Mat. 14:13) Ngo ma Yecu onongo bitimone?

9 Yecu otiyo ki mugati abic kacel ki rec aryo me pito dano 5,000, ma i kine onongo tye lutino ki mon! Tika pe gudo cwinywa ka watamo i kom kit ma Yecu onyuto kwede kica i tic ki tekone me timo tango me pito jo me odi kacel ki lutino? Lwak ducu “gucamo guyeng.” Man nyuto ni cam onongo tye muromo. Yecu ki cwiny me kica, pe omiyo mere mugati ni lwak gubil abila ento cam ma onongo romo minigi kero me dok paco. (Luka 9:10-17) Dok kicoko ngide mudong oromo aduku 12!

10. I kare me anyim, gin ango ma bitimme ma lubbe ki can?

10 I kare-ni, dano milion mapol gitye lucan pien jo ma luworo ki dok lucamucana aye loyogi. Kadi bed omegiwa mukene gitye ki ginacama gicamo pe ‘giyeng.’ Ento, kare dong cok romo ma jo ma luwiny gibinongo mit pa kwo i lobo ma camucana ki can pe iye. Tika onongo pe ibicobo peko pa dano ka itye ki kero? Lubanga Won Twer Ducu tye ki kero kacel ki miti me timone. Ada, deno can dong cok gik!​—Kwan Jabuli 72:16.

11. Pingo itye ki gen ni Kricito cokcok-ki bitic ki kerone i twok lobo ducu, dok man cuko cwinyi me timo gin ango?

11 I kare ma pud tye i lobo, Yecu otiyo i wang tic mo matidi pi mwaka adek ki nucu. (Mat. 15:24) Ento wang ticce bio wa i agikki me lobo ducu ka ocako loc macalo Kabaka i anyim. (Jab. 72:8) Tango ma Yecu otimogi-ni ginyuto ni en tye ki kero kacel ki miti me tic ki twerone me keliwa jami mabeco cokcok-ki. Kadi bed ni pe waromo timo tango, ento watwero tito ki mit kom bot dano pi anyim mamwonya ma tye i Lok pa Lubanga. Lok pa lunebi me Baibul miniwa gen pi kwo maber ma tye i anyim. Macalo Lucaden pa Jehovah ma gitye ki ngec man ma pire tek i kom jami ma bitimme i anyimmi, tika waniang ni watye ki banya me pwonyo jo mukene? (Rom. 1:14, 15) Bedo ka lwodo lok i kom gin ma Kricito bitimone i anyim myero omi watit bot jo mukene kwena maber me Ker pa Lubanga.​—Jab. 45:1; 49:3.

DORO TEKO PA GINACWEYA ME LOBO

12. Pingo waromo ye ni Yecu tye ki ngec matut i kom ginacweya ki kabedo murumowa?

12 Lubanga ocweyo lobo ki jami ducu ma tye iye gin ki Wode acel keken macalo “ladiro tic.” (Car. 8:22, 30, 31; Kol. 1:15-17) Pi man, Yecu tye ki ngec matut i kom jami ki kabedo murumowa. En ngeyo kit me tic ki kit me loyo ginacweya magi ducu maber.

Ngo ma gudo cwinyi ma lubbe ki kit ma Yecu otiyo kwede ki tekone me timo tango? (Nen paragraf me 13, 14)

13, 14. Mi labol ma nyuto ni Kricito romo doro teko pa ginacweya ducu me lobo.

13 I kare ma Yecu tye i lobo, en onyuto ni etye ‘teko pa Lubanga’ kun doro teko pa gincweya ducu me lobo. Tam kong kit ma Yecu ojuko kwede ki yamo magwar ma onongo tye ka keto kwo pa lupwonyene ka mading. (Kwan Marako 4:37-39.) Dano mo acel ma okwano lok me Baibul i yo matut otito ni nyig lok me leb Grik ma wacci “yamo madwong” ma kicoyo i buk pa Marako-ni kitiyo kwede me nyuto yamo magwar ma balo piny. Man obedo yamo ma kodo matek ki pol ma ocido macol licuc medo ki kot ma mor ki dong kot macwer adada. Ka yamo man ogiko kodo, ci nongo obalo jami mapol adada.” Matayo otito kit ma pii me nam ‘otwagge matek’ kwede.​—Mat. 8:24.

14 Go kong: Kricito ool adada i kare ma obedo i ticce me pwony. Yamo ocako kodo, pii otwagge, ocorre i yeya, mumiyo i yeya ocako pong woko. Yecu omedde ameda ki nino kadi bed ni yamo obedo ka mor matek dok bayo yeya tungi ki tungi. En onongo mito yweyo. Lupwonnye magi ma onongo lworo omakogi adada-ni gucoyo Yecu ci guwaco ni: “Wato woko do.” (Mat. 8:25) I kare ma Yecu oco, en ojuko yamo kacel ki nam kun waco ni: “Ling, pye mot” ci yamo ocako kwe, nam oling mot. (Mar. 4:39) Yecu onongo tye ka juko yamo kacel ki nam me ling mot labongo twagge. Adwogine obedo ningo? “Nam oling mot.” Yecu pud dong onyuto teko me aura ya!

15. Lubanga Won Twer Ducu onyuto nining ni etye ki kero me doro teko pa jami acweya me lobo?

15 Teko pa Kricito oa ki bot Jehovah, pi meno, wan wangeyo ni Lubanga Won Twer Ducu romo doro teko pa ginacweya ducu me lobo. Nen kong labol mogo manoknok. Ma peya Jehovah ocwalo Pii Aluka, en owaco ni: “Odong nino abiro, ka dong abimiyo kot cwer i lobo nino pyerangwen dyeceng ki dyewor benebene.” (Acak. 7:4) I yo acel-li, wakwano i Nia 14:21 ni: “Rwot [Jehovah] odanyo dye nam woko, odiro pii woko wa cen ki yamo matek mua wokceng.” Dok bene wakwano i Yona 1:4 ni: “Rwot [Jehovah] ocwalo yamo madwong twatwal i nam, omiyo pii me nam otagge matek twatwal, ma mel onongo dong cok tur woko.” Cuko cwinywa adada me ngeyone ni Jehovah romo doro kot ki yamo. Ada, anyim pa lobo ni tye i cing maber.

16. Pingo cuko cwinywa adada me ngeyo ni Lacwecwa gin ki Wode gitye ki teko me doro teko pa ginacweya me lobo?

16 Pud dong cuko cwinywa adada me lwodo lok i kom teko ma Lacwecwa gin ki ‘ladiro ticce’ gitye kwede. I kare me Loc me Mwaka Alip Acel pa Kricito, dano ducu gibibedo ki kuc i lobo. Peko ma gipoto atura ma gikelo lworo i cwiny dano dong gibibedo gin macon. Pe tye tyen lok mo ma bimiyo walworo yamo magwar, tsunamis [tuge pa pii i nam], ki dong got ma mwoc nyo oyengyeng ni gibiwanowa i lobo manyen. Pud dong ber adada ka watamo i kom kare ma peko ma poto atura pe bineko dano nyo nguno dul komgi mogo, pien ‘kabedo pa Lubanga bibedo tye bot dano.’ (Yabo 21:3, 4) Watwero bedo ki gen ni Yecu bitic ki teko pa Lubanga me doro teko pa ginacweya me lobo ka nongo en tye ka Loc pi Mwaka Alip Acel.

LUB LANEN PA LUBANGA GIN KI KRICITO I KARENI

17. I kareni waromo lubo lanen pa Lubanga gin ki Kricito nining?

17 Ki lok ada, ka iporo wan ki Jehovah kacel ki Yecu, wan pe waromo juko peko ma poto atura ento olo to watye ki teko mo manok. Watiyo ki teko man nining? Yo acel aye me keto i tic Carolok 3:27. (Kwan.) Ka omegiwa gitye ka deno can, waromo konyogi ki jami me kom, i yo me cwiny ki dok wakweyo cwinygi ka cwinygi cwer. (Car. 17:17) Me lapore, waromo konyogi me nongo kero ka peko ma poto atura otimme i komgi. Dako to mo acel ma yamo magwar obalo pacone oloko ki yomcwiny ni: “Cwinya yom mada ni atye i dul pa Jehovah, pe pienni kimiya jami me kom keken ento bene pi kony ma kimiya i yo me cwiny.” Nen bene gin ma lamego mo ma wiye nono owaco i kare ma onongo pe ki gen dok wiye ocung woko i nge neno kit ma kot ki yamo magwar obalo kwede pacone. I kare ma kimiye kony, en owaco ni: “Wiya ocung woko! Pe angeyo kit ma myero atito kit ma awinyo kwede ki i cwinya . . . Apwoyi Jehovah!” Cwinywa yom adada ni omegiwa ki lumegiwa gimiyo kony bot jo mukene. Yomcwiny madit ma watye kwede aye ni Jehovah gin ki Yecu Kricito giparo piwa adada.

18. Ngo ma ogudo cwinyi ma lubbe ki gin mumiyo Yecu otimo tango?

18 I ticce me pwony, Yecu onyuto ka maleng ni etye ki “tek . . . pa Lubanga.” Ento miti pa Yecu onongo tye me timo gin ango? En pe otiyo ki tekone me nyutte bot jo mukene nyo ni okele adwogi maber. Ada, tango ma Yecu otimogi-ni ginyuto mar ma en onongo tye kwede pi dano. Wabinyamo lok man i pwony ma lubo.