Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Kristo Nonyiso Teko ma Nyasaye Nigo

Kristo Nonyiso Teko ma Nyasaye Nigo

“Kristo en yo ma Nyasaye nyisogo tekone.”—1 KOR. 1:24.

1. Ang’o momiyo Paulo nowacho ni “Kristo en yo ma Nyasaye nyisogo tekone”?

JEHOVA nonyiso tekone e yore makende ahinya kotiyo gi Yesu Kristo. Buge ang’wen mag Injili, wuoyo e wi honni moko ma Kristo notimo ma jiwo yiewa. Nyalo bedo ni notimo honni mamoko bende mang’eny. (Mat. 9:35; Luka 9:11) Kuom adier, gik ma Yesu notimo ne nyiso teko ma Nyasaye nigo. Mano e momiyo jaote Paulo nowacho ni “Kristo en yo ma Nyasaye nyisogo tekone.” (1 Kor. 1:24) To honni ma Yesu notimogo nyalo jiwowa nade?

2. Wanyalo puonjore ang’o kuom honni ma Yesu notimo?

2 Jaote Petro nowacho ni Yesu notimo honni ma gin “gik miwuoro.” (Tich 2:22) Tije madongo ma Yesu notimo e pinyka ne nyiso gueth ma ne dhi betie e kinde mabiro ka en Ruoth. Ne ginyiso honni ma Yesu ne biro timo e piny manyien ma Nyasaye osingo ne dhano! Honni ma notimogo bende nyisowa e yo matut kido ma en kaachiel gi Wuon mare nigo. We wanon ane moko kuom honni ma Yesu notimo, kendo neno kaka ginyalo jiwowa e ngimawa ma sani kod ma kinde mabiro.

HONO MA PUONJOWA BEDO JOCHIWO

3. (a) Ler ane gimomiyo Yesu notimo hono mare mokwongo. (b) Yesu nonyiso nade ni en jachiwo kane en Kana?

3 Yesu notimo hono mare mokwongo e nyasi mar kend ma ne otim Kana man Galili. Nyaka bed ni welo ma nobiro e nyasino ne ng’eny moloyo ma ne weg arus paro. Bed ni ji e ma ne ng’eny kata ne nitie wach machielo, gima ong’ere en ni divai norumo. Achiel kuom welo ma ne nitie kanyo ne en Maria min Yesu. Nyaka bed ni kuom higni mang’eny, nosebedo koparo ahinya kuom weche ma nokor ni wuode ne dhi timo. Nong’eyo ni wuodeno ne idhi luong ni “Wuod Ng’at Mamalo Chutho.” (Luka 1:30-32; 2:52) Dibed ni nong’eyo ni wuodeno ne nigi teko ma pok nofwenyore? Gima ong’ere ayanga en ni kane Maria gi Yesu ni Kana, ne gikecho weg arus kendo ne gidwaro konyogi mondo kik giyud gi wich kuot. Yesu nong’eyo ni rwako welo ne en gima ochuno. Omiyo, notimo hono mar loko pi chiegni lita 380 obedo “divai maber moloyo.” (Som Johana 2:3, 6-11.) Be nochuno ni Yesu nyaka tim honono? Ooyo. Notimo kamano nikech nodewo ji kendo noluwo ranyisi mar Wuon mare me polo kuom bedo jachiwo.

4, 5. (a) Hono ma Yesu nokwongo timo puonjowa ang’o? (b) Hono ma Yesu notimo Kana puonjowa ang’o kuom kinde mabiro?

4 Yesu noloko pi obedo divai mathoth ma noromo dhano buora. Honono puonjowa ang’o? Bedo ni Yesu noikore timo hono ma jaberno, miyo wabedo gadier ni en kaachiel gi Wuon mare gidewo dhano ahinya. Yesu kaachiel gi Wuon mare ok gin joma ngudi kata ma igi lit. Koro par ane kaka Jehova biro tiyo gi tekone e yo makare e piny manyien mondo obag ne “ji duto” e piny mangima chiemo mathoth kinde duto!—Som Isaiah 25:6.

5 Par ane wachno! Ndalo biro ma gik moko duto mowinjore ma wadwaro kendo ma wagombo, kaka chiemo kod udi mabeyo biro betie ne ng’ato ka ng’ato! Omiyo, wadhiuru nyime bedo mamor ka warito gi siso kinde ma Jehova biro miyowae gik mabeyo mogundho e Paradiso.

Ka waikore tiyo gi thuolowa, wanyiso ni kare wasepuonjore luwo ranyisi Yesu mar bedo jochiwo (Ne paragraf mar 6)

6. Yesu notiyo gi tekone mar timo honni ne jomage, to ere kaka wanyalo luwo ranyisine kuom wachno?

6 En gima iwuoro ni kane Jachien otemo Yesu mondo olok kite obed makate, Kristo notamore tiyo gi teko ma ne en-go mar timo hono mondo ochopgo dwache. (Mat. 4:2-4) Kata kamano, notiyo gi tekone e chopo dwaro mag jomoko bang’ winjo kwayo maggi. Wanyalo nyiso nade ni waluwo ranyisi mar Yesu mar bedo joma ok ngudi? Nojiwo jotich Nyasaye mondo ‘obed jochiwo.’ (Luka 6:38) Be wanyalo nyiso ni wan jorwak welo kuom gwelo ji e utewa mondo wachiem kanyachiel kata watim kodgi gik modok korka weche Nyasaye? Be wanyalo goyo mbaka gi jomoko bang’ chokruok, kata konyogi e yore moko, kuom ranyisi chiko ne owadwa moro itwa sama otiegore golo twak? Wanyalo konyo nade joma diher ni okonygi sama wan e tij lendo? Sama wakonyo jomoko e yor ringruok kendo e yore mamoko motudore gi weche lamo, wanyiso gadier ni waluwo ranyisi mar Yesu.

“JI DUTO NOCHIEMO MI GIYIENG’”

7. En ang’o ma pod biro dhi nyime betie ka piny marachni pod nitie?

7 Dhier ok en gima wendo. Jehova nonyiso Jo-Israel machon ni kinde duto ne gidhi bedo gi joma odhier e kindgi. (Rapar 15:11) Higni modhuro bang’e, Yesu noyie gi wachno ka nowacho niya: “Kinde duto un gi joma odhier.” (Mat. 26:11) Be Yesu ne temo wacho ni kinde duto joma odhier ne dhi bedo e piny? Ooyo, kar mano tiend gima nowacho en ni joma odhier ne pod dhi betie tek mana ni sirkande mag dhano mopong’ gi mibadhi pod nie piny. Omiyo, mano kaka wamor ng’eyo ni honni ma Yesu ne timo, ne nyiso gik mabeyo ma biro timore e bwo loch mar Pinyruoth! Kindeno chiemo nobed mang’eny kendo ma romo dhano duto.

8, 9. (a) Ang’o ma nomiyo Yesu otimo hono mar pidho ji alufe? (b) Hono ma Yesu notimo mar pidho oganda moro maduong’ mori e yo mane?

8 Jandik-zaburi moro nowacho kama e wi Jehova: “Iyawo lweti, kendo iyieng’o gik mangima duto, kaka gidwaro.” (Zab. 145:16) Konyiso kido ma Wuon mare nigo, ‘Kristo, ma en yo ma Nyasaye nyisogo tekone,’ ne yawoga lwete kinde ka kinde mondo ochopgo dwaro mag jolupne. Ne ok otimga kamano mana mondo onyisgo ni en gi teko. Kar mano, notimo kamano nikech nokecho ji. We wanon ane Mathayo 14:14-21. (Som.) Jopuonjre Yesu nobiro ire mondo giwuo e wi kaka ne inyalo yud chiemo. Nyalo bedo ni ne gidenyo, kata kamano ne gidewo ahinya oganda ma kech ne kayo kendo ma nool. Ogandano noluwo Yesu ka giwuok kuonde mamoko. (Mat. 14:13) Yesu ne dhi timo nang’o?

9 Yesu nopidho chwo chiegni 5,000 kaachiel gi mon kod nyithindo kotiyo mana gi makate abich gi rech ariyo! Donge yo ma Yesu notiyogo gi teko ma ne en-go mar timo honni kokechogo dhano moriwo nyaka nyithindo, en gima morowa? Ogandano “nochiemo mi giyieng’.” Mano nyiso ni chiemo ne ng’eny miwuoro. Yesu ok nochiwonegi mana chiemo ma ibilo abila, to nomiyogi chiemo mathoth ma ne nyalo miyogi teko mar wuotho aming’a ka gidok thuchegi. (Luka 9:10-17) Jogo nochiemo, moyieng’, ma ka nochoki ng’injo ma nodong’ to ne gipong’o okepni 12!

10. En lokruok mane ma chiegni timore e wi wach dhier?

10 Ndalowagi, ji milionde modhuro ok yud gik mochuno e ngima nikech gin e bwo loje mag dhano mopong’ gi mibadhi. Kata moko kuom owetewa nyalo bedo gi gik matin mana ma gikurogo ngima, to chutho chutho gigo ok chop dwarogi duto. Kata kamano, kinde okayo machiegni ma dhano duto moluoro Nyasaye biro dak e piny ma onge mibadhi kod dhier moro amora. Kapo ni in gi teko, donge inyalo konyo dhano weteni mochando? Nyasachwa Manyalo Duto nigi teko kod siso mar timo mano kendo obiro timo kamano machiegnini. Ee, ngima dhano chiegni gonyore!—Som Zaburi 72:16.

11. Ang’o momiyo in gadier ni Kristo biro tiyo gi tekone e piny ngima, to mano chwali mondo itim ang’o?

11 Kane Yesu nie piny, nolando wach maber e alwora matin kuom higni adek gi nus kende. (Mat. 15:24) Ka koro en Ruoth ma omi duong’, alwora ma obiro lochoe biro bedo tunge ang’wen mag piny ngima. (Zab. 72:8) Honni ma Yesu notimo miyo wabedo gadiera ni obiro tiyo gi teko ma en-go mondo okelnwa ber mogundho kendo en gi siso mar timo kamano. Kata obedo ni ok wanyal timo honni, wanyalo nyiso ji wechegi mondik gi much Nyasaye ka wan gi ilo. Weche mokor e Muma nyisowa ma onge kiawa ni ngima biro bedo maber nyime ka. Wan kaka Joneno mochiwore ne Jehova, kendo mong’eyo adiera mabeyo e wi kinde mabiro, donge wawinjo e chunywa ni wan gi gowi mar nyiso jomamoko wechegi? (Rumi 1:14, 15) Donge paro matut kuom wechegi onego ochwalwa waland ne ji wach maber mar Pinyruodh Nyasaye?—Zab. 45:1; 49:3.

TEKO MAR CHIKO GIK MA KELOGA MASICHE

12. Ang’o momiyo wanyalo bedo gadier ni Yesu ong’eyo chuth piny kod gik ma nitie e iye te?

12 Nyasaye nochueyo piny gi gik moko duto manie iye ka Wuode ma miderma tiyo e bathe kaka “jatich molony.” (Nge. 8:22, 30, 31; Kol. 1:15-17) Omiyo, Yesu ong’eyo piny gi gik manie iye e yo maber. Ong’eyo tiyo kodgi, chikogi, kendo pogogi marom e yo maber miwuoro.

En ang’o ma mori e yo ma ne Yesu notiyogo gi tekone mar timo honni? (Ne paragraf mar 13 kod 14)

13, 14. Chiw ane ranyisi ma nyiso kaka Kristo nigi teko e wi gik ma Nyasaye nochueyo.

13 Kane Yesu ni e pinyka, nonyiso ni en e “yo ma Nyasaye nyisogo tekone” kuom chiko gik ma Nyasaye nochueyo. Par ane gima Yesu notimo kane yamo moro mager chiegni nego jopuonjrene. (Som Mariko 4:37-39.) Jasomo moro ma nono Muma wacho niya: “Wach mondik e Dho-Grik [ni “yamo maduong’ mager” e Mariko 4:37] itiyogo kiwuoyo kuom kodh yamo mager ma chue matek nyowuoyo. Ok ti kod wachno kiwuoyo kuom gimoro ma bwogore dichiel kende . . . to itiyo kode kiwuoyo kuom koth mager ma chue gi mil polo kendo wito gik moko koni gi koni.” Mathayo bende wuoyo kuom gima notimoreno konyiso ni ne en “yamo mager.”—Mat. 8:24.

14 Tem ane goyo picha gima timore: Kristo ool bang’ tiyo tij lendo. Apaka goyo yie matek kendo pi gi buoyo moko donjo e iye. Kata obedo ni yamono goyo koko, kendo yie bende tagore koni gi koni, Yesu pod dhi nyime nindo. Ojony malich kendo dwarore ni oyue. Jopuonjre Yesu luoro omako kendo gichiewe ka giwacho niya: “Wachiegni tho!” (Mat. 8:25) Yesu a malo kendo ochiko yamo kod nam kowacho kama: “Kue mos! Ling’ thi!” Kae to, yamono kue. (Mar. 4:39) Yesu chiko yamo kod nam mondo oling’ kendo osik kamano. To ang’o ma timore? ‘Nam kue thi.’ To mano doko teko ma Yesu nigo!

15. Ere kaka Nyasaye Manyalo Duto osenyiso ni en gi teko mar chiko gik manie piny?

15 Teko ma Kristo ne tiyogo ne wuok kuom Jehova. Omiyo, wanyalo bedo gadier ni Nyasaye Manyalo Duto nigi teko mar chiko gik manie piny. Ne ane ranyisi moko. Kane pok Ataro mar pi ochopo, Jehova nowacho niya: “Podi ndalo abiriyo, mi anami koth chwe e piny ndalo piero ang’wen, godiechieng’ gotieno.” (Chak. 7:4) E yo ma chalo kamano, bug Wuok 14:21 wacho niya: ‘Jehova nomiyo nam ong’wel gi yamb ugwe matek.’ Kendo e bug Jona 1:4 wasomo kama: “Jehova nooro yamo maduong’ e nam, kendo ahiti mager ne ni e nam, nyaka yie ne dwaro tur.” En gima jiwowa ni Jehova nyalo chiko gik manie piny. Mano nyiso maler ni Jehova biro chiko piny e yo maber kinde mabiro.

16. Ang’o momiyo en gima jiwowa ng’eyo ni Jachuechwa kaachiel gi Wuode makayo nigi teko mar chiko gik manie piny ma keloga masiche?

16 To mano kaka en gima jiwowa paro matut e wi teko ma tamre gi nono ma Jachuechwa gi ‘jatichne molony’ nigo! Kinde ma gibiro keto pachgi te e piny ka gin e polo kuom higni 1,000 ji duto biro dak ma onge luoro moro amora. Masiche ma timorega apoya kendo ma bwogoga ji biro bedo gik mosekalo. Masiche mag yamo ma kutho mager, gode ma muoch, kod yiengni mag piny gi ma timore e bwo nam ok bi miyo ji obed maluor e piny manyien. Mano kaka en gima ber miwuoro paro kinde ma masiche ok bi nego ji kata miyo ji songa nikech “hema mar Nyasaye [nobed gi] dhano”! (Fwe. 21:3, 4) Wanyalo bedo gadier ni teko mar Nyasaye ma onyiso kokalo kuom Kristo, biro gayo gik manie piny ma keloga masiche e kinde loch mar Higni Aluf Achiel.

LUW RANYISI MAR NYASAYE GI KRISTO

17. Yo achiel ma wanyalo luwogo ranyisi mar Nyasaye gi Kristo gie sani en mane?

17 En adier ni ok wanyal geng’o masiche mag piny kaka Jehova gi Yesu. Kata kamano, wan gi teko e okang’ moro. Ere kaka watiyo gi teko ma wan-go? Yo achiel en tiyo gi weche ma yudore e Ngeche 3:27. (Som.) Sama owetewa kalo e pek moko, wanyalo sirogi gi gige ringruok, kendo jiwogi gi wach Nyasaye. (Nge. 17:17) Kuom ranyisi, kapo ni giromo gi masira moro, wanyalo konyogi nyagore gi pekno. Chi liel moro ma kodh yamo mager noketho ode nogoyo erokamano kuom kony ma nomiye kowacho kama: “Aduoko erokamano maduong’ ahinya kuom bedo e riwruok mar oganda Jehova, nikech kony ma ne gimiya e yor ringruok kendo jiwa gi wach Nyasaye.” Kendo ne ane gima nyaminwa moro ma pok odonjo e kend nowacho bang’ kodh yamo mager kethone ot modong’ kodhier nono. Bang’ yudo kony, nowacho kama: “Akia ni dawach nade! Onge kaka daler mor ma an-go . . . Erokamano Jehova!” Wamor ni wan e riwruok mar owete ma oherore gadier kendo ma dewo jowetegi. To gima duong’ ma miyowa mor en ni Jehova gi Yesu Kristo dewo jotich Nyasaye gadier.

18. Gimomiyo Yesu ne timo honni morowa nade?

18 Kane Yesu tiyo ne Nyasaye e pinyka, nonyiso gadier ni en e “yo ma Nyasaye nyisogo tekone.” Kata kamano, gombone maduong’ ne en mane? Onge kinde moro amora ma wanenoe kotiyo gi tekone mana mondo omor ji kata ochopgo dwache owuon. Kuom adier, honni ma Yesu notimo nyiso maler ni nohero ji. Wabiro neno mano e sula ma luwo mae.