ʼE Feala Ke Tou Nonofo Maʼa
“Kotou fakamaa okotou nima, . . . pea kotou fakamaa okotou loto.—SAKOPO 4:8.
1. Kotea ia te ʼu aluʼaga ʼe manatu te tokolahi ʼe lelei?
ʼE TOU maʼuʼuli ʼi he malama ʼe fonu ai ia te aga heʼe ʼaoga. Ohage la, tokolahi ʼe natou manatu ʼe lelei ia te nonofo ʼa te tagata mo te tagata ʼo toe feia mo te fafine mo te fafine. Peʼe ko te fai ʼo he ʼu felaveʼi fakasino mo he tahi kaʼe mole heʼeki nā ʼohoana. ʼE lahi te maʼu ʼi te ʼu ʼata, mo te ʼu tohi, mo te ʼu hiva pea mo te ʼu fakafiafia ia te aga heʼe ʼaoga. (Pesalemo 12:9) Kaʼe ʼe feala ke tokoni mai ia Sehova ke tou fai ia te aga ʼae ʼe ina leleiʼia. ʼE feala ke tou nonofo maʼa ʼi he malama ʼe fonu ai te aga heʼe ʼaoga.—Lau ia 1 Tesalonika 4:3-5.
2, 3. (1) He koʼe ʼe tonu ke tou liakī ia te ʼu holi ʼae ʼe kovi? (2) Kotea ʼae ka tou vakaʼi anai ʼi te alatike ʼaeni?
2 Moʼo fakafiafiaʼi ia Sehova ʼe tonu ke tou liakī ia meʼa fuli ʼe fehiʼa ki ai. Ohage pe ko he ika ʼe fia kai ki he mounu, ʼe feala ke tou fia fai he aga heʼe ʼaoga ʼuhi ko totatou ʼuhiga heʼe haohaoa. Kapau ʼe tou kamata maʼu ia he ʼu manatu ʼe kovi, ʼe tonu ke tou foimo liakī. Kapau ʼe mole tou fai ia te faʼahi ʼaia, ʼe liliu anai ia te aga heʼe ʼaoga ʼaia ʼo malohi pea ʼe tou maʼu ai ia te faigamalie ʼae ke tou fai he agahala. Ohage ko tona ui fenei ʼi te Tohi-Tapu: “Ka Sakopo 1:14, 15.
faitama te holi, e ina fanaui te agahala.”—Lau ia3 ʼE feala ki he manatu ʼe kovi ke tuputupu ʼi totatou loto. Koia ʼae ʼe tonu ai ke tou tokakaga moka tou kamata logoʼi he meʼa. Kapau ʼe tou liakī ia te ʼu holi ʼae ʼe kovi, ʼe tou tekeʼi anai ia te aga heʼe ʼaoga pea mo ʼona fua kovi. (Kalate 5:16) ʼI te alatike ʼaeni, ʼe tou vakaʼi anai ia te ʼu faʼahi ʼe tolu ʼe tokoni mai anai ke tou tauʼi ia te ʼu holi ʼae ʼe kovi. ʼUluaki, ko ʼatatou felogoʼi ʼae mo Sehova. Lua, ia te tokoni ʼae mai tana Folafola. Pea tolu, ia te tokoni ʼae mai te kau Kilisitiano ʼae kua fotufotuʼa ʼi te faʼahi fakalaumalie.
“KOTOU FAKAOVIOVI KI TE ATUA”
4. He koʼe ʼe maʼuhiga ke tou fakaovi kia Sehova?
4 ʼE ui fenei ʼi te Tohi-Tapu kia natou ʼae ʼe fia “fakaoviovi ki te Atua”: “Kotou fakamaa okotou nima” pea mo “kotou fakamaa okotou loto.” (Sakopo 4:8) Kapau ko Sehova ʼe ko hotatou Kaumeʼa lelei, ʼe mole tou loto pe anai ke ina leleiʼia ʼatatou gaue kaʼe ʼe tou toe loto foki ke ina leleiʼia ʼatatou manatu. Kapau ʼe maʼa ʼatatou manatu pea ʼe toe maʼa anai mo ʼotatou loto. (Pesalemo 24:3, 4; 51:8; Filipe 4:8) ʼE iloʼi e Sehova ia totatou ʼuhiga heʼe haohaoa pea mo tatatou kamata maʼu ia he ʼu manatu heʼe ʼaoga. Kaʼe ʼe tou fai ia meʼa fuli moʼo liakī ia te manatu ʼae ʼe kovi koteʼuhi ʼe mole tou fia fakamamahiʼi ia Sehova. (Senesi 6:5, 6) ʼE tou fai ia meʼa fuli moʼo taupau ʼatatou manatu ke maʼa.
5, 6. ʼE tokoni feafeaʼi mai te faikole ke tou tauʼi ia te ʼu holi heʼe ʼaoga?
5 ʼE tokoni mai anai ia Sehova ke tou tauʼi ia te ʼu manatu heʼe ʼaoga mo kapau ʼe tou kole tuʼumaʼu ia tana tokoni. ʼE ina foaki mai ia tona laumalie maʼoniʼoni ke tou maʼu te malohi ke feala hatatou nonofo maʼa. ʼI ʼatatou faikole, ʼe feala ke tou kole kia Sehova ke ina leleiʼia ʼatatou manatu. (Pesalemo 19:15) ʼE tou kole kia te ia ʼaki he agavaivai ke ina sivisivi ʼotatou loto naʼa ʼe ʼi ai he ʼu holi ʼe kovi ʼo tupu ai hatatou fai he agahala. (Pesalemo 139:23, 24) Kotou haga kole ia te tokoni ʼa Sehova ke feala hakotou liakī te aga heʼe ʼaoga pea mo kotou fai ia te meʼa ʼae ʼe totonu tatau aipe pe ʼe faigataʼa.—Mateo 6:13.
6 ʼI muʼa ʼo tatatou iloʼi ia Sehova, neʼe lagi tou fai ia he ʼu meʼa neʼe mole ina leleiʼia pea ʼe lagi kei tou tauʼi ia te ʼu holi kovi ʼaia. Kaʼe ʼe feala kia Sehova ke tokoni mai ke tou fetogi pea mo fai ia te ʼu meʼa ʼae ʼe ina leleiʼia. Ohage la, hili pe ʼo te fai e te Hau ko Tavite ia te ʼu felaveʼi fakasino mo Pate-Sepa, neʼe fakahemala pea mo faikole kia Sehova ke ina foaki age ia “he loto maʼa” pea mo tokoni age ke fakalogo. (Pesalemo 51:12, 14) Koia, kapau ʼi te temi muʼa neʼe tou maʼu ni holi malohi ki te ʼu aga heʼe ʼaoga pea ʼe kei tou lolotoga tauʼi nei, ʼe feala ke tokoni mai ia Sehova ke lahi age tatatou fia fakalogo kia te ia pea mo fai ia te meʼa ʼae ʼe totonu. ʼE feala ke tokoni mai ke tou lolomi ʼatatou manatu heʼe haohaoa.—Pesalemo 119:133.
Kapau ʼe kamata tuputupu ʼi ʼotatou loto ia he holi ʼe kovi, ʼe tonu ke tou foimo liakī (Vakaʼi te palakalafe 6)
‘KOTOU MAʼULIʼI TE FOLAFOLA’
7. ʼE lava tokoni feafeaʼi mai ia te Folafola ʼa te ʼAtua ke tou liakī te ʼu manatu heʼe ʼaoga?
7 Moka tou kole tokoni kia Sehova, ʼe feala ke ina tali mai ʼaki tana Folafola, te Tohi-Tapu. Koteʼuhi ʼe tou maʼu ai ia te poto ʼo te ʼAtua ʼae ʼe maʼa. (Sakopo 3:17) Moka tou lau ia te Tohi-Tapu ʼi te ʼaho fuli, ʼe tou fakafonu ai totatou ʼatamai ʼaki he ʼu manatu ʼe maʼa. (Pesalemo 19:8, 12; 119:9, 11) ʼE tou toe maʼu ʼi te Tohi-Tapu ia te ʼu faʼifaʼitaki pea mo te ʼu fakatokaga ʼe tokoni mai ai ke tou liakī ia te ʼu manatu mo te ʼu holi heʼe ʼaoga.
8, 9. (1) He koʼe neʼe fai e te tupulaga ia he ʼu felaveʼi fakasino mo te fafine paomutu? (2) ʼO mulimuli ki te faʼifaʼitaki ʼo Taaga Lea kapite 7, kotea te ʼu aluʼaga ʼe tonu ke tou tekeʼi?
8 Ia Taaga Lea 5:8, ʼe fai mai ai te fakatokaga ʼae ke tou fakamamaʼo mai te aga heʼe ʼaoga. Pea ia Taaga Lea kapite 7, ʼe tou lau ai ia te hisitolia ʼo he tupulaga neʼe alu ʼo haʼele ʼi te poʼuli ʼo ovi ki te ʼapi ʼo te fafine paomutu. Neʼe tuʼu ia te fafine ʼi te vaʼe ala “nee kofu o hage ko he fafine faiaga.” Neʼe fakaovi age, mo faʼufua, mo ʼuma kia ia pea mo ina fai age he ʼu palalau neʼe tupu ai ia ia he ʼu holi ʼe kovi. Neʼe mole ina liakī ʼana holi ʼae ʼe kovi koia ʼae neʼe ina fai ai he ʼu felaveʼi fakasino mo ia, logo la neʼe mole ina fakatuʼutuʼu ke ina fai he agahala. Pea neʼe fua kovi kia ia. Kaʼe neʼe feala pe ke fakamamaʼo mai ia ia mo ka na pau la neʼe sio ki te tuʼutamaki.—Taaga Lea 7:6-27.
9 Ohage ko te tupulaga ʼaia, ʼe feala ke tou toʼo ia he ʼu tonu ʼe mole lelei koteʼuhi ʼe mole tou mahino ki te tuʼutamaki ʼae ʼe feala anai ke hoko. Ohage la, ʼi te poʼuli ʼe ʼi ai te tahi ʼu polokalama ʼi te televisio ʼe fakaha ai he ʼu ʼata heʼe ʼaoga koia ʼae ʼe feala ai ke fakatupu tuʼutamaki moka fetogitogi ia te polokalama ʼo te televisio moʼo fia iloʼi meʼa fuli. ʼE toe fakatupu tuʼutamaki moka tou olo ki he tahi ʼu tuʼasila ʼi te Neti kaʼe ʼe mole tou iloʼi tona ikuʼaga, ohage la ko te ʼu tuʼasila ʼae ʼe maʼu ai te ʼu fakafiafia heʼe ʼaoga pea mo ni pakī peʼe ko ni ʼata ʼe ʼasi ai ni aga fakalialia. ʼI te ʼu aluʼaga ʼaia ʼe tou sisio ki ai, ʼe feala ai ke ina fakatupu ia tatou he ʼu holi heʼe ʼaoga pea mo tou talagataʼa ai kia Sehova.
10. He koʼe ʼe fakatupu tuʼutamaki ia te maʼu ʼo he ʼu manatu fakalaukau? (Vakaʼi te ʼuluaki pāki.)
10 ʼE toe fakaha mai ʼi te Tohi-Tapu pe kotea ʼae ʼe tonu ke fefakahaʼaki e te hahaʼi tagata mo te hahaʼi fafine ʼi ʼonatou vahaʼa. (Lau ia 1 Timoteo 5:2.) ʼE tonu ki te kau Kilisitiano ke natou manako pe ki ʼonatou ʼohoana peʼe ki he tahi ʼe natou fia ʼohoanaʼi. ʼE mole tonu ke natou maʼu ia he ʼu manatu fakalaukau. Ko ʼihi ʼe natou manatu ʼe mole fakatupu tuʼutamaki ʼanatou sio, mo te gauegaue ʼo ʼonatou sino pea mo ʼanatou aga koteʼuhi ʼe mole natou fefafāʼaki. Kaʼe moka femaʼuʼaki e he foʼi toko lua he ʼu manatu fakalaukau, ʼe feala ke nā kamata maʼu ai he ʼu manatu heʼe ʼaoga ʼo iku ai ki he ʼu felaveʼi fakasino heʼe ʼaoga. Ko te ʼu aluʼaga ʼaia neʼe kua hoko pea ʼe feala pe ke toe hoko ia te faʼahi ʼaia.
11. Kotea ia te ako ʼe tou taʼofi mai te faʼifaʼitaki ʼo Sosefo?
11 Ko Sosefo ʼe ko he faʼifaʼitaki lelei maʼa tatou. Neʼe faiga ia te ʼohoana ʼo Potifale ke ina fakahalaʼi ia Sosefo ke nā fai he ʼu felaveʼi fakasino. Neʼe teteke e Sosefo ia ia kaʼe neʼe mole gata ia tana fai fakahala. ʼI te ʼaho fuli neʼe ina kole kia Sosefo ke ‘nofo mo ia.’ (Senesi 39:7, 8, 10) Neʼe fakamahino e te tagata sivi Tohi-Tapu ko te ʼohoana ʼo Potifale neʼe fakaʼamu ke nā to toko lua koteʼuhi ʼi tana manatu ʼe fia fai anai ia Sosefo kia ia. Neʼe fakatotonu e Sosefo ʼe mole ina talitaliʼia anai ʼana fakahala pea neʼe mole ina maʼu ia he ʼu manatu fakalaukau ʼo ʼuhiga mo ia. Koia, neʼe mole ina fakatuputupu ia he ʼu holi ʼe kovi ʼi tona loto. Pea ʼi te temi ʼae neʼe ina puke ai te kofu ʼo Sosefo pea mo faiga ke nā fai he ʼu felaveʼi fakasino, neʼe ina foimo “siaki . . . tona kofu kia nima o te fafine, kae hola leva ia ia ki fafo.”—Senesi 39:12.
12. ʼE tou iloʼi feafeaʼi ko te ʼu faʼahi ʼae ʼe tou sisio ki ai ʼe feala ke malave ki ʼotatou loto?
12 Neʼe fakatokaga e Sesu ko te ʼu faʼahi ʼae ʼe tou sisio ki ai ʼe feala ke malave ki ʼotatou loto pea mo fakatupu ia tatou ia he ʼu holi ʼe kovi. Neʼe ina ui fenei: “Ko ae e sio ki he fafine i he sio manumanu, kua tono ia ia mo te fafine aena i tona loto.” (Mateo 5:28) Ko te aluʼaga ʼaia neʼe hoko ki te Hau ko Tavite. “I oluga o te ato . . . nee sio leva ia ia mai ai ki he fafine nee maanu,” kaʼe neʼe ina sioʼi fakamamaʼu ia ia mo manatu ki ai. (2 Samuele 11:2) Logo la neʼe ko te ʼohoana ʼo te tahi tagata, kaʼe neʼe kamata manako kia ia pea mo nā fai ai he ʼu felaveʼi fakasino.
13. He koʼe ʼe tonu ke tou fai “he fakapapau” mo ʼotatou mata? Pea ʼe tou lava fai feafeaʼi ia te faʼahi ʼaia?
13 Kapau ʼe tou loto ke tou liakī he ʼu manatu heʼe ʼaoga, ʼe tonu ke tou muliʼi ia te faʼifaʼitaki ʼo Sopo. Neʼe ina ui fenei: “Nee au fai he fakapapau mo oku mata.” (Sopo 31:1, 7, 9) Ohage ko Sopo, ʼe feala ke tou toʼo ia te tonu ʼae ke mole tou sioʼi ʼi he temi he tahi ʼaki he ʼu manatu heʼe ʼaoga. Pea kapau ʼe tou sio ki he pāki heʼe ʼaoga ʼi te olotinatea, peʼe ko te sulunale peʼe ko he tahi age faʼahi, ʼe tou foimo sio kehe anai.
14. Kotea ʼae ʼe tonu ke tou fai ke tou nonofo maʼa?
14 Kapau ʼe kotou fakakaukauʼi ia te ʼu aluʼaga ʼae neʼe tou vakaʼi, ʼe kotou mahino ai ʼe mole gata ʼaki pe ki takotou tauʼi ia te ʼu holi heʼe ʼaoga. Pea kapau ʼe tonu ke kotou fai he ʼu fetogi, kotou foimo fai ia te faʼahi ʼaia. Moka kotou fakalogo ki te ʼu folafola ʼa Sehova, ʼe kotou tekeʼi ai ia te ʼu aga heʼe ʼaoga pea mo kotou nonofo maʼa.—Lau ia Sakopo 1:21-25.
“KE INA PAUI TE KAU MATUATUA”
15. Kapau ʼe tou tokagaʼi ʼe faigataʼa ia te tauʼi ʼo te ʼu holi ʼae ʼe kovi, he koʼe ʼe maʼuhiga ke tou kole tokoni?
15 Kapau ʼe faigataʼa ia takotou tauʼi ia te ʼu holi ʼae ʼe kovi, kotou fakaha ki he tahi ʼo te kokelekasio ʼae kua fualoa ia tana tauhi kia Sehova, pea ʼe feala ke ina foaki atu ia he tokoni lelei ʼe haʼu mai te Folafola ʼa te ʼAtua. ʼE mole ko he meʼa ʼe faigafua ia takotou fakaha ʼokotou fihifihia takitokotahi ki ʼihi, kaʼe ʼe maʼuhiga ke tou kole tokoni. Taaga Lea 18:1; Hepeleo 3:12, 13) ʼE feala ki te kau Kilisitiano ʼae kua fotufotuʼa ʼi te faʼahi fakalaumalie ke natou tokoni atu ke kotou fai ia te ʼu fetogi ʼae ʼe tonu ke kotou fai. Pea kotou fai te ʼu fetogi ʼaia mo kapau ʼe kotou loto ke liliu tuʼumaʼu ia Sehova ko hokotou Kaumeʼa.
(16, 17. (1) ʼE lava tokoni feafeaʼi ia te kau tagata ʼafeā kia natou ʼae ʼe faigataʼa ia tanatou tauʼi ia te ʼu holi ʼae ʼe kovi? Kotou tuku mai he faʼifaʼitaki. (2) He koʼe ʼe maʼuhiga kia natou ʼae ʼe natou sioʼi ni pāki peʼe ko ni ʼata ʼe ʼasi ai te ʼu felaveʼi fakasino ke natou foimo kole tokoni?
16 ʼE feala ki te kau tagata ʼafeā ʼo takotou kokelekasio ke tokoni atu. (Lau ia Sakopo 5:13-15.) Lolotoga ni taʼu, neʼe faigataʼa ki te tupulaga ʼi Pelesile ia tana tauʼi ia te ʼu holi ʼae ʼe kovi. ʼE ina ui fenei: “ʼE au iloʼi neʼe mole fiafia ia Sehova ki ʼaku manatu, kaʼe neʼe au ufiufi ʼi te fakaha ki ʼihi ia te ʼu meʼa ʼae neʼe au logoʼi.” Neʼe mahino ki te tagata ʼafeā ʼe ʼaoga ki te tupulaga ʼaia he tokoni pea neʼe ina fakalotomalohiʼi ia ia ke ina tuku ia te kau tagata ʼafeā ke natou tokoniʼi ia ia. ʼE ui fenei e te tupulaga: “Neʼe au punamaʼuli ʼosi ki te agalelei ʼa te kau tagata ʼafeā kia au, pea neʼe natou agalelei mo lotomahino ʼaupito kaʼe neʼe mole tuha mo au.” Neʼe natou fagono lelei ki ʼoku fihifihia. Neʼe natou fakaʼaogaʼi ia te Tohi-Tapu moʼo fakaha mai ia te ʼofa ʼo Sehova kia au, pea neʼe natou faikole mo au. Neʼe faigafua kia au taku tali ia te tokoni Fakatohi-tapu ʼae neʼe natou foaki mai.” ʼI tana ʼosi fakamalohiʼi ʼana felogoʼi mo Sehova, ʼe ina ui fenei: “Kua hoki au mahino ʼi te temi nei ia te maʼuhiga ʼae ke tou kole tokoni ʼi hatatou ʼamo tokotahi ʼatatou kavega.”
17 Kapau ʼe ko hakotou agamahani ia te sioʼi ni pāki peʼe ko ni ʼata ʼe ʼasi ai te ʼu felaveʼi fakasino, ʼe tonu ke kotou foimo kole tokoni. Kapau ʼe kotou fakatalitali fualoa, ʼe kotou to anai ki te tuʼutamaki ʼae ko te aga heʼe ʼaoga. Pea ʼe kotou fakamamahiʼi anai ʼihi pea ʼe lagi feala ke palalau kovi ia te hahaʼi ʼo ʼuhiga mo Sehova. Tokolahi neʼe natou kole tokoni ki te kau tagata ʼafeā pea mo tali ʼanatou tokoni ke natou fakafiafiaʼi ai ia Sehova pea mo nonofo ʼi te kokelekasio Fakakilisitiano.—Pesalemo 141:5; Hepeleo 12:5, 6; Sakopo 1:15.
TOU FAKATOTONU KE TOU NONOFO MAʼA
18. Kotea ʼae ʼe tou fakatotonu ke tou fai?
18 ʼE ʼasilisili kovi age ia te aga heʼe ʼaoga ʼi te malama ʼo Satana. Kaʼe ʼe faiga malohi ia te ʼu kaugana ʼa Sehova ke natou nonofo maʼa pea mo taupau ke maʼa ʼanatou manatu. ʼE fiafia ʼaupito ia Sehova ki te ʼu Kilisitiano ʼaia. Tou nonofo ovi kia Sehova pea mo mulimuli ki te ʼu tokoni ʼe tou maʼu ʼi tana Folafola pea mo te kokelekasio Fakakilisitiano. Kapau ʼe tou fai ia te faʼahi ʼaia, ʼe tou fiafia anai pea mo maʼu ia he leʼo loto ʼe maʼa. (Pesalemo 119:5, 6) Pea ʼi te ka haʼu, ʼi te ʼosi pulihi ʼo Satana, ʼe tou maʼuʼuli anai ʼo heʼe gata ʼi te malama foʼou ʼa te ʼAtua ʼae kua fakamaʼa.