Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

Omyero Wakwo ma Lubbe ki Lega ma Yecu Omiyo Macalo Lapor-ri​—Bute me II

Omyero Wakwo ma Lubbe ki Lega ma Yecu Omiyo Macalo Lapor-ri​—Bute me II

“Wonwu ngeyo gin ma wumit.”​—MAT. 6:8.

1-3. Pingo laminwa oniang labongo akalakala ni Jehovah ngeyo gin ma emito?

 LANA wiye pe biwil i kom gin mutimme i nino mo acel i kare ma olimo lobo Germany i 2012 i kare me oro. En owinyo ni Lubanga ogamo jami aryo ma elego pigi. En olego lega me acel i kare ma tye ka wot ki gar me cito i bar [lek] dege. Lamego-ni olego Jehovah ni myero oyabbe yo wek etit kwena. En olego lega me aryo i kare ma oo i bar dege ci oniang ni wotte kikobo orwone. Lana openyo Jehovah ni okonye pien centene onongo dong cok tum woko dok onongo mito nongo ka mo ma myero ebut iye i dyewor meno.

2 I kare ma Lana peya otyeko legane, en owinyo ka ngat mo penye ni, “Lana, itye ka timo gin ngo kany?” Man obedo awobi mo ma gukwano kwede i cukul acel. Awobi-ni onongo tye kacel ki minne gin ki dadane (tatere), ma gitye ka lwokke i wotte me cito i South Africa ki dege. I kare ma oniang peko pa Lana, Elke ma obedo min awobi-ni olwonge me bedo i pacogi. Elke gin ki minne gugwoko Lana dok gubedo ka penye lok i kom niyene ki dong ticce macalo ngat ma tye i tic pi kare malac.

3 I nge camo cam me odiko, Lana ogamo lapenygi kun tiyo ki Baibul dok ogamo ngec madok i komgi wek ngat mo omedde ki kwan kwedgi. Lana odwogo paco ci omedde ki tic macalo painia marii. En oniang ni ngat ma ‘gamo lega-gu ducu’ onongo ngeyo gin ma emito dok bene okonye.​—Jab. 65:2.

4. Miti macalo mene ma wabinyamogi i pwony man?

4 Ka peko mo oturowa atura calo ngok gwok, waromo lega labongo ayela pi kony dok Jehovah cwinye yom me gamo lega pa ngat ma tye lagen bote. (Jab. 34:15; Car. 15:8) Ento, ka walwodo lok i kom lega ma Yecu omiyo macalo lapor-ri, wabinongo ni tye jami mapol ma pigi tego ma wamitogi ma i kine mukene wiwa wil woko i komgi. Me labolle, tam kong i kom jami mukene ma wamitogi i yo me cwiny ma kitito pigi i kwac adek ma gugiko i lega ma tye macalo lapor-ri. Tika tye jami mukene ma waromo timogi wek wakwo ma lubbe ki kwac me angwen, madok i kom camwa me nino ducu?​—Kwan Matayo 6:11-13.

“MIWA TIN CAMWA ME TIN”

5, 6. Pingo Yecu opwonyowa me penyo pi “camwa” me tin kadi bed ni watye ki cam muromo?

5 Yecu opwonywa ni omyero waleg pi “camwa” ento pe pi “camma” me tin. Victor, laneno me adwol ma bedo i Afrika owaco ni: “Pol kare apwoyo Jehovah ki cwinya ducu ni an kacel ki dakona pe wabedo ki par mapol ka ce wabicamo orwone, nyo ka ngat mo biculo ot ma wapango. Omegiwa ki lumegiwa gigwokowa nino ducu. Ento legana tye ni jo ma gikonyowa-ni myero gubed ki kero me lweny ki can cente ma diyogi.”

6 Ka watye ki cam ma romo terowa pi nino mapol, watwero tamo pi omege ma gitye i can nyo peko. Omyero pe waleg pigi keken ento bene watim jami ma lubbe ki legawa. Me labolle, waromo nywako jami ma watye kwede ki luye luwotwa ma gimito kony. Watwero bene miyo motwa pi konyo tic ma kwako wi lobo ducu kare ki kare, kun nongo wangeyo ni cente meno kitiyo kwede i yo maber.​—1 Jon 3:17.

7. Yecu opwonyowa nining pe me ‘bedo ki par mapol pi nino ma diki’?

7 I kare ma Yecu tye ka lok i kom camwa me tin, nen calo en onongo tye ka lok i kom jami ma wamito i cawa meno. Pi meno en omedde ki tito kit ma Lubanga ruko kwede ki ature kun waco ni: “En pe birukowu makato, wun jo ma niyewu nok? Pi meno pe wubed ki par mapol kun wuwacci, . . . ‘Wabiruko ango?’” En odolo te lokke kun nwoyo kit ma tam ma emiyo-ni pire tek kwede ni: “Pe wubed ki par mapol pi nino ma diki.” (Mat. 6:30-34) Man nyuto ni ma ka bedo jo ma maro jami me kom, omyero wayeng ki jami ma watye kwedgi nino ducu. Jami magi kwako ot, nongo tic wek wagwok jo me odiwa, ki dong ryeko me moko tam matir ma lubbe ki yotkom. Ka ni waleg pi jami magi keken, ci man nyuto ni nongo jami me kom tye gin ma pire tek loyo botwa. Watye ki jami ma pigi tego i yo me cwiny ma wamitogi.

8. Lok ma Yecu owaco i kom camwa me tin poyo wiwa i kom gin ango? (Nen cal ma tye i pot karatac 28.)

8 Lok ma Yecu owaco i kom camwa me tin-ni myero opo wiwa ni wamito cam me cwiny. “Dano pe bibedo kwo ki kwon keken, ento bedo kwo ki lok ducu ma a ki i dog Lubanga.” (Mat. 4:4) Pi meno, omyero wamedde ki lega ni Jehovah bimedde ki pitowa ki cam me cwiny i karene kikome.

‘WEK BANYAWA’

9. I yo ango ma balwa obedo ‘banya’?

9 Pingo Yecu otiyo ki nyig lok ni ‘banya’ kun i kabedo mukene otiyo ki “balwa”? (Mat. 6:12; Luka 11:4) Mwaki 60 mukato angec, Wi Lubele otito ni: “Ka watimo bal, ci nongo watye ki banya madit ma myero wacul bot Lubanga. . . . Lubanga romo penyo pi kwowa ki botwa ka watimo bal. . . . En twero kwanyo kucce ki botwa, ma te lokke ni wabalo watwa kwede. . . . Omyero wabed luwiny me nyuto marwa pire; dok ka watimo bal ci nongo pe waculo banya me nyuto mar bote pien Lubanga pe maro bal.”​—1 Jon 5:3.

10. Gin ango ma twero weko Jehovah timo kica pi balwa, dok man myero omi wawiny nining?

10 Cwinywa pud dong yom adada ni Jehovah ocwalo Yecu me to macalo ginkok wek kitim kica pi balwa! Kadi bed ni Yecu omiyo ginkok man mwaki 2,000 mukato angec, omyero water ni obedo gin ma pire tek macalo mic ma pud kimiyo i kareni. “Gin kok me kwo pa dano welle dit mada” ma pe tye gin mo keken ma dano ma tye ki roc romo timone piwa me culone. (Kwan Jabuli 49:7-9; 1 Petero 1:18, 19.) Ada, omyero wamedde ki pwoyo Jehovah pi mic man ma pire tek tutwal-li. Medo i kom meno, nyig lok ni “balwa” ento pe “balla,” myero opo wiwa ni jo ducu ma giworo Jehovah gimito ginkok man. Ki lok ada, Jehovah mito ni pe watam pi wat ma tye i kinwa ki en keken ento pa jo mukene bene, ma man kwako wa jo ma gutimo bal i komwa. Pol kare, bal magi pe gidongo ma man giminiwa kare me nyuto ni ada wamaro utmegiwa dok watye atera me timmigi kica kit ma Lubanga otimiwa kica pi balwa-ni.​—Kol. 3:13.

Ka imito ni Lubanga otimmi kica, in bene myero itim kica bot jo mukene (Nen paragraf me 11)

11. Pingo pire tek ni wabed ki cwiny me timo kica?

11 Tye me cwercwiny ni wan macalo dano ma gitye ki roc, i kine mukene wamako luwotwa i cwinywa. (Levi 19:18) Ka watito lokke ka maleng, ci jo mukene giromo cako cwakowa dok man twero kelo apokapoka i kacokke. Ka waye ni kodi gin ma kit meno omedde, man nyuto ni nongo wape ki pwoc pi kica pa Lubanga kacel ki ginkok pa Yecu. Wonwa me polo pe bitimiwa kica pi ginkok pa Wode ka pe wanyuto cwiny me timo kica. (Mat. 18:35) Yecu oloko cutcut i kom timo kica i nge miyo lega ma tye macalo lapor-ri. (Kwan Matayo 6:14, 15.) Me agikki, wek wanong adwogi maber ki i kica pa Lubanga, omyero wagwokke pe wawek timo bal madongo odok kitwa. Miti ma watye kwede pe me weko timo bal odok kitwa cwalowa dok i kwac mukene.​—1 Jon 3:4, 6.

“PE ITERWA I ABITA”

12, 13. (a) Ngo mutimme i kom Yecu i nge kare manok keken ma kibatija en iye? (b) Pingo omyero pe wakok i kom jo mukene ka wapoto i atematema? (c) Gin ango ma Yecu ocobo pienni ogwoko gennene nio wa i to?

12 Tamo gin mutimme i kom Yecu i nge kare manok keken ma kibatija en iye romo konyowa me niang kit ma kwac man ni, “pe iterwa i abita[-ni]” pire tek kwede. Cwiny maleng pa Lubanga otero Yecu wa i dye tim. Pingo? “Wek Catan obite.” (Mat. 4:1; 6:13) Tika man myero omi wabed ki ur? Pe wabedo ki ur ka waniang tyen lok mumiyo Lubanga ocwalo Wode i lobo. Meno otimme me cobo pyem ma obedo tye i kare ma Adam gin ki Kawa gukwero twero me loc pa Lubanga. Kare onongo mitte wek kigam lapeny mapol. Me labolle, tika onongo tye gin mo marac i kit ma Lubanga ocweyo kwede ki dano? Tika onongo twere pi ngat ma pe ki roc me ilo malo twero me loc pa Lubanga kadi bed tye i lyeto ma a ki bot “Larac”? Tika dano onongo gibibedo ki kwo maber ka gipe i te loc pa Lubanga kit ma Catan owaco kwede-ni? (Acak. 3:4, 5) Gamo lapeny magi mito kare dok binyuto bot cwec ducu ma giryek ni loc pa Jehovah keken aye bikelo adwogi mabeco.

13 Jehovah leng dok en pe bito ngat mo keken me timo gin marac. Ma ka meno, Larac-ci aye “Labit dano.” (Mat. 4:3) Larac-ci romo timo jami mogo ma ketowa i atematema. Ento, cung i wi ngat acel acel ka ce en biye ni Catan obite nyo pe. (Kwan Yakobo 1:13-15.) Yecu okwero cutcut bita ducu ki acel acel kun tiyo ki Lok pa Lubanga. Pi meno, Yecu oilo malo twero me loc pa Lubanga. Ento Catan bene pe oilo cinge. En okuro nio ka ‘kare mukene maber.’ (Luka 4:13) Yecu omedde ki kwero bita ducu pa Catan wek egwok gennene. Kricito omedde ki cwako twero me loc pa Jehovah kun bene nyuto ni dano ma pe ki roc twero gwoko genne kadi bed ni tye i atematema magwar. Ento, Catan pud temme me bwolo lulub kor Yecu kadi wa in bene.

14. Gin ango ma myero watim wek pe wadony i atematema?

14 Ma lubbe ki pyem ma kikelo i kom twero me loc pa Lubanga, Jehovah pud oye ni Catan oti ki loboni me bitowa. Lubanga aye pe bitowa. Kitungcel, en tye ki gen i komwa dok mito konyowa. Pien Jehovah woro kerowa me moko tam piwa kenwa, man oweko en pe gengowa ka wamito donyo i atematema. Myero watim jami aryo​—wabed atera i yo me cwiny dok bene wadi cwinywa i lega. Jehovah gamo legawa nining?

Gwok watti ki Jehovah kacel ki mit komi i ticwa me pwony (Nen paragraf me 15)

15, 16. (a) Atematema macalo mene ma myero wagwokke kwedgi? (b) Anga ma myero wakok i kome ka wadonyo i atematema?

15 Jehovah miniwa cwiny mere maleng ma twero jingo cwinywa ki dok konyowa me cung matek i atematema. Lubanga tiyo ki Lokke kacel ki kacokke me cikowa me gwokke ki i jami maraco calo tic ki cawawa, centewa, ki kerowa i yo marac. Espen gin ki Janne gikwo i lobo mo ma olony adada i Ulaya. Pi mwaki mapol gubedo painia marii i kabedo mo i lobogi ka ma can lutit kwena tye iye. I kare ma gunywalo latingi me acel, gugiko ticgi macalo painia woko, kombeddi ni dong gitye ki latin me aryo. Espen owaco ni “pol kare walego bot Jehovah wek pe wadony i atematema kit ma i kom kareni dong pe watwero tero cawa malac i ticwa me tiokraci kit ma onongo watimo kwede con. Walego bot Jehovah wek okonywa me bedo ki mit kom i jami me cwiny ki bene i ticwa me pwony.”

16 Atematema mukene ma dok onya tutwal i kareni aye neno cal ma tugo miti me buto. Ka wadonyo i atematema meno, ci pe myero wakok i kom Catan. Pingo? Pien Catan ki jone pe gitwero diyowa tektek me timo gin mo keken ma pe wamito. Jo mogo gudonyo i atematema ma kit meno pien i cawa ducu gibedo ka lwodo lok i kom jami maraco. Ento wan bene watwero kwerone kit ma omege alip mapol gutimo kwede.​—1 Kor. 10:12, 13.

“LARWA KI BOT LARAC-CI”

17. (a) Waromo kwo ma lubbe ki legawa ni myero kilarwa ki i cing Larac-ci nining? (b) Yweyo madit ango ma wabibedo kwede cokcok-ki?

17 Wek wakwo ma lubbe ki legawa ni meno ‘kilarwa ki bot Larac-ci.’ Omyero watute matek ‘pe me bedo jo me lobo pa Catan’ ki dok ‘pe me maro lobo kadi ki gin ma tye iye.’ (Jon 15:19; 1 Jon 2:15-17) Meno obedo gin ma mito tute kare ducu. Pud dong wabibedo ki yweyo madit ya ka Jehovah ogamo legawa man kun kwanyo Catan kacel ki lobone marac-ci woko! Myero wiwa opo ni i kare ma kibolo Catan woko ki i polo, en onongo ngeyo ni meno edong ki kare manok. Pi cwercwiny madit ma en tye kwede, man oweko en tye ka tute ki kerone ducu me temo turo gennewa. Pi meno, myero wamedde ki lega matek wek kilarwa ki i cing Larac-ci.​—Yabo 12:12, 17.

18. Me bwot ki i agikki me lobo pa Catan-ni, gin ango ma myero wamedde ki timone?

18 Tika imito kwo i lobo ma Catan pe iye? Ka tye kumeno, ci medde ki lega ni Ker pa Lubanga olony nying Lubanga ki dok mitine otimme i lobo kany. Bed ka kwayo Jehovah kare ducu wek ocob mitini i yo me cwiny ki me kom. Ada, mok tammi me kwo ma lubbe ki lega man ma tye macalo lapor-ri.