Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

Tyinda Omuenyo Welikuata Nelikuambelo Jesus Alongesa Onthele 2

Tyinda Omuenyo Welikuata Nelikuambelo Jesus Alongesa Onthele 2

“Tate yenyi wii ovipuka patyi onwe muesukisa.”—MATEUS 6:8.

1-3. Omokonda yatyi omphange umwe akalela nonthumbi yokuti Jeova utyii etyi esukisa?

 LANA, omukokoli-ndyila womuvo auho kamalimbuako etyi tyaendele nae etyi akapila ko Alemanhã mo 2012. Waimbuka okuti Jeova wakumbulula omalikuambelo ae evali. Etyi ekahi momboyo yenda nokotyipale tyono aviyau, waita ku Jeova emukuateseko okuvasa omunthu opo emuivise. Etyi ehika potyipaleke tyono aviyau, avemupopila okuti o aviyau yenda vala onthiki onkhuavo. Lana elikuambela ku Jeova opo emukuateseko, mokonda ankho utupu vali onombongo pala okufeta mootele.

2 Etyi Lana amana okulinga elikuambelo pakala vala katutu, eivi omunthu wati: “Oñgeni Lana, oityi weya okulinga kuno?” Ankho omukuendye umwe valongesilwe nae. Omukuendye oo ankho ukahi nokuenda no ko Africa do Sul pahe ankho ulilekela na me yae nainakulu. Etyi Lana emupopila otyitateka tyae, me yomukuendye oo na inakulu avapopila Lana okuti tuende tukalale keumbo lietu. Avemulingi omapulo omanyingi konthele yongeleya yae novilinga vioukokoli-ndyila.

3 Komuhuka etyi vamana okulia, Lana akumbulula omapulo avo omanyingi Ombimbiliya. Lana eveiti ombalulo yotelefone opo eyavele omunthu omukuavo matualako okukumbulula omapulo avo. Lana ehiki nawa keumbo liae iya utualako novilinga vioukokoli-ndyila. Waimbuka okuti Jeova watehelela omalikuambelo ae, iya ankho utyii etyi esukisa, emukuatesako.—Salmo 65:2.

4. Oityi matulilongesa?

4 Tyina tuuhulukilwa notyitateka, tyipepuka vali okuita ekuateso ku Jeova, iya uhambukwa okutehelela omalikuambelo etu. (Salmo 34:15; Provérbios 15:8) Mahi elikuambelo Jesus etulongesa litulongesa ovipuka viakolela tuna okukutikinya momalikuambelo etu. Monthele ei, matulilongesa oñgeni ovipuka vikuana Jesus aita melikuambelo vitukuatesako okukala ovakuatyili ku Jeova.—Tanga Mateus 6:11-13.

“TUAVELEVO OMBOLO YETU YONTHIKI YO HONO”

5, 6. Omokonda yatyi Jesus etulongesila okuita “ombolo yetu” namphila hamwe tuna okulia okunyingi?

5 Jesus utulongesa okuita “ombolo yetu” katile “ombolo yange. Victor, omutalelipo umwe wo mawaneno mo Africa, wahangununa okuti: “Ame apeho ankho ndyipandula Jeova mokonda ame nomukai wange tutupu otyiho opi matupolo okulia kuonthiki onkhuavo, tupu ankho tutupu otyiho tyokufetela ondyuo matulala. Ovakuatate vetu ononthiki ambuho vetutekula. Mahi ame ndyilikuambela opo vana vetukuatesako vetyivile okufinda ovitateka vionombongo.”

6 Ovanthu ovanyingi vena okulia okunyingi, mahi ovakuatate vetu ovanyingi vahepa. Tupu vamwe vekahi nokulambela moviponga. Onthue katuveitilako vala melikuambelo mahi tupu tupondola okuvekuatesako. Mongeleka, tupondola okuveavela etyi tuna. Tupu tupondola okuava apeho onombongo mbukuatesako ovilinga viovanthu va Jeova ouye auho. Onthue tutyii okuti onombongo tuava mbukuatesako ovakuatate vetu vekahi movitateka.—1 João 3:17.

7. Oityi Jesus etulongesa etyi ati “Muhakalei notyiho nonthiki onkhuavo”?

7 Konyima etyi Jesus alongesa elikuambelo, etulongesa opo tuhesukalale nomalumono. Jesus wati inkha Jeova uvaleka eholi liohika, “kamemuvaleka vali unene onwe, onwe vekolelo lihehi? Muhakalei tyasukalala unene amupopi okuti, . . . ‘Oityi matuvale?’” Konyima apopi vali okuti: “Muhakalei notyiho nonthiki onkhuavo.” (Mateus 6:30-34) Onthue katuesukisile okukala notyiho tyovipuka matusuku navio komutwe. Ngotyo, onthue tuesukisa okuhambukilwa etyi tuna. Mongeleka, melikuambelo tupondola okutumbula eumbo lietu, ovilinga vietu vitukuatesako okutekula ombunga, nounongo, opo tulinge omatokolo aviuka konthele yekongoko. Mahi kuna otyipuka tyimwe tyakolela tuesukisa okuita melikuambelo.

8. Oityi onondaka mba Jesus konthele yombolo ya kese nthiki mbutuhinangelesa? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)

8 Onondaka mba Jesus konthele yombolo yetu mbutuhinangelesa etyi apopia okuti: “Omunthu kakala vala nomuenyo mokonda yombolo, mahi omokonda yondaka aiho itunda momulungu wa Jeova.” (Mateus 4:4) Onthwe tupu tupondola okulikuambela opo Jeova atualeko okutulongesa nokutuavela etyi tuesukisa opo tutualeko okufuena kwe.

“TUEVELE ONONGELE MBETU”

9. Omokonda yatyi ononkhali mbetu mbukahi ngongele?

9 Jesus wati: “Tuevele onongele mbetu.” Otyikando otyikuavo wati: “Tuevele vo ononkhali mbetu.” (Mateus 6:12; Lucas 11:4) Wapopia ngotyo mokonda ononkhali mbukahi ngongele. Mo 1951, Omutala Womulavi wahangununa okuti tyina tulinga onkhali, ongatyina tuna ongele na Jeova. Onthue tuna okukala nohole na Jeova nokumutavela. Ngotyo tyina tulinga onkhali ku Huku, katukahi nokumuavela etyi tumulevala. Omutala Womulavi wapopia okuti inkha uhanda, Jeova upondola okunyimapo oupanga wetu nae. Auyawisako okuti: “Okulinga onkhali okuehena oluembia na Huku.”—1 João 5:3.

10. Oñgeni Jeova apondola okuevela ononkhali mbetu, iya tupondola okulitehelela ñgeni?

10 Tupandula unene mokonda Jeova waava Jesus ngotyilikutila tyeyovo opo etuevele ononkhali! Tuesukisa okuevelwa na Jeova ononthiki ambuho. Jesus wetunkhila momanima alamba po 2.000 konyima, mahi tupola ouwa kofeto yeyovo hono. Tupandula apeho ku Jeova mokonda yotyiawa otyo tyakolela. Nawike ponthue upondola okuava ofeto yeyovo tuesukisa opo tuyovoke konkhali nononkhia. (Tanga Salmo 49:7-9; 1 Pedro 1:18, 19.) Onondaka mbelikuambelo Jesus alongesa “tuevele onongele mbetu” mbutuhinangelesa okuti tuesukisa ofeto yeyovo, ovakuatate vetu nonomphange navo otyo valinga. Jeova tupu uhanda tusoke kuvo no koupanga wetu navo. Otyo tyakutikinya okuveevela liwa tyina vametulingi etyi tyapenga. Haunene vetulinga vala ovipuka ovitutu, mahi tyina tuevela ovakuatate vetu, tulekesa okuti tuvehole. Iya tupu tulekesa okuti tupandula tyina Jeova etuevela.—Colossenses 3:13.

Inkha tuhanda Huku etuevele, tuesukisa okuevela vakuetu (Tala popalagrafu 11)

11. Omokonda yatyi tyakolela okuevela vakuetu?

11 Mokonda tuvakuankhali, pamwe tyipondola okupuiya okuevela vana vetulinga omapita. (Levítico 19:18) Inkha tuhimbika okupopia etyi mukuetu etulinga, vakuetu mewaneno vapondola okulipaka motyitateka otyo iya otyo tyipondola okunyona ewaneko mewaneno. Inkha tuyeka otyo tyitualeko, tyipondola okulekesa okuti katuapandulile otyiawa tya Huku tyofeto yeyovo iya tupondola okuhapoloko ouwa. (Mateus 18:35) Tyina tuhaevela vakuetu, Jeova kapondola okutuevela. (Tanga Mateus 6:14, 15.) Tupu, inkha tuhanda Jeova etuevele, tuna okulityilika okulinga ovipuka eyele.—1 João 3:4, 6.

“WEHETUYEKE TULOLWE”

12, 13. (a) Oityi tyamonekele na Jesus etyi ambatisalwa? (b) Omokonda yatyi tuhapondola okuvela vakuetu onombei inkha vayeka vayondyue? (c) Oityi Jesus alekesa etyi atualako nekolelo alo kononkhia?

12 Onondaka mbelikuambelo Jesus alongesa, “wehetuyeke tulolwe” mbutuhinangelesa etyi tyamoneka na Jesus konyima yetyi ambatisalwa. Ospilitu ya Huku yemutuala moluhandya “opo akayondyue ne Liapu.” (Mateus 4:1; 6:13) Omokonda yatyi Jeova ayekela otyo tyimoneke? Jeova watuma Jesus pano pohi opo eye okumanako otyitateka tyatuka ku Andau na Eva etyi vaanya outumini wa Jeova. Oumphuki wakatulile omapulo ankho esukisa omuvo opo akumbululwe. Mongeleka, okuti hamwe Jeova una apa apengesa monkhalelo atunga ovanthu? Okuti omunthu wehena onkhali upondola okutualako noukuatyili ku Jeova tyina ayondyua “nondingavivi”? Iya okuti ñgeno ovanthu vakala vali nawa inkha velitumina? (Gênesis 3:4, 5) Komutwe, tyina omapulo oo aeho amakumbululwa ngetyi Jeova ahanda, aveho keulu nopohi mavanoñgonoka okuti onkhalelo ya Jeova yokutumina ikahi nawa.

13 Jeova omusukuki, ngotyo kapondola okuyondya ovanthu novipuka ovivi. Satanasi oe “Omuyondyi.” (Mateus 4:3) Satanasi uhetekela okutuyondya mononkhalelo ononyingi. Mahi onthue tuna okuholovona. Kese wike ponthue upondola okuholovona okukoleleya ine okuhakoleleya tyina alolwa. (Tanga Tiago 1:13-15.) Etyi Jesus ayondyua na Satanasi, liwa-liwa emuanye apopi etyi Ondaka ya Huku ipopia. Jesus ankho omukuatyili ku Huku. Mahi Satanasi ahayekeko. Ankho Satanasi uhanda “omuwo ukahi nawa” opo ayondye Jesus. (Lucas 4:13) Namphila Satanasi alingile ovipuka ovinyingi, Jesus watuaileko okutavela Outumini wa Huku. Jesus walekesa okuti ovanthu vehena onkhali vapondola okukala ovakuatyili ku Jeova namphila vavasiwa movitateka ovinene. Mahi, Satanasi uhetekela okuyondya ovalanduli va Jesus, okukutikinyamo ove, opo wehetavele ku Jeova.

14. Oityi tuesukisa okulinga opo tuhayondyue?

14 Omapulo akatulwa konthele youtumini wa Jeova nkhele esukisa okukumbululwa. Ngotyo alo hono, Jeova uyeka Satanasi etuyondye. Mahi Jeova “haeko utuyondya.” Hono, Jeova una onthumbi yokuti tupondola okutualako noukuatyili mwe, iya uhanda okutukuatesako. Mahi Jeova ketukuluminya okulinga etyi tyaviuka. Una onthilo nehando lietu liokuliholovonena. Ngotyo, muene utuyeka tuholovone inkha matukala ovakuatyili. Opo tuahayondyue, tuesukisa okulinga ovipuka vivali: okufuena ku Jeova, nokutualako okulikuambela opo etukuateseko. Oñgeni Jeova akumbulula omalikuambelo etu opo tuahayondyue?

Tualako okufuena ku Jeova iya kala nombili movilinga viokuivisa (Tala popalagrafu 15)

15, 16. (a) Omahongiliyo patyi tuesukisa okuanya? (b) Olie tuvela onombei inkha tutavela okuhongiliyua?

15 Jeova utuavela ospilitu sandu opo itukuateseko tyina tulolwa na Satanasi. Jeova tupu wetuavela Ombimbiliya, newaneno vitulondola koviponga. Mongeleka, utulondola opo tuahapesele omuvo wetu, nonombongo, nononkhono movipuka tuesukisile. Espen na Janne vakala motyilongo tyimwe tyina olumono mo Europa. Mokueenda kuomanima omanyingi ankho ovakokoli-ndyila konthele imwe yotyilongo otyo ankho kuesukisa vali ovaivisi. Etyi vakala nomona, avayekepo ovilinga vioukokoli-ndyila, iya pahe vena ovana vevali. Espen wati: “Apeho tulikuambela ku Jeova opo tuhayondyue mokonda pahe katutyivili vali okumanena omuvo omunyingi movilinga via Huku ngokohale. Tuita ku Jeova opo etukuateseko okutualako noupanga omuwa nae nokukala nombili movilinga viokuivisa.”

16 Ehongiliyo ekuavo tuesukisa okulityilika okutala ovipuka vihongiliya ovanthu okulinga otyihola. Inkha tuyeka tuyondyue katupondola okuvela onombei Satanasi. Omokonda yatyi? Omokonda Satanasi nouye wae kavetukuluminya okulinga etyi tyapenga. Vamwe vatala ovipuka vihongiliya ovanthu okulinga otyihola mokonda kavaanye omalusoke apenga. Mahi ovakuatate vetu ovanyingi nonomphange kavetavela okuyondyua nehongiliyo olio, iya nonthue tupondola okulinga ngotyo.—1 Coríntios 10:12, 13.

“TUYOVOLE KONDINGAVIVI”

17. (a) Oñgeni tupondola okulekesa okuti tuhanda Jeova “etuyovole kondingavivi”? (b) Apa katutu matukapepukilwa mokonda yatyi?

17 Oñgeni tupondola okulekesa okuti tuhanda Jeova “etuyovole kondingavivi”? Tuna “okuhalingi onthele youye” iya tuna “okuhakala nohole nouye, ine ovipuka viomouye.” (João 15:19; 1 João 2:15-17) Matukapepukilwa tyina Jeova amahanyeko Satanasi nokuhanyako ouye uno wovivi! Mahi tyina nkhele Jeova ehenetyilinge, tuesukisa okuhinangela okuti Satanasi una “onyengo onene, mokonda utyii okuti omuwo wae kauhi.” Satansi malingi atyiho evila opo etutalameke okuumbila Jeova. Ngotyo, tuna okutualako okulikuambela opo Jeova etuyakulile ku Satanasi.—Revelação 12:12, 17.

18. Inkha uhanda okuhupa konthyulilo youye wa Satansi, oityi una okulinga?

18 Ove uhanda okukakala mouye muehena Satanasi? Tualako okulikuambela opo Ouhamba wa Huku uye, opo enyina lia Huku lisukukiswe, opo ehando liae lilingwe pano pohi. Apeho yumba onthumbi mu Jeova opo ekukuateseko iya opo ekuavele atyiho wesukisa opo utualeko noukuatyili mwe. Linga atyiho uvila opo utyinde omuenyo welikuata nelikuambelo Jesus alongesa.