Skip to content

Skip to table of contents

KAVEINGA TEFITO | FOUNGA KE FEKUKI MO E LOTO-MOʻUÁ

Loto-Moʻua Fekauʻaki mo e Fakatuʻutāmakí

Loto-Moʻua Fekauʻaki mo e Fakatuʻutāmakí

“ʻI heʻeku fanongo ki he meʻa fakaongo leʻo-lahí, naʻe kamata ke tā vave hoku mafú peá u lele ki ha feituʻu ke toi ai mei he pomú,” ko e fakamatala ia ʻa Alona. “Neongo ʻeku ʻi aí, naʻá ku loto-moʻua pē. Naʻe toe kovi ange ʻeku ʻi tuʻá he naʻe ʻikai ha feituʻu ke u toi ai. ʻI heʻeku lue ʻi he halá, naʻe kamata ke u tangi pea ʻikai lava ke u mānava lelei. Naʻe ʻosi atu ha ngaahi houa peá u toki nonga. Pea naʻe toe tatangi mai ʻa e meʻa fakaongo leʻo-lahí.”

Alona

Ko e taú ʻa e taha ʻo e ngaahi tupuʻanga ʻo e fakatuʻutāmakí. Ko e fakatātaá, ko hono ʻiloʻi ʻokú ke maʻu pe ko ha tokotaha ʻokú ke ʻofa ai ha mahaki ʻokú ne fakamanamanaʻi ʻa e moʻuí ʻoku lava ke ke ongoʻi tamaki ai. Pea ko e niʻihi, ko e manavahē ki he kahaʻú ʻe lava ke fakatupu loto-moʻua. ʻOku nau hohaʻa, ‘ʻE moʻui ʻemau fānaú pe ko ʻenau fānaú ʻi ha māmani ʻo e tau, faihia, ʻuli, feliuliuaki ʻa e ʻeá mo e ngaahi mahaki fakaʻauhá?’ ʻE lava fēfē ke tau fekuki mo e faʻahinga loto-moʻua peheé?

ʻI he ʻiloʻi ʻa e hoko ʻa e ngaahi meʻa ʻoku koví, ‘ko e fakapoto—sio ki he kovi pe fakatuʻutāmakí—toi.’ (Palōveepi 27:12) Pea ʻi heʻetau feinga ke maluʻi ʻetau lelei fakaesinó, ʻoku lava ke tau fai ha ngaahi meʻa ke maluʻi ʻetau moʻui lelei fakaʻatamaí mo e fakaeongó. Ko e fakafiefia fakamālohí naʻa mo e ngaahi ongoongó ʻoku fonu ʻi he ngaahi ʻata fakalilifu pea ʻoku toe lahi ai ʻetau loto-moʻuá pehē ki heʻetau fānaú. ʻOku ʻikai lava ke tau fakaʻehiʻehi mei he ngaahi ʻata fakamālohí he ʻoku hoko moʻoni ia. Naʻe ʻikai ke faʻu ʻe he ʻOtuá hotau ʻatamaí ke nōfoʻi ʻi he koví. ʻI hono kehé, ʻoku totonu ke tau fakafonuʻaki hotau ʻatamaí “ʻa e ngaahi meʻa ʻoku moʻoní, . . .  māʻoniʻoní, . . . maʻá, . . . ʻofeiná.” Kapau te tau fai ia, “ko e ʻOtua ʻo e melinó” te ne foaki mai ʻa e nonga ki hotau ʻatamaí mo e lotó.—Filipai 4:8, 9.

MAHUʻINGA ʻO E LOTÚ

ʻOku tokoniʻi kitautolu ʻe he tui moʻoní ke fekuki mo e loto-moʻuá. ʻOku ekinaki mai ʻa e Tohi Tapú ke tau “faʻa leʻo fakataha mo e taumuʻa ke fai ha ngaahi lotu.” (1 Pita 4:7) ʻOku lava ke tau kole ki he tokoni ʻa e ʻOtuá ki ha poto mo e loto-toʻa ke tau ngāue lelei taha ʻaki hotau tuʻungá, ʻi he falala-pau “ʻokú ne fanongo mai kiate kitautolu ʻi he fekauʻaki mo ha meʻa pē ʻoku tau kole.”—1 Sione 5:15.

Mo hono husepāniti ko Avi

ʻOku fakamatala ʻa e Tohi Tapú ko Sētane, ʻo ʻikai ko e ʻOtuá, ʻa e “pule ʻo e māmani ko ení” pea “ko e māmaní kotoa ʻoku tokoto ia ʻi he mafai ʻo e tokotaha fulikivanú.” (Sione 12:31; 1 Sione 5:19) Ko ia ai, naʻe ʻikai ngāueʻaki ʻe Sīsū ha lea fakaefakatātā ʻi heʻene akoʻi mai ke tau lotu: “Fakahaofi kimautolu mei he tokotaha fulikivanú.” (Mātiu 6:13) “ʻI ha tatangi pē ʻa e meʻa fakaongo leʻo-lahí, naʻá ku kole kia Sihova ke tokoniʻi au ke mapuleʻi ʻeku ngaahi ongoʻí,” ko e lau ia ʻa Alona. “ʻIkai ko ia pē, naʻe tā mai hoku husepāniti ʻofaʻangá peá ma lotu fakataha. ʻOku tokoni moʻoni ʻa e lotú.” Hangē ko ia ʻoku pehē ʻe he Tohi Tapú: “ʻOku ofi leva ʻa Sihova ki he kakai kotoa ʻoku tautapa kiate ia; ʻakinautolu ʻoku fai moʻoni ʻenau tautapa.”—Saame 145:18.

KO ʻETAU ʻAMANAKI KI HE KAHAʻÚ

ʻI he Malanga ʻa Sīsū ʻi he Moʻungá, naʻá ne akoʻi ki hono kau muimuí ke lotu: “Tuku ke hoko mai ho Puleʻangá.” (Mātiu 6:10) ʻE toʻo ʻosi ʻe he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻa e loto-moʻua kotoa pē. Fakafou ʻia Sīsū, ʻa e “ʻEiki ʻo e Melino” ʻe hanga ai ʻe he ʻOtuá ʻo “lolololo ʻa e ngaahi tau ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo mamani.” (ʻAisea 9:6 [9:5, PM]; Saame 46:9) Ko e ʻOtuá “te ne fakamaau ʻa e vahaʻa ʻo e ngaahi kakai lahi . . . ʻE ʻikai ofa ha heleta ʻe ha puleʻanga ki ha puleʻanga, pea ʻe ʻikai kei fai ha akotau. . . . ʻO ʻikai mafakahohaʻa kinautolu ʻe ha taha.” (Maika 4:3, 4) Ko e ngaahi fāmili fiefiá “te nau langa fale, ʻo nofo ai; pea te nau to ngouevaine, pea kai hono fua.” (ʻAisea 65:21) “Pea ʻoku ʻikai ha nofo ai te ne pehe, ʻOku ou mahaki.”—ʻAisea 33:24.

ʻI he ʻahó ni, neongo ʻa e ngaahi teuteu tokamuʻá, ʻoku ʻikai ke malava maʻu pē ke taʻofi ʻa e “hokonoa . . . ʻa e faingamalie mo e tuʻutamaki” pe fakaʻehiʻehi mei ha feituʻu hala ʻi he taimi hala. (Koheleti 9:11) Hangē ko ia kuo hoko ʻi he ngaahi senitulí, ko e taú, faihiá mo e mahakí ʻoku hokohoko ʻenau tāmateʻi ʻa e kakai leleí. Ko e hā ʻa e ʻamanaki ki he faʻahinga ʻoku maʻukovia taʻetotonú?

Ko ha laui miliona taʻefaʻalaua, ko honau tokolahí ko e ʻOtuá pē ʻokú ne ʻiloʻí, te nau toe moʻui mai. ʻI he taimí ni, ʻoku nau mohe, pea malu ʻi he manatu haohaoa ʻa e ʻOtuá, kae ʻoua ke aʻu ki he ʻaho ko e “faʻahinga kotoa ʻi he ngaahi fonualoto fakamanatú . . . te nau hū mai ki tuʻa.” (Sione 5:28, 29) ʻI he lave ki he toetuʻú, ʻoku fakapapauʻi mai ʻe he Tohi Tapú: “ʻOku tau maʻu ʻa e ʻamanakí ni ko ha taula ia ki heʻetau moʻuí, ʻoku pau mo mālohi fakatouʻosi.” (Hepelū 6:19) Pea ko e ʻOtuá “kuó ne ʻomi ha fakapapauʻiʻanga ki he tangata kotoa pē ʻi heʻene hanga ko ia ʻo fokotuʻu hake [ʻa Sīsū] mei he maté.”—Ngāue 17:31.

ʻI he taimí ni, naʻa mo e faʻahinga ʻoku nau feinga ke fakahōifuaʻi ʻa e ʻOtuá te nau fehangahangai mo e loto-moʻuá. ʻI he ngāueʻaki ʻa e ngaahi founga ʻaongá, ʻunuʻunu ofi ki he ʻOtuá ʻo fakafou ʻi he lotú mo langa hake ʻa e tuí ʻi he ʻamanaki Fakatohitapu ki he kahaʻú, ko Paul, Janet mo Alona kuo nau fekuki lavameʻa mo e loto-moʻuá. Hangē ko ʻene ʻi honau tuʻungá, “fakatauange ki he ʻOtuá ʻa ia ʻokú ne foaki mai ʻa e ʻamanakí ke ne fakafonu kimoutolu ʻaki ʻa e fiefia mo e melino kotoa pē ʻi hoʻomou falala kiate iá.”—Loma 15:13.