Kaʼax ja bʼa sbʼaʼal

Kaʼax ja bʼa sbʼaʼali

YOLOMAJEL JA BʼA SPATIKI | JASTAL YAJEL LAMXUK JA JITSAN CHAMKʼUJOLILI

Jitsan chamkʼujolil yuja jas xiwela sbʼaji

Jitsan chamkʼujolil yuja jas xiwela sbʼaji

Ja Alona wa xyala: «Yajni wa xkabʼ ja alarma wa x-och kujinajuk ja kaltsili sok ajnel wa xwaj nakʼ jbʼaj ja bʼa lugar bʼa oj jkolta jbʼaji. Sok ayni cha xiwelto ayona. Masto jel ta mi teyukon bʼa jnaji, sok ta mey jun lugar bʼa oj jnakʼ jbʼaji. Bʼa jun kʼakʼu wajumon bʼa bʼej och okʼuk ja alarma. Och okon sok mixa xbʼobʼ kiʼ ikʼ. Ekʼni oraʼik man ja kaʼa kulani. Anto, ja alarma cha kʼe okʼuk».

Alona

Mini jaʼukta xiwel aye ja matik teye bʼa lugarik ay kʼakʼaneli. Jujuntik sjejel, yajni wa x-aljikabʼtik bʼa jun jpamilyatik ma jun kamigotik ayiʼoj jun tsatsal chamel jelni wa xyakitik xiwel jastalni wa xbʼojti jun bomba. Sok tuk jel wa x-ajiyile xiwel spensarajel ja bʼa tyempo jakumto, bʼobʼta wani sjobʼo sbʼaje: «¿Jas maʼ tikʼe luʼumkʼinal oj ajyuke sakʼan ja kuntikiltiki soka kijtiki? ¿Jun maʼ luʼumkʼinal bʼa ay kʼakʼanel, jastik jun wa sjomo ja luʼumkʼinali sok tsatsal chamelik?». ¿Jasa oj bʼobʼ jkʼuluktik sbʼaja chamkʼujolik it?

Ja Biblia wa xyala: «Ja ixuk winik maʼ wa spensaran leki wa xyila ja jas xiwela sbʼaji sok wa snakʼa sbʼaj» (Proverbios 27:12). Juni lekil rason ja bʼa luʼumkʼinal it bʼutʼel bʼa jastik mi lekuki. Jastalni wa xtalnaytik ja jkwerpotiki, ojni cha bʼobʼ jtalnaytik ja jastal wala taxtiki soka jpensartiki. Ja jastik bʼa makʼwanel ma spekʼjel chikʼ, ja notisyaʼik bʼa ayiʼoj potoʼik bʼa wa xya lasasuk ja jchikʼeltiki ojni bʼobʼ ya jelxuk ja chamkʼujolil kiʼojtiki soka bʼa kuntikiltiki. Ja mi xkʼelatik ja jastik junuk it mi wa stojolan mi meranuk ja jasa wa x-ekʼi, pes juni jkoltajeltik. Ja Dyosi mi skʼulan ja pensari bʼa oj bʼutʼ jastik bʼa mi lekuk, skʼulan bʼa oj bʼutʼuk jastik bʼa smeranil, bʼa toj, bʼa lek sok bʼa jel tsamal. Ta jachkʼa kʼulaxi, ja «Diosi oj ajyuc amoquex y laman oj ya ajyanic» (Filipenses 4:8, 9).

JA ORASYONI JEL STʼILANIL

Kilatikta ja meran skʼuʼajeli wa skoltayotik bʼa mi jel oj chamjkʼujoltik. Ja Biblia wa xyala yajni teyotik bʼa jun wokol tʼilani mok katikan yajelyi orasyon ja Dyosi (1 Pedro 4:7). Ojni bʼobʼ jkʼantikyi a-skoltayotik, ayakitik biboʼil sok kiptik bʼa snajel jas oj jkʼuluktik, sok skʼuʼajel lek ja yeʼn «huas smaclayotic [chikan] ja jas huax cʼanatic yii» (1 Juan 5:15).

Soka statami, Avi

Ja Biblia wa xyala ja «tan ajualal ja ba mundo» jani ja Satanás sok mi jaʼuk ja Dyosi (Juan 12:31; 1 Juan 5:19). Mini jun lom loʼiluk yajni ja Jesús staʼa tiʼal sbʼaja Dyablo bʼa skʼanjel ja bʼa korasyontiki: «Pilahuoticon ja ba yoj [skʼabʼ ja] maloili» (Mateo 6:13). Ja orasyoni oj bʼobʼ skoltayotik bʼa oj ajyukotik laman anima teyotik ja bʼa luʼumkʼinal it yaman yuja Satanás. «Yajni wa xkʼe okʼuk ja alarma, wa xkʼanayi ja Dyosi a-skoltayon bʼa oj ajyukon laman. Chomajkil, ja jtatami wa skʼumayon bʼa telepono sok wa xkatikonyi orasyon lajan. Ja jaw jel wa xya kulan jkʼujol», xchi ja Alona. Ja yuj merani lek ja jas wa xyala ja Biblia: «Ja Jyoba tini ay mojan sok spetsanil ja matik wa xleji yuji», jaʼi, bʼa spetsanil ja matik wa skʼanaweyi skoltajeli (Salmo 145:18).

¿AYTO MAʼ KIʼOJTIK JUN SMAJLAJEL?

Ja sLoʼil bʼa Yaxkʼuli, ja Jesús sjeʼayi ja snebʼumaniki a-skʼan-e bʼa orasyon: «A jacuc ja tiempo oj ni acʼul mandari» (Mateo 6:10). Ja sGobyerno ja Dyosi oj xchʼaysnajel bʼa tolabida spetsanil ja jastik wa xyaʼa chamkʼujolili. Ja Jesús, ja «Ajwalal bʼa Lamanil» stsaʼunej ja Dyosi, oj ya «kʼot tikʼan ja kʼakʼaneli bʼa yibʼanal ja luʼumi» (Isaías 9:6; Salmo 46:9). Ja Dyosi «oj stoj ja ixuk winiki [...]. Ja chonabʼ jumasaʼ mixa oj kʼeʼuke tiro. Mixa oj snebʼ-e kʼakʼanel». Sok «mixa xiwel oj ajyuk ja sakʼanile» (Miqueas 4:3, 4). Ja pamilyaʼiki «oj yawe kʼeʼuk naʼitsik sok tini oj ajyuke tiw, soka yeʼnle oj stsʼun-e yalajil stsʼusubʼe sok oj sloʼe ja sati» (Isaías 65:21). Cha «mini jun swinkil oj yale: ‹Maloʼayon›» (Isaías 33:24).

Meran, anima jel xtalnay jbʼajtik, ayni ekʼele wa x-ekʼ ja jas «mi xmajlaxi oj ekʼuki» (Eclesiastés 9:11). Bʼobʼta wala taxtik bʼa jun lugar sok jun ora bʼa mi lekuk. Sok jastalni tolabida ekʼeljan, jitsan matik mey smule wa xchamye yuja kʼakʼaneli, ja bʼa spekʼjel chikʼi soka bʼa chamel jumasaʼ. Pe ¿jasa smajlajel yiʼoje ja ixuk winike jaw?

Jitsan miyon ja matik chameleʼi oj sakʼwuke, kechan yeʼn ja Dyos wa snaʼa janekʼ mero oj sakʼwuke. Ja wego, tini wane jijlel ja bʼa spensar tsʼikan lek ja Jyoba man xkʼot ja skʼakʼuʼil bʼa spetsanil ja maʼ tey «ba sqʼuejnalei» oj yabʼye ja skʼumal ja Jesús sok oj sakʼwuke (Juan 5:28, 29). Sbʼaja smajlajel it, ja Biblia wa xyala jani «nihuan jcʼujoltic» bʼa jkʼuʼunejtik lek sok tsʼunan lek (Hebreos 6:19). Yuja Dyos yata sakʼwuk ja Jesukristo, ja yuj «wa xna‘atik ojni ekʼ smeranila» (Ja ya‘teli [Hechos] 17:31, YD).

Ja bʼa jtyempotiki, ja matik wa skʼujolane yaʼteltajel ja Dyosi wani xcha ekʼ sbʼaje jitsan chamkʼujolil. Ja jas wa xkoltajiye ja Paul, Janet soka Alona jani slejel modo bʼa ay jas oj skʼuluke, skʼanjelyi skoltajel ja Dyos bʼa orasyon sok sjipjel lek skʼujole ja bʼa jastik wa skʼapa ja Dyos ja bʼa tyempo jakumto. Junxtani wa xcha bʼobʼ ekʼuk soka keʼntiki, yujni ja Biblia wa xyala: «Ja Dios ja maʼ huax yaa snihuanil ja jcʼujoltiqui, a yaa huilex ja hua gustoexi. Cʼuanic ja yeni y laman ni oj ajyanica» (Romanos 15:13).