Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

MATAUPU I TE ‵KAVA | KE FAKAFESAGAI ATU KI TE MANAVASE

Manavase e Uiga ki Tulaga Fakama‵taku

Manavase e Uiga ki Tulaga Fakama‵taku

“Kafai e lagona ne au a te pū, ne kamata o tuki malosi toku fatu kae tele atu au ki se koga faka‵lafi mai i pōmu,” ko muna a Alona. “Kae koi manavase foki eiloa i te taimi e nofo atu ei au i konā. E sili atu toku manavase māfai e nofo atu au i tua, e aunoa mo se koga ke ‵muni i ei. I te taimi e tasi ne sasale atu ei au i te auala, ne kamata o tagi au kae ne seki mafai o mānava au. Mai tua o se fia itula, kae fatoa ‵lei ei au. Kae ne toe tagi mai foki a te pū.”

Alona

A taua se māfuaga e tasi o tulaga fakama‵taku. E pelā mo te iloa aka me ko maua ne koe io me se tino pele e tokotasi se masaki fakamataku telā e mafai o fai ei koe e pelā me se tino ne ‵pa i se pōmu. Kae e manava‵se a nisi tino ona ko te ma‵taku ki aso mai mua. E manava‵se latou penei, ‘E mata, ka ‵tupu aka omotou tama‵liki, io me ko olotou tama‵liki, i se lalolagi e ‵fonu i taua, amioga solitulafono, fakalailaiga, ‵fuliga o tau o aso, mo masaki ‵pisi?’ E fakafesagai atu pefea tatou ki te manavase ki vaegā mea penā?

Ona ko te iloa me e ‵tupu a mea ma‵sei, “a tino mafau‵fau e mafai o iloa ne latou manafai ko pili mai a fakalavelave, tela la, e mafai foki ei ne latou o ‵kalo keatea mai i fakalavelave konā.” (Faataoto 27:12) Kae i te taimi e taumafai ei tatou o puipui ‵tou malosi, e fai foki ne tatou a mea kolā e puipui ei ‵tou mafaufau mo ‵tou lagonaga. E fakaopoopo mai ki te manava‵se o tatou mo ‵tou tama‵liki a fakafiafiaga fakasaua mo tala fakasalalau e penā foki mo ata fakama‵taku o mea ‵tupu. A te ‵kalo keatea mai i te tuku faka‵sau atu ki vaegā mea konei e se ko tena uiga me ka seai ne fakalavelave ka ‵tupu ki a tatou. Ne seki faite ne te Atua ‵tou mafaufau ke ‵saga atu faeloa ki mea ma‵sei. I lō te fai penā, e ‵tau o faka‵fonu ne tatou ki “so se mea telā e tonu, . . . e amiotonu, . . . e ‵ma, . . . e alofagina.” Kafai e fai tatou penā, ka tuku mai ne “te Atua o te filemu” a te filemu o te mafaufau mo te loto.—Filipi 4:8, 9.

TE TĀUA O ‵TALO

E fesoasoani mai a te fakatuanaki tonu ke fakafesagai atu ki te manavase. E fakamalosi mai te Tusi Tapu ke “mataala kae ‵talo malosi.” (1 Petelu 4:7) E mafai foki o akai atu tatou ki te Atua mō tena fesoasoani mo te poto mo te loto malosi ko te mea ke fai ne tatou te ‵toe mea ‵lei e ‵tusa mo ‵tou fakanofonofoga, mo te loto talitonu me e “fakalogologo mai a ia ki so se mea e fakatagi atu ei tatou.”—1 Ioane 5:15.

Mo tena avaga, ko Avi

E fakamatala mai i te Tusi Tapu me i a Satani ko “te pule o te lalolagi tenei” kae e se ko te Atua, mo te “lalolagi kātoa ko nofo mai lalo i te pule a te tino masei.” (Ioane 12:31; 1 Ioane 5:19) Tela la, ne seki fakaaoga ne Iesu a pati fakauiga i te taimi ne akoako ei ne ia tatou ke ‵talo atu penei: “Faka‵sao mai matou mai te tino masei.” (Mataio 6:13) “I so se taimi e tagi ei te pū, e akai atu au ki a Ieova ke fesoasoani mai ki a au ke pule faka‵lei atu ki oku lagonaga,” ko muna a Alona. “Ne telefoni sāle mai foki taku avaga pele kae ‵talo fakatasi māua. E lasi ‵ki eiloa te fesoasoani o te ‵talo.” E fai eiloa pelā mo muna i te Tusi Tapu: “E pili faeloa a ia ki a latou kolā e ka‵laga atu ki a ia, kolā e ka‵laga ki ei mo te loto fakamaoni.”—Salamo 145:18.

‵TOU FAKAMOEMOEGA MŌ ASO MAI MUA

I tena Lāuga i luga i te Mauga, ne akoako ne Iesu ana soko ke ‵talo atu: “Ke oko mai tou Malo.” (Mataio 6:10) Ka fakaseai atu ki te se-gata-mai ne te Malo o te Atua a mea katoa kolā e manava‵se kae fakalogo‵mae mai. E auala i a Iesu, te “Pelenise o te Filemu,” ka “fakagata ne [te Atua] a taua i te lalolagi kātoa.” (Isaia 9:6; Salamo 46:9) “Ka faka‵lei ne [te Atua] a kinauga i va o malo . . . a malo ka se toe fai taua; se toe fakatokatoka foki mō se taua. . . . Kae ka seai se tino e toe fai ne ia ke ma‵taku latou.” (Mika 4:3, 4) A kāiga fia‵fia “ka faite olotou fale ko nofo ei i ei. . . . Ka ‵toki olotou togāvine kae inu fia‵fia i te uaina mai i olotou togāvine konā.” (Isaia 65:21) “Ka seai eiloa se tino i luga i te ‵tou fenua e tagi i a ia e masaki.”—Isaia 33:24.

I aso nei, faitalia a taumafaiga katoa ke fakaeteete, e se mafai faeloa o taofi aka a “te malaia” io me ko te ‵kalo keatea mai i te koga ‵se i te taimi ‵se. (Failauga 9:11) E pelā eiloa mo mea ne ‵tupu i te fia o senitenali, e tumau eiloa a taua, amioga fakasaua, mo masaki i te tamatega o tino ‵lei. Se a te fakamoemoega e maua ne tino ‵lei konā?

Ka toe ola mai a te fia miliona o tino, telā ko te Atua fua e iloa ne ia te aofaki o latou. Nei la, e ‵moe filemu kae masaua katoatoa latou ne te Atua, ke oko ki te aso telā ka “ulu mai ei ki tua a tino katoa kolā e i loto i tanuga.” (Ioane 5:28, 29) E fakatalitonu mai te Tusi Tapu ki a tatou e uiga ki te toetuga: “E fai te fakamoemoega tenei e pelā me se taula mō ‵tou ola, e mautinoa kae ‵mautakitaki.” (Epelu 6:19) Kae ko te Atua, ko oti ne “fakamautinoa mai ne ia a te mea tenā ki tino katoa mai te ‵toe fakatumaiga o te tino tenā [Iesu] mai te mate.”—Galuega 17:31.

Kae nei la, ke oko foki eiloa ki tino kolā e taumafai o fakafiafia atu ki te Atua ka fe‵paki mo te manavase ki mea e uke. Mai te tautali atu ki faifaiga aoga konei, te fakapilipili atu ki te Atua e auala i ‵talo, mo te atiakaga o te fakatuanaki ki te fakamoemoega i te Tusi Tapu mō aso mai mua, ko fakafesagai atu nei mo te manuia a Paul, Janet, mo Alona ki te manavase. E pelā eiloa mo ana mea ne fai ki a latou, ke na “faka‵fonu koutou ne te Atua, telā e tuku mai ne ia te fakamoemoega, ki te fiafia mo te filemu ona ko te otou tali‵tonu ki a ia.”—Loma 15:13.