Skip to content

Skip to table of contents

OSAPI YO KOÑOÑO | NDOMO TU LIYAKA LESAKALALO

Oku Sakalala Lohele

Oku Sakalala Lohele

Alona wa popia hati: “Eci nda yeva ocileñi cetenda, nda kuata usumba walua kuenda nda lupukila pocitumãlo cimue oco ndi li salame. Ndaño loku li salama, lopo nda kuata usumba walua. Ocitangi ca velapo ceci nda tunda posamua omo ka pakale ocitumãlo coku li salama vepuluvi liaco. Eci nda kala oku enda vetapalo nda fetika oku lila kuenda sia tẽlele oku fuima. Pa pita olowola vialua oco ndi tule utima. Kuenje ocileñi cetenda ca fetika vali.”

Alona

Uyaki, ono yimue yesakalalo. Nda wa limbuka okuti ove ale umue ngandiove o kuete uvei umue ka u kuete esaku, citava okuti o sumua calua. Vamue va sakalala omo lioku sokolola ovina va ka pita lavio kovaso yoloneke. Omo liesakalalo ovo va lipula ndoco: ‘Anga hẽ omãla vetu ale omãla vavo va ka tẽla oku kala voluali lulo lueyuka uyaki, ungangala, oku vihĩsiwa kuofela, epongoloko liotembo kuenda ovovei?’ Tu liyaka ndati lasakalalo aco?

Omo okuti tua siata oku liyaka lovitangi, ‘Omunu wa lunguka o mola ũvi kuenje o lisalamisa.’ (Olosapo 27:12) Tu sukila oku sanda onjila yoku teyuila ovisimĩlo vietu ndeci tua siata oku teyuila ekalo lietu lioketimba. Olomapalo ka via sungulukile kuenda asapulo eyuka oviluvialuvia viungangala vi pondola oku vokiya esakalalo lietu kuenda liomãla vetu. Oku yuvula oviluvialuvia viungangala ka ci lomboloka okuti, ovina viaco ka vi kasi oku pita voluali. Suku ka tu lulikile locimãho coku yukisa ovisimĩlo vietu lovina vivĩ. Pole, tu sukila oku yukisa utima wetu la “cosi cocili, . . . cosi cesunga, . . . cosi ca pua evĩho, . . . kuenda cosi ca posoka.” Nda tua ci linga “Suku yombembua” o ka tu iha ombembua yovutima.—Va Filipoi 4:8, 9.

ESILIVILO LIOKU LINGA OLOHUTILILO

Ekolelo liocili li tu kuatisa oku liyaka lasakalalo. Embimbiliya li tu vetiya oku “lunguka kuenda oku felevela lolohutililo.” (1 Petulu 4:7) Tu pondola oku pinga ekuatiso lia Suku oco a tu kuatise oku kuata utõi kuenda olondunge vioku linga ovina via sunguluka eci tu liyaka lovitangi, momo “tua kũlĩha okuti o tu yeva pokati kapingilo osi.”—1 Yoano 5:15.

Lulume waye, Avi

Embimbiliya li lombolola okuti Suku hayeko “ombiali yoluali lulo,” pole Satana kuenda ‘oluali luosi lu kasi povaka aye.’ (Yoano 12:31; 1 Yoano 5:19) Yesu ka kalele oku popia ondaka yocindekase eci a popia hati: “Tu popele kũvi.” (Mateo 6:13) Alona wa popia hati: “Onjanja yosi ocileñi cetenda ci fetika, ndi pinga ku Yehova oco a ndi kuatise oku lava ovisimĩlo viange. Handi vali, ulume wange wa siata oku ndi kovonga oco tu likutilile kumosi. Oku likutilila ci kuatisa.” Eci oco Embimbiliya li popia: “Yehova o kasi ocipepi la vosi vo vilikiya, okuti vo vilikiya ocili.”—Osamo 145:18.

ELAVOKO LIETU KOVASO YOLONEKE

Yesu Vohundo yaye a linga Komunda, wa longisa olondonge viaye oku likutilila: “Usoma wove wiye.” (Mateo 6:10) Usoma wa Suku u ka malako asakalalo osi a koka ovitangi. Vonduko ya Yesu “Soma yombembua,” Suku o ka “Imola ovita toke kesukiyo liongongo.” (Isaya 9:6; Osamo 46:9) ‘Suku o ka tetuluila pokati komanu vakualofeka via lua . . . Ofeka ka yi ka tukila vali ofeka yikuavo osipata, ka va ka lilongisa vali ovita. . . . kuenje lomue o ka va lingisa usumba.’ (Mika 4:3, 4) Apata a sanjuka a ka ‘tunga olonjo kuenje va ka kalamo; va ka kũla oviumbo viayuva kuenje va ka lia epako liavio.’ (Isaya 65:21) Kuenda “Layimue onungi yi ka popia yiti, ndi vela.’”—Isaya 33:24.

Koloneke vilo ndaño lasakalalo alua, pole ka tu tẽla oku puluka kovina ‘viosi viya ño havio vi veta ño’ ale oku puluka koku kala povitumãlo vimue vĩvi vowola ka ya sungulukile. (Ukundi 9:11) Vokuenda kuanyamo alua, uyaki, ungangala, kuenda ovovei a kasi oku amamako oku ponda omanu vawa. Omanu vaco ka va kuete eko va kuete elavoko lipi?

Catiamẽla kolohuluwa via lua viomanu, okuti etendelo liaco lia kũlĩhiwa lika la Suku, va ka pinduiwa. Cilo, ovo va pekela pole, Suku o ka va ivaluka, toke eci ‘vosi va kasi vayambo . . . va ka tundamo.’ (Yoano 5:28, 29) Catiamẽla kepinduko Embimbiliya li tu vetiya hati: “Elavoko eli tu li kuete ndonjundo ya kola ngo.” (Va Heveru 6:19) Kuenda Suku wa ci “lekisila komanu vosi poku pindula Yesu kolofa.”—Ovilinga 17:31.

Koloneke vilo, ndaño vana va likolisilako oku sanjuisa Suku va ka liyakavo lasakalalo. Omo lioku linga ovina via sunguluka ndeci, oku amẽla ku Suku poku likutilila kuenda oku pamisa ekolelo omo lielavoko liokovaso yoloneke, Paul, Janet, kuenda Alona, va kasi oku tẽla oku liyaka lesakalalo. Ndeci ci kasi oku pita lavo, “Suku yelavoko o yukisa esanju liosi lombembua vekolelo liene.”—Va Roma 15:13.