Kʼelo li kʼusi yichʼoje

Batan ta saʼobil

¿Mi xuʼ kuʼuntik slekubtasbel yoʼonton li Diose?

¿Mi xuʼ kuʼuntik slekubtasbel yoʼonton li Diose?

¿Mi xavojtikin li krixchanoetik ti chvinaj slokʼolik ta akʼole? Toj lek chichʼ albel skʼoplalik ta Vivlia. ¿Mi chanop ti mu jsetʼuk spas avuʼun li kʼusi la spasike? Xuʼ van xi chanope: «Jsaʼmulilun, muʼyuk jtukʼil, toj chopolun xchiʼuk mu onoʼox spas kuʼun ti kʼu yelan skʼan pasele».

Li Jobe «lec tucʼ yoʼnton, lec cʼusitic la spas». (Job 1:1)

Li Vivliae xi chalbe skʼoplal li Jobe: «Lec tucʼ yoʼnton, lec cʼusitic la spas» (Job 1:1). «Tukʼil vinik» xi ch-albat skʼoplal li Lot eke (2 Pedro 2:8). Li David eke ch-albat skʼoplal ti «puru lec cʼusitic la spas» ta sba sat li Diose (1 Reyes 14:8). Akʼo mi jech, jchanbetik lek skʼoplalik li oxvoʼ viniketik ti chalbe skʼoplal Vivliae. Oy oxtos kʼusi ta jkʼeltik batel. Baʼyel, la spas smulik; xchibal, kʼusi xuʼ jchantik ta sventa li kʼusi la spasike xchiʼuk yoxibal, xuʼ jlekubtasbetik yoʼonton Dios manchuk mi jmulavilutik.

LA SPAS SMULIK

«Koltaat yuʼun Dios li tukʼil Lote, ti toj vokol tajek laj yaʼi ta xkuxlejal ti toj kʼexlal sba stalelalik li chopol krixchanoetike.» (2 Pedro 2:7)

Ep kʼusitik toj chopolik la snuptan Job ti mu sta-o laj yaʼie, yuʼun la snop ti lek noʼox chil Dios mi ta xchʼun mantal o mi moʼoje, pe mu lekuk li kʼusi la snope (Job 9:20-22). Xchʼunoj ti lekil vinik yakʼoj sba li Jobe, yuʼun oy jlom li buchʼutik te chchikintabate la snopik ti jaʼ xjelav stukʼil chaʼi sbae ti jaʼ mu sta jech li Diose (Job 32:1, 2; 35:1, 2).

Li Lot eke mu ox skʼan lek xchʼunbe smantal Dios ti jamal ta aʼiele. Toj tsots chmulivajik li jnaklejetik ta Sodoma xchiʼuk Gomorrae, jaʼ yuʼun li Lote tavanem xa xaʼi ti jech stalelalike. «Tsots tajek laj yil svokol» ta skoj ti chmulivajik li jnaklejetike (2 Pedro 2:8). Albat yuʼun Dios ti tslajes li vaʼ jnaklejetike xchiʼuk albat ti skʼan xikʼ lokʼel li yutsʼ yalal mi tskʼan kuxul chkomike. Jnoptik noʼoxe la xchʼun ta anil mantal jechuk li Lote, pe muʼyuk, yuʼun mu skʼan xikta li snae. Ta skoj ti mu suj sbaik xchiʼuk yutsʼ yalal li Lote nitatik lokʼel yuʼun anjeletik ti jaʼ stakoj tal li Diose, vaʼun ikʼatik lokʼel ta spat jteklum (Génesis 19:15, 16).

Li Davide la saʼ Dios ta «scotol yoʼnton [...]. Puru lec cʼusitic la spas». (1 Reyes 14:8)”.

Jun velta li David eke muʼyuk tojob spajtsanel sba, mulivaj xchiʼuk jun ants ti oy smalale. Pe oy to kʼusi toj chopol la spas: laj yal mantal ti akʼo smilbeik smalal li ants sventa smuk li smule (2 Samuel, kapitulo 11). Xi chal li Vivliae: «Pero li Mucʼul Diose mu lecuc laj yil ti jech la spas li Davide» (2 Samuel 11:27).

Chopol kʼusi la spasik li Job, Lot xchiʼuk Davide, jlome tsatsal muliletik. Pe ta jkʼelbetik batel skʼoplal ti oy ta yoʼontonik ta melel xchʼunbel smantal li Diose. Laj yakʼik ta ilel ti sutesoj yoʼontonik ta melele xchiʼuk ta sjunul yoʼontonik la stukʼibtas xkuxlejalik, vaʼun jaʼ lek ilatik-o yuʼun Dios. Jaʼ yuʼun, akʼo mi oy kʼusitik chopol la spasik, tukʼil viniketik ch-albat skʼoplalik li ta Vivliae.

¿KʼUSI XUʼ JCHANTIK TA SVENTA LI KʼUSI LA SPASIKE?

Melel onoʼox ti jkotoltik oy kʼusi muʼyuk lek ta jpastike (Romanos 3:23). Pe li kʼusi xuʼ kuʼuntik spasele jaʼ ti jsutes koʼontontike xchiʼuk ti xkakʼtik persa lekuk xkil jbatik xchiʼuk li Diose.

¿Kʼusi la spasik li Job, Lot xchiʼuk David sventa lek xil sbaik xchiʼuk li Diose? Kʼalal rasonaj xaʼox xchiʼuk Job li Jeovae, lasutes yoʼonton li Jobe xchiʼuk chopol laj yaʼi ta sventa li kʼusi laj yale, yuʼun lek yoʼonton (Job 42:6). Li Lot eke yakʼoj venta ti oy mulivajel li ta Sodoma xchiʼuk Gomorrae, jech kʼuchaʼal yiloj li Jeova eke. Pe jaʼ vokol ti mu ox skʼan xikta li snae. Akʼo mi jech, la xchʼun ta mas tsʼakal. Jatav lokʼel xchiʼuk muʼyuk la skʼel sutel li kʼusitik laj yiktae. Manchuk mi muʼyuk la xchʼunbe smantal Dios kʼalal la spas smul li Davide, laj yakʼ ta ilel ti la sutes yoʼonton ta melele xchiʼuk la skʼanbe vokol Dios sventa x-akʼat ta perton (Salmo 51).

Li Diose snaʼoj ti jmulavilutike. Jaʼ yuʼun, muʼyuk jel kʼu yelan ilatik yuʼun Dios li vaʼ oxvoʼ viniketik ta skoj noʼox ti oy kʼusi chopol la spasike. Li Diose muʼyuk tskʼanbutik li kʼusi mu spas kuʼuntike, «yuʼun snaʼoj ti cʼu xʼelan pasbilutique; snaʼ ti lum achʼelutic noʼoxe» (Salmo 103:14). Jaʼ yuʼun chaʼa, ¿kʼusi tskʼanbutik li Diose?

Li Diose «snaʼoj ti cʼu xʼelan pasbilutique; snaʼ ti lum achʼelutic noʼoxe». (Salmo 103:14)

¿KʼUXI XUʼ JLEKUBTASBETIK YOʼONTON LI DIOSE?

Li Davide laj yal kʼusi xuʼ jpastik, xi laj yalbe li skereme: «Li voʼote, jquerem Salomón, otquino me lec li Dios cuʼun, vuʼun li atotune. Junuc me avoʼnton [...] tunan yuʼun» (1 Crónicas 28:9). ¿Kʼusi skʼan xal ti ta sjunul koʼontontik xijtun yuʼune? Jaʼ skʼan xal ti jkʼantike, jech xtok ti oyuk ta koʼontontik xkojtikintik xchiʼuk jchʼunbetik li smantaltake. Maʼuk ti tukʼil krixchanoutik xae. Kʼalal jun krixchano ta sjunul yoʼonton chtun ta stojolale, oy ta yoʼonton chchʼunbe smantal xchiʼuk chakʼ sba ta tukʼibtasel. Ta skoj ti jech la spas li Jobe, «lec tucʼ yoʼnton, lec cʼusitic la spas» ilat yuʼun li Diose, li Lote «tukʼil vinik» ilat xchiʼuk li David eke «puru lec cʼusitic la spas» albat skʼoplal. Manchuk mi oy kʼusitik chopol la spasik, la slekubtasbeik yoʼonton li Diose.

Ti kʼusi skʼan xal ti ta sjunul koʼontontik xijtun yuʼune jaʼ ti jkʼantike xchiʼuk ti oyuk ta koʼontontik xkojtikintike xchiʼuk ti jchʼunbetik li smantaltake

Jech oxal, mu me xijchibaj mi laj kakʼtik venta ti oy kʼusi chopol ta jnoptike, mi oy kʼusi chkaltik ti chijkʼexavutik-oe o mi oy kʼusi chopol ta jpastike. Jvules ta joltik li oxvoʼ yajtunel Dios ti laj kalbetik skʼoplale. Li Diose snaʼoj ti jkotoltik oy kʼusi muʼyuk lek ta jpastike. Jaʼ noʼox tskʼan ti ta sjunuluk koʼontontik xijtun yuʼune, jaʼ xkaltik, ti jkʼantike xchiʼuk ti xkakʼbetik yipal sventa jchʼunbetik li smantale. Mi jech ta jpastike, xuʼ me jpat koʼontontik ti ta jlekubtasbetik yoʼonton li Diose.