Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

Ti Matek me Dongo Paradicwa me Cwiny

Ti Matek me Dongo Paradicwa me Cwiny

“Abimiyo kabedo me teno tyena pong ki deyo.”​—IC. 60:13.

WER: 102, 75

1, 2. I Ginacoya me leb Ibru, lok man ni ‘kom laten tyen’ Lubanga-ni te lokke ngo?

 LUBANGA JEHOVAH owaco ni: “Polo aye komkerra, lobo obedo kom me teno tyena.” (Ic. 66:1) Ma lubbe ki ‘kom me teno tyene,’ en bene owaco ni: “Abimiyo kabedo me teno tyena pong ki deyo.” (Ic. 60:13) En timo meno nining? Dok man te lokke ngo botwa kit macalo wakwo i ‘kom me teno tyen’ Lubanga-ni?

2 Kadi bed ni kiwacci lobo obedo ‘kom laten tyen,’ ento bene kitiyo kwede i Ginacoya me leb Ibru me lok i kom ot pa Lubanga ma onongo jo Icrael gicito iye i kare macon. (1 Tekwaro 28:2; Jab. 132:7) Pienni onongo tye i lobo kany, ot pa Lubanga onongo tye kabedo me woro. Pi tyen lok meno, ot-ti onongo tye maber adada i wang Jehovah ki dok ot man onongo kitiyo kwede me keto deyo i kom Jehovah i lobo.

3. Yub me woro me ada obedo gin ango, dok ocako tic awene?

3 I kareni, kabedo me woro me ada ma dano ducu gicokke iye pe dong tye calo ot pa Lubanga ma onongo tye i Jerucalem-mi. Ento man obedo yub me woro me ada ma keto deyo i kom Jehovah makato ot mo keken. Man obedo yub ma weko dano gidoko lurem Lubanga dok giwore pien Yecu Kricito tye lalamdog dok omiyo kwone macalo ginkok. Yub me woro me ada ocako tic i 29 K.M. i kare ma Yecu onongo iye batija ki dok kiwire macalo Lalamdog Madit.​—Ibru 9:11, 12.

4, 5. (a) Ma lubbe ki Jabuli 99, ngo ma jo ma giworo Jehovah ki cwiny me ada gimito timone? (b) Lapeny mene ma myero wapenye kwede?

4 Wan watito pi Jehovah kacel ki mic me ginkok pa Yecu bot dano me nyuto pwocwa pi yub me woro me ada. Cwinywa pud dong yom ya me ngeyo ni Lukricitayo me ada ma welgi kato milion aboro kulu gitye ka tito pi nying Jehovah ki mit kom! Ka iporo ki ludini mogo ma gitye ki tam mugom ni gin gibipako Lubanga ka gicito i polo-ni, Lucaden pa Jehovah ducu gingeyo kit ma pire tek kwede me pako Lubanga i lobo kany kombeddi-ni.

5 Pi man, wan walubo lanen pa jo ma lugen ma gutiyo pi Jehovah ma kicoyo lok komgi i Jabuli 99:1-3, 5. (Kwan.) Jabuli meno nyuto ni Moses, Aron ki dong Camuel guteno kor yub me woro me ada ki cwinygi i kare ca. (Jab. 99:6, 7) I kareni, ma peya gucito i polo ka tic kacel ki Yecu macalo lulamdog, udong jo ma kiwirogi gitiyo pi Jehovah ki cwinygi ducu i lobo kany i teno kor yub me woro me ada. “Romi mukene” ma welgi tye milion mapol gitye ka teno kor jo magi ma kiwirogi-ni. (Jon 10:16) Kadi bed gitye ki gen mapat pat, gurup aryo-ni giribbe kacel i woro Lubanga Jehovah i lobo. Ento wan ki acel acel omyero wapenye ni, ‘An tika atye ka teno kor yub me woro me ada ma Jehovah oketo-ni ki cwinya ducu?’

KIT ME NGEYO JO MA GITYE I YUB ME WORO ME ADA

6, 7. Peko ango ma ocakke i kin Lukricitayo i kare macon, dok ngo ma otimme i 1914 me o i 1919?

6 I nge cako kacokke pa Lukricitayo, jo mungak gucako nya ma peya mwaki 100 oromo. (Tic 20:28-30; 2 Tec. 2:3, 4) Lacen, odoko tek tutwal me niang angagi ma onongo gitye ka tic pi Lubanga i otte, ma obedo yub me woro me ada-ni. I nge mwaki miya mapol, Jehovah otiyo ki Yecu Kricito, Kabaka manyen ma en oketo me moko angagi ma gubedo luticce.

7 I 1919, kimoko ka maleng jo ma Jehovah cwakogi dok gitye ka tic pire. Kityeko lonyogi i yo me cwiny wek Lubanga ojol worogi. (Ic. 4:2, 3; Mal. 3:1-4) Gin ma lakwena Paulo oneno i ginanyuta cencwari mapol ata angec olo to gucako cobbe.

8, 9. “Paradic” me cwiny ma Paulo oneno i ginanyuta-ni obedo gin ango?

8 Wanongo ginanyuta ma Paulo oneno i 2 Jo Korint 12:1-4. (Kwan.) I ginanyuta meno, Jehovah onyuto bot Paulo gin mo ma onongo bitimme i kare me anyim. I kare ma Paulo “gitingo gitero woko malo wa i polo me adekke,” “paradic” mene ma en oneno? Mukwongo, romo cung pi Paradic kikome ma Lubanga cok kelone i lobo kany. (Luka 23:43) Me aryo, romo cung pi paradic me cwiny ma wabibedo kwede i lobo manyen ka nongo dong dano gipe ki roc. Ki dong me adekke, twero cung pi kwo mamwonya ma nonge i polo i “poto [paradic] pa Lubanga.”​—Yabo 2:7.

9 Ci dong, pingo Paulo owaco ni en ‘yam ewinyo lok mogo ma pe myero ki lok ka maleng, ma pe giye ni dano mo otuci’? Meno onongo pe obedo kare me tito i yo matut jami mamwonya ma en onenogi i ginanyuta-ni. Ento, wan watye agonya me tito mot mapol ma jo pa Lubanga gitye ka kwede i kareni!

10. Tika paradicwa me cwiny ki yub me woro me ada girom?

10 Pol kare waloko i kom paradicwa me cwiny, ento man mono te lokke ngo? Man obedo kwo mamwonya me kuc ma Lubanga miyo ki jone. Ento tye ni pe myero watam ni “paradicwa me cwiny” rom aroma ki “yub me woro me ada.” Paradicwa me cwiny konyo me nyuto ka maleng angagi ma gitye ki cwak pa Lubanga ki dok ma gitye ka tic pi Lubanga i kareni.​—Mal. 3:18.

11. Mot ango ma watye kwede i kareni ma lubbe ki paradicwa me cwiny?

11 Pud dong tye me yomcwiny ya me ngeyone ni cakke i 1919, Jehovah oye ni dano ma gitye ki roc guti kacel kwede i dongo, jingo ki nyayo paradicwa me cwiny i lobo kany! Tika itye ka nywako i tic man ma pire tek-ki? Tika itero ni obedo mot ma pire tek me medde ki tic kacel ki Jehovah i keto deyo i kom ‘kom laten tyene’?

KITYE KA WEKO DUL PA JEHOVAH BERRE MEDDE AMEDA

12. Wangeyo nining ni Icaya 60:17 dong otyeko cobbe? (Nen cal ma tye i pot karatac 11.)

12 Kitito pi tic mabeco ma bikelo alokaloka i but dul pa Jehovah ma tye i lobo kany i Icaya 60:17. (Kwan.) Litino matino nyo gwok jo ma pud ginyen i ada twero bedo ni gukwano gin ma nyuto alokaloka man nyo guwinyo pire ki bot jo mukene. Ento, pud dong tye twon mot madit atika pi omege ki lumege ma guneno alokaloka magi! Man aye gin mumiyo gipe ki akalakala mo keken ni Jehovah tye ka tic ki Kabaka ma en ocimo me telo ki dok doro Dulle. Gingeyo ni gen ma gitye kwede goba mo pe iye dok wan ducu wanywako en gen acel-li. Winyo lok pa Lukricitayo magi bicuko cwinyi adada dok bijingo niyeni i kom Jehovah.

13. Tic ango ma pire tek ma Jabuli 48:12-14 miniwa?

13 Kadi bed dong warii i ada pi kare malac nyo pudi, omyero wamedde ki tito bot jo mukene lok madok i kom dul pa Jehovah. Tye twon tango madit adada pi paradic me cwiny me bedo i lobo ma jone kitgi raco, lucamucana, dok gipe ki mar! Jami me aura ma i dul pa Jehovah nyo “Cion,” ki dok paradicwa me cwiny omyero kitit ki yomcwiny bot ‘yalwak me kare me anyim.’​—Kwan Jabuli 48:12-14.

14, 15. Alokaloka ango ma dul pa Jehovah otimo i mwaka 1970 ki wiye, dok gukelo adwogi maber nining?

14 Pi mwaki mapol, jo muteggi ma gitye i kinwa guneno alokaloka mogo mutimme i but dul pa Jehovah ma tye i lobo ma oweko nen maber adada. Wigi pud po i kare ma congregation servant (lakub kin luelda) aye onongo doro kacokke ma ka luelda, branch servant (lakub kin Lumemba me Komitti me Jang Gang Kal) aye loyo lobbe mapat pat ma ka Lumemba me Komitti me Jang Gang Kal, preciden me Watch Tower Society doro jami ducu ma ka Lukiko Madit pa Lucaden pa Jehovah. Kadi bed ni omege magi ma gudyere-ni onongo gitye ki lukony korgi ma lugen, ento ngat acel keken aye onongo tye ki twero me moko tam i kacokke, jang gang kal, ki dong gang kalwa madit. I mwaka 1970 ki wiye, kitimo alokaloka mapol wek gurup pa luelda aye gubed ki twero me moko tam ma ka ngat acel keken.

15 Tika alokaloka magi gukelo adwogi maber? Okelo. Pingo? Pien alokaloka magi gijenge i kom niango matir ma a ki i Baibul. Ma ka miyo twero bot ngat acel ni en aye omok tam ducu, dul pa Jehovah nongo adwogi maber ki i kit mabeco ma luelda ducu, ma gubedo ‘mot bot dano-ni’ gitye kwede.​—Ep. 4:8; Car. 24:6.

Jehovah tye ka miyo bot dano ma i kabedo mapat pat tira ma pire tek botgi adada (Nen paragraf me 16, 17)

16, 17. Alokaloka mene ma kitimogi cokcok-ki ma gigudo cwinyi dok pingo?

16 Tam bene kong i kom alokaloka ma kitimogi cokcok-ki i kit ma bukkewa nen kwede, jami ma tye iye, ki dong kit ma kipoko kwede. Obedo twon mot madit ya me nywako i tic me poko bukkewa ma gigudo cwiny dano tutwal-li i ticwa me pwony. Dok bene ka watiyo ki diro manyen me tet i kareni me nyayo lok me ada kun watiyo ki kabedowa me intanet me jw.org, ci nongo watye ka nyuto miti ma Jehovah tye kwede me miyo bot dano ma i kabedo mapat pat tira ma pe gingeyo ento pire tek botgi adada.

17 Omyero wabed ki pwoc pi alokaloka ma kitimo i cokkewa wek wanong kare me bedo ki otyeno me Woro pi Jo me Ot nyo kwan piwa kenwa. Wabedo ki pwoc bene i kom alokaloka ma kitimo i yub me gurewa me rejion ki gure me nino acel. Pol kare wawacci alokaloka magi gikeliwa jami mabeco mwaka ki mwaka! Dok bene watye ki yomcwiny ni wanongo pwonye ki i cukul mapol mapat pat ma watye kwede. Alokaloka magi ginyuto ni Jehovah tye kwedwa. I kareni en tye ka weko dulle kacel ki paradicwa me cwiny ma watye ka nongo mitte-ni bergi tye ka medde ameda motmot!

KONY MA WATWERO MIYONE WEK PARADICWA ME CWINY-NYI OBED MABER

18, 19. Wan watwero nywako i weko paradicwa me cwiny-nyi bedo maber nining?

18 Obedo twon deyo madit pien Jehovah oye ni wanywak i weko paradicwa me cwiny-nyi obed maber. Watimo meno ka watito kwena maber me Ker-ri ki mit kom dok wakonyo dano mapol me doko lupwonnye pa Yecu. Ka kare ducu wakonyo dano acel me dyere bot Jehovah, man nyuto ni watiyo matek me dongo paradicwa me cwiny.​—Ic. 26:15; 54:2.

19 Waromo bene weko paradicwa me cwiny-nyi bedo maber ka wadongo kit mabeco macalo Lukricitayo. I yo ma kit meno, waweko paradic man nen mamwonya i wang jo mukene. Pol kare, pe ngecwa me Baibul ento kit maber kacel ki kuc ma watye kwede aye tye gin mukwongo ma miyo dano gibino i dulwa ka dong lacen bot Jehovah gin ki Yecu.

Itwero nywako i tiyo tic matek me dongo paradicwa me cwiny (Nen paragraf me 18, 19)

20. Ma lubbe Carolok 14:35, gin ango ma myero waket cwinywa iye?

20 Jehovah gin ki Yecu pud dong cwinygi yom ya ka gineno kit ma paradicwa me cwiny-nyi ber kwede i kareni! Yomcwiny ma watye ka nongone ka watiyo me weko paradic man obed maber i kareni nyuto yomcwiny ma wabinongone ka watute me weko lobo odok paradic. Omyero wamak i wiwa Carolok 14:35, ma wacci: “Kabaka bedo ki yomcwiny i kom latic ma tiyo ticce ki ryeko.” Wanyut wunu ryeko ka nongo watiyo matek wek paradicwa me cwiny-nyi obed maber!