Go na content

Go na table of contents

Dini Yehovah awinsi „den dei kon di lai nanga sari”

Dini Yehovah awinsi „den dei kon di lai nanga sari”

ERNST na wan brada di pasa 70 yari. * A e sari fu di a gosontu fu en e go na baka moro nanga moro èn a no man du ala san a wani. Yu e firi so tu? Te yu e kon owru, dan yu e firi taki yu no tranga moro leki fosi èn taki yu no de so gosontu moro. Kande yu e ondrofeni san skrifi na Preikiman kapitel 12. Vers 1 e taki dati den owrudei fu wi ’lai nanga sari’. Ma disi no wani taki dati yu no man de koloku. Aladi yu kon owru, toku yu kan du furu ete gi Yehovah èn dini en nanga prisiri.

TAN ABI WAN TRANGA BRIBI

Un brada noso sisa di kon owru kaba, no frigiti taki wi lobi unu èn taki den srefi sani di e miti unu, e miti tra brada nanga sisa tu. Na ini owruten, futuboi fu Yehovah di ben kon owru kisi den srefi problema di unu e kisi now. Fu eksempre, Isak, Yakob nanga Ahia no ben man si so bun moro (Gen. 27:1; 48:10; 1 Kow. 14:4). Di Kownu David ben kon owru „en skin no ben e kon waran”, awinsi sma ben e tapu en nanga krosi (1 Kow. 1:1). Barsilai, di ben de wan guduman, no ben man tesi moro san a ben e nyan èn a no ben man yere moro te wan sma ben e prei poku (2 Sam. 19:32-35). Di a trowpatna fu Abraham dede, a ben e sari. A srefi sani pasa nanga Naomi èn a ben e sari tu.Gen. 23:1, 2; Rut 1:3, 12.

San yepi den sma disi fu tan dini Yehovah nanga prisiri? Di Abraham kon owru, a no ben lasi bribi na ini den pramisi fu Gado èn dati ben gi en krakti (Rom. 4:19, 20). Wisrefi musu tan abi wan tranga bribi. A bribi fu wi no abi noti fu du nanga omeni yari wi abi, san wi man du noso na ini sortu situwâsi wi de. Fu eksempre, Yakob tan bribi den pramisi fu Gado, aladi a ben kon swaki, a ben breni èn a no ben man waka moro (Gen. 48:1-4, 10; Hebr. 11:21). Na ini a ten disi, wi abi owru brada nanga sisa tu di de moi eksempre. Ines, wan sisa fu 93 yari, abi wan siki di e meki den titei fu en skin kon swaki. Toku a e taki: „Ibri dei mi e si fa Yehovah e blesi mi. Ala dei mi e prakseri a paradijs. A sani dati e gi mi howpu.” A moi fu si taki a sisa disi e prakseri so.

Te wi e tan begi, te wi e studeri Gado Wortu èn te wi e go na den Kresten konmakandra, dan dati o tranga a bribi fu wi. Aladi a profeiti Danièl ben kon owru kaba, toku a tan begi dri leisi wan dei èn a tan studeri Gado Wortu (Dan. 6:10; 9:2). Bijbel e taki dati na owru Ana di masra ben dede kaba, ben ’de na ini a tempel ala ten’ (Luk. 2:36, 37). Te yu e go na den konmakandra solanga yu man èn yu e gi piki someni leki yu kan, dan a no yu wawan e kisi deki-ati, ma ala den sma di drape. Boiti dati, Yehovah lobi fu arki den begi fu yu, awinsi yu no man du so furu moro.Odo 15:8.

Gi makandra deki-ati

Wi sabi taki furu fu unu di kon owru kaba, e winsi taki unu ben man si bun ete so taki un ben kan leisi èn taki unu ben tranga nofo fu go na den konmakandra. Ma dei fu dei a e kon moro muilek gi unu fu du den sani dati. Kande unu no man du den moro srefi. San unu kan du dan? We, gebroiki ibriwan sani di kan yepi yu fu kisi a leri fu Yehovah. Furu owruwan di no man go na den konmakandra e prisiri fu man arki a programa nanga yepi fu telefon. Sisa Inge di abi 79 yari èn di no man si so bun, man sreka ensrefi gi den konmakandra fu di wan brada na ini a gemeente e print den artikel gi en nanga bun bigi letter.

Now di yu kon owru, yu abi moro ten leki tra sma kande. Fu san ede yu no e arki Bijbel, den buku fu wi nanga tra sani di e taki fu Bijbel, den lezing nanga drama di de na tapu cd, noso tapu Internet? Kande yu kan bel wan tu brada nanga sisa fu taki nanga den fu wan moi sani di yu leisi na ini Bijbel, noso na ini den buku fu wi. Na so fasi un „kan gi makandra deki-ati”.Rom. 1:11, 12.

DU SAN YU MAN NA INI A DINIWROKO

Preiki a bun nyunsu

Christa, di pasa 80 yari, e taki nanga wan sari sten: „A no switi te yu no man du den sani moro di yu ben gwenti du.” San kan yepi owru brada nanga sisa dan fu den no lasi den prisiri? Peter, di abi 75 yari, e taki: „No tan prakseri den sani di yu no man du moro, ma prisiri nanga san yu man du ete.”

Luku sortu tra fasi de fu du a preikiwroko. Sisa Heidi di pasa 80 yari kaba, no man go oso fu oso moro leki fa a ben gwenti. Aladi a owru, toku a leri wroko nanga wan computer so taki a kan skrifi brifi. Son preikiman di owru, e go na den presi pe sma e go koiri noso pe sma e sidon wakti bus. Te wan sma e kon sidon na den sei, dan den e bigin taki nanga den. Kon meki wi taki dati yu e libi na wan presi pe den e sorgu gi owrusma. Yu ben kan preiki gi den sma di e wroko drape nanga den tra owruwan di e libi drape?

Kari sma kon na yu oso

Na ini den lasti yari fu en libi, Kownu David tan horibaka fayafaya gi a soifri anbegi. A ben gi gowtu nanga tra sani èn a ben orga sani fu sma horibaka gi a bow fu a tempel (1 Kron. 28:11–29:5). Na so yu kan meki muiti tu fu kon sabi fa a e go nanga a Kownukondre wroko di e du na heri grontapu èn fa yu kan horibaka gi en. Yu kan horibaka gi den pionier noso tra fayafaya preikiman na ini a gemeente fu yu? Taki nanga den fu gi den deki-ati. Yu kan gi den wan kado, noso yu kan kari den kon na yu oso fu nyan noso dringi wan sani? Te yu e begi yu kan aksi Gado fu yepi den yonguwan, den osofamiri, den sma di de na ini a furuten diniwroko, den sikiwan, nanga den wan di abi bigi frantwortu.

Yu warti ete gi Yehovah, èn a wroko fu yu a e si leki wan warti sani tu. Wi Tata na hemel no o poti yu na wan sei soso fu di yu kon owru (Ps. 71:9). Yehovah lobi yu èn a no wani lasi yu. Dyonsro wi alamala o kon owru, ma a o de heri tra fasi leki san wi sabi now. Wi no o ondrofeni nowan fu den sari sani nanga problema di e miti owrusma na ini a ten disi. Na a ten dati, wi o abi a krakti nanga a gosontu fu man tan dini wi lobi Gado Yehovah fu têgo!

^ paragraaf 2 Wi kenki wan tu fu den nen.