1, 2. (a) Oñgeni okukala omukuatyili ku Jeova tyelikuata nokuhalingi onthele youye? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.) (b) Ovanthu ovanyingi ovakuatyili kutyi, iya oityi tyiveetela?

 OVAUMBILI va Jeova kavelipake movilwa iya kavalingi ovipuka viyapula ovanthu, okuamena ovilongo, novivala, ine ovituwa. Omokonda yatyi? Omokonda tuhole Jeova, tuvakuatyili kwe, iya tumutavela. (1 João 5:3) Katyisukisa opi tukala ine opi tuatunda, tulandula vala ovitumino via Huku. Oukuatyili ku Jeova no Kouhamba wae viakolela vali tyipona ovipuka ovikuavo. (Mateus 6:33) Otyo tupopila okuti “katulingi onthele youye.”​—Tanga João 17:11, 15, 16; Isaías 2:4.

² Ovanthu ovanyingi hono mouye vakala ovakuatyili notyilongo tyavo, neanda ine ovituwa, ine ovinyano viotyilongo tyavo. Mahi, otyo tyihindila ovanthu okulinga okalolela, nokuyala nokuliipaa. Namphila tuhelipake movilwa ovio, mahi pamwe vietela onthue ine ombunga yetu ovitateka, nononkhumbi. Tupondola okutokela meliva liokulekesa oku tuahula, inkha ovatumini valinga omatokolo ahaviukile,  mokonda Huku wetutunga nounongo wokunoñgonoka etyi tyaviuka netyi tyapenga. (Gênesis 1:27; Deuteronômio 32:4) Oñgeni ove ulitehelela tyina umona ovipuka ovivi? Ulekesa okuti una oku wahula?

3, 4. (a) Omokonda yatyi tuhelipakela mopulitika tyina pena ovilwa? (b) Oityi matulilongesa monthele ei?

³ Ovanthu ovanyingi velipaka mopulitika mokonda ovatumini vevepopila okuti inkha vetyilinga, mavakala nawa. Mahi onthwe tuvalanduli va Jesus. Otyo tuhelipakela mopulitika, no movilwa. (Mateus 26:52) Ovakristau votyotyili kavasoko okuti onthele imwe youye wa Satanasi yavilapo vali tyipona onkhuavo. (2 Coríntios 2:11) Onthue katuhande okulipaka movilwa viouye uno.—Tanga João 15:18, 19.

⁴ Mokonda tuvakuankhali, vamwe puonthue nkhele vapondola okukala nomalusoke ahaviukile konthele yovanthu velikalela nonthue. (Jeremias 17:9; Efésios 4:22-24) Monthele ei, matulilongesa onondonga mambutukuatesako okulwa nomalusoke oo ayapula ovanthu. Tupu matupopi oñgeni tupondola okukala ovakuatyili Kouhamba mokulilongesa okusoka nga Jeova ngetyi Jesus alingile.

5, 6. Etyi Jesus ekahi pano pohi, oñgeni ankho atala ovanthu, iya omokonda yatyi?

⁵ Tyina ulinga ononkhono opo wehelipake mopulituka nokuamena otyilongo, lipula okuti: ‘Ankho o Jesus ñgeno walinga ñgeni?’ Etyi ankho Jesus ekahi pano pohi, pokati kova Judeu nova Galileya nova Samaria ankho pena ovilwa. Tala onongeleka mbumwe. Ova Judeu nova Samaria ankho kavelihande. (João 4:9) Ova Faliseu nova Sanduseu ankho velipatana movipuka ovinyingi. (Atos 23:6-9) Ova Judeu ankho vokualongeswa Ovitumino ankho vasoka okuti vavilapo vali kuvakuavo. (João 7:49) Iya ovanyingi ankho veyele ovatanthi vomalilimo nova Roma. (Mateus 9:11) Mahi Jesus ankho kelipake movilwa ovio. Namphila ankho apeho aamena otyili konthele ya Jeova iya ankho utyii okuti ova Isilayeli elongo liakolela, Jesus kasokele okuti ovalongwa vae vavilapo vali kuvakuavo. (João 4:22) Mahi, wevelongesile okukala nohole novanthu aveho.​—Lucas 10:27.

⁶ Omokonda yatyi Jesus ankho ahatale ovanthu vamwe ngatyina vavilapo vali kuvakuavo? Omokonda yetyi Jesus na Tate yae ankho vasoka konthele yovanthu. Jeova watunga ovanthu opo veyulise eheke novanthu vovivala vielikalela. (Gênesis 1:27, 28) Ngotyo, Jeova na Jesus kavasoko okuti otyivala tyimwe, notyilongo nelaka limwe lievialapo vali kekuavo. (Atos 10:34, 35; Revelação 7:9, 13, 14) Tuna okulandula nawa ongeleka yavo.​—Mateus 5:43-48.

7, 8. (a) Opi tuahula, iya omokonda yatyi? (b) Oityi tuna okuhinangela konthele yokutetulula ovitateka viovanthu?

⁷ Omokonda yatyi tuahapondola okukuatesako  ovatumini? Omokonda tuahula ku Jeova. Oe Omutumini wetu. Mo Endene, Satanasi wapopile okuti Jeova ketyivili okutumina nawa ovanthu. Satanasi ankho uhanda ovanthu vetavele okuti onkhalelo alinga ovipuka ikahi vali nawa tyipona ya Huku. Jeova utuyeka tuholovone opi tuhanda okuhula. Iya ove? Okuti utavela ku Jeova mokonda utyii okuti onkhalelo yae yokulinga ovipuka yapona po yove? Una onthumbi yokuti Ouhamba wae oo vala mautetulula ovitateka vietu? Ine usoka okuti omunthu oe una okulitumina ahalandula ovitumino via Huku?​—Gênesis 3:4, 5.

⁸ Mongeleka, inkha umwe ukupula oityi usoka konthele yomaongano opulitika, oñgeni mokumbulula? Omaongano amwe apondola okupopia otyili iya vahanda okukuatesako ovanthu. Mahi onthue tutyii okuti Ouhamba wa Jeova oo vala mautetulula ovitateka viovanthu nokumanako ononkhumbi ambuho. Tupu tulandula ehongolelo lia Jeova tupewa mewaneno, tyipona kese wike okulinga etyi asoka okuti tyaviuka. Moluotyo, ewaneno lina ewaneko.

9. Otyitateka patyi ankho Ovakristau potyita tyotete ankho vena, iya oityi ankho esukisa okulinga?

⁹ Potyita tyotete, Ovakristau vamwe mo Korintu ankho vatañguna iya avati: “‘Ame ndyiwa Paulu,’ ‘Mahi ame dyiwa Apolo,’ ‘Mahi ame ndyiwa Cefas,’ ‘mahi ame ndyiwa Kristu.’” Etyi Paulu avasa otyitateka otyo anumana. Otyo ankho otyitateka otyinene, mokonda ankho tyikahi nokupola ombembwa mewaneno. Ngotyo Paulu apulu ovakuatate vae nonomphange okuti: “Kristu weliyapauka?” Paulu evepopila okuti: “Vakuatate, ame ndyimulondola menyina lia Tatekulu Jesus Kristu okuti, popiei amuho monkhalelo ike vala. Pokati kenyi pahakale omaliyapauko, kalei tyelikuata kumue nomutima wike nolusoke lwike vala.” No hono ongotyo. Mewaneno kamupondola okukala omaliyapauko.​—1 Coríntios 1:10-13; tanga Romanos 16:17, 18.

10. Oityi Paulu ahinangelesa Ovakristau, iya oityi tupondola okulilongesilako?

¹⁰ Paulu wahinangelesa Ovakristau ovalembulwa okuti ovanatyilongo vokeulu iya kavapondola okusoka “kovipuka vio pohi.” (Filipenses 3:17-20) a (Tala onondaka pokatoi.) Ovalembulwa ovatumwa valekesa Huku na Kristu. Tyina omutumwa amaende motyilongo tyavakuavo, kelipake mopulitika nomovitateka viotyilongo otyo. Tyelifwa notyo, katyaviukile ovalembulwa okulipaka movitateka nomo pulitika youye. (2 Coríntios 5:20) Vana vena ekevelelo liokukala pano pohi pala apeho tupu ovakuatyili Kouhamba iya kavelipake movilwa viouye uno.

11, 12. (a) Otyituwa patyi tuna okulityilika inkha tuhanda okutualako okukala ovakuatyili Kouhamba wa Huku? (b) Oñgeni ankho omphange umwe elitehelela konthele yovanthu vamwe, iya oityi tyemukuatesako okupiluluka?

¹¹ Movilongo vimwe, ovanthu valinga oupanga novanthu vena ovituwa, nokupopia elaka ngo liae. Ovikando ovinyingi velipanda mokonda yotyilongo vatyitilwa. Onthue katupondola okukala notyituwa ngotyo. Mahi, onthue tuna okupilulula onkhalelo yetu yokusoka atulongesa omutima wetu okuhelipake mononkhalelo ambuho mbopulitika. Oñgeni tupondola okutyilinga?

¹² Mongeleka, Marta b (tala onondaka pokatoi) watyitilwa kotyilongo ankho tyihanwa okuti Iugoslávia. Potyilongo ekulila, ovanthu ankho veyele omuhoko utiwa Sérvios. Etyi elilongesa konthele ya Jeova, anoñgonoka okuti Jeova kapande omuhoko umwe wovanthu tyipona omikuavo, iya o Satanasi uhanda ovanthu vayale vakuavo. Ngotyo alingi ononkhono mbokupilulula onkhalelo yae yokusoka. Mahi etyi ovilwa viomihoko viehimbika potyilongo apa atyitilwa, Marta ehimbika okuyala vali omuhoko wova Sérvios. Ankho kahande okuveivisa. Marta ankho utyii okuti etyi ekahi nokulinga tyapenga, ngotyo aiti ku Jeova opo emukuateseko okuhasoko vali ngotyo. Tupu emuiti opo emukuateseko akale omukokoli-ndyila. Marta wati: “Ankho ndyisuka vala novilinga viokuivisa, otyo atyinkhuatesako unene. Movilinga viokuivisa, ankho ndyihetekela oluembia lwa Jeova, andyityimono okuti omalusoko ange ahaviukile ekahi nokulamba.”

13. (a) Oityi tyaendela na Zoila iya oityi alingile? (b) Oityi tulilongesila kongeleka ya Zoila?

¹³ Zoila omphange umwe watunda ko Mexico ailukila ko Europa. Mewaneno liae ankho muna ovakuatate no nomphange vatunda konthele onkhuavo yo América Latina. Zoila wapopia okuti vamwe ankho pokunyana vapopia otyilongo oku atunda. Zoila ankho tyimunumanesa, elikuambela ku Jeova emukuatesako opo tyehemunumanese vali. Inkha tukahi motyitateka ngotyo, oityi ñgeno tualinga? Ovakuatate vamwe no nomphange kanumana tyina vatehelela ovanthu vapopia omapita otyilongo oku vatyitilwa. Mahi, onthue katuhande okupopia ine okulinga otyipuka tyimwe tyilekesa okuti omihoko vimwe viapona ovikuavo. Onthue katuhande okuyapaula ovanthu vewaneno ine ovanthu ovakuavo.​—Romanos 14:19; 2 Coríntios 6:3.

14. Oityi tyipondola okukukuatesako okutala ovanthu ngetyi Jeova evetala?

¹⁴ Onthue tutyii okuti ovaumbili va Jeova velikuata okapandi ngomunthu wike vala, ngotyo katupondola okusoka okuti otyilongo tyimwe tyevilapo vali kotyikuavo. Mahi ombunga yove na vana wekula navo, vapondola okukuhindila opo uhumbe otyilongo omu watyitilwa. Nongotyo, pamwe upondola okukala nomalusoke ahaviukile konthele yovanthu vamwe, nomihoko, nomalaka ine ovivala. Oityi tyipondola okukukuatesako okulinga  omapiluluko? Sokolola oñgeni Jeova atala ovanthu vankhimaneka otyilongo tyavo ine vasoka okuti vevilapo vali kuvakuavo. Ovolola konthele oyo mefendelo liove liombunga ine melilongeso liove lioulike. Konyima oiti Jeova ekukuatesako okutala ovanthu ngetyi nae evetala.​—Tanga Romanos 12:2.

15, 16. (a) Oityi vamwe mavalingi mokonda yetyi tuelikalela kuvo? (b) Oñgeni ovohe vapondola okukuatesako ovana vavo okutualako noukuatyili mu Jeova?

¹⁵ Onthue tuhanda okuumbila Jeova nomutima wasukuka, nongotyo ovikando vimwe tyipondola okutupuiya mokonda yovanthu tuundapa navo, navana tulongeswa navo, navana tukala navo pomaumbo. (1 Pedro 2:19) Jesus wetulondola okuti vakuetu mavetuyale mokonda tuelikalela. Hinangela okuti ovanyingi vetuyele kavei natyike konthele Youhamba wa Huku. Tupu kavetyii omokonda yatyi tyakolela kuonthue okukala ovakuatyili Kouhamba tyipona kovatumini.

¹⁶ Opo tukale ovakuatyili ku Jeova, tuesukisa okutavela kwe atuhatalela kuetyi ovanthu valinga ine vapopia. (Daniel 3:16-18) Haunene ovakuendye tyivepuiya okukala tyelikalela na vakuavo. Vohe, kuateseiko ovana venyi opo vakole omutima kosikola. Ovana venyi vapondola okutila owoma okuanya okunkhimaneka epandela ine okulinga ovipito ovikuavo viotyilongo. Mefendelo lienyi liombunga, mupondola  kulilongesa oñgeni Jeova atala ovipuka ovio. Velongesei oñgeni vapondola okuhangununa nawa omatavelo avo nonthilo. (Romanos 1:16) Tupu, inkha tyesukisa, kuatesako ovana vove pokukapopia novalongesi vavo nokuvehangununina omatavelo etu.

17. Ovipuka patyi tuna yokulityilika, iya omokonda yatyi?

¹⁷ Ovikando ovinyingi onthue tuhambukilwa okulia, nelaka, no nomphangu onongwa, novituwa vio potyilongo tuekulila. Mahi tusoka okuti ovipuka tuhole oviwa vali tyipona etyi vakuetu vehole? Jeova uhanda tuhambukilwe ovipuka ovinyingi atunga. (Salmo 104:24; Revelação 4:11) Ngotyo, omokonda yatyi tutuailako okusoka okuti onkhalelo imwe yokulinga ovipuka ikahi vali nawa tyipona onkhuavo?

18. Omokonda yatyi otyiwa kuonthue okutala vakuetu ngetyi Jeova evetala?

¹⁸ Jeova uhanda ovanthu aveho velilongese konthele yae, nokumufenda, nokukala nomuenyo wahapu. (João 3:16; 1 Timóteo 2:3, 4) Ngotyo, tyina ovakuatate vetu vena omalusoke elikalela no etu, onthue tuvetehelela, nonthumbi yokuti Jeova utavela omalusoke avo. Inkha tulinga ngotyo, omuenyo wetu maukala nehambu nokutualako newaneko novakuatate vetu nonomphange. Ngetyi tuelilongesa, mokonda tuvakuatyili mu Jeova Nouhamba wae, onthue katulipake movilwa viouye uno. Onthue tuyele omalityindailo noundyale womouye wa Satanasi. Tupandula unene Jeova utulongesa okukala noluembia nokuliola omutima! Onthue tulitehelela ngo muhoneki wo Salmu wati: “Tala! Otyiwa unene iya tyihambukiswa tyina ovakuatate vakala kumwe aveho newaneko!”​—Salmo 133:1.