Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Tausisia Lou Faamaoni i le Malo o le Atua

Tausisia Lou Faamaoni i le Malo o le Atua

“E lē o ni tagata o le lalolagi i latou.”—IOA. 17:16.

PESE: 63, 129

1, 2. (a) Aiseā e tāua ai i Kerisiano ona faamaoni i le Atua, ma e faapefea ona fesootaʻi ma le solitū? (Tagaʻi i le ata i luga aʻe o le matua.) (e) O le ā le ituaiga o faamaoni ua faaalia e le toʻatele o tagata, ma o ā iʻuga e iʻu i ai?

E LĒ na o taimi o taua e feagai ai Kerisiano ma mataupu e faatatau i le faamaoni ma le solitū. Aiseā? Talu ai o i latou uma lava ua tuuina atu iā Ieova, ua uma ona latou folafola atu e alolofa, faamaoni ma usiusitaʻi iā te ia i taimi uma. (1 Ioa. 5:3) E tatou te ola e ōgatusa ma tapulaa amiotonu a le Atua e tusa po o fea e tatou te nonofo ai, o tatou talaaga, lanu po o aganuu. E sili atu lo tatou faamaoni iā Ieova ma lona Malo, nai lo o se isi lava mea. (Mata. 6:33) O lenā faamaoni e manaʻomia ai e Kerisiano ona vavaeese mai i mataupu e fefinauaʻi ma fevaevaeaʻi ai lenei lalolagi.—Isa. 2:4; faitau le Ioane 17:11, 15, 16.

2 O tagata e tatou te lē tapuaʻi faatasi, atonu e latou te matuā faamaoni i o latou atunuu, ituaiga, o aganuu po o se ʻautaaalo foʻi a le atunuu. O lenā uiga lotonuu e iʻu ai i le agaga tauvā, le feitagaʻi, ma o nisi taimi e iʻu ai i le faamasaatoto ma le fasioti tagata. O le auala e foʻia ai e tagata na faafitauli, e ono aafia ai i tatou ma o tatou aiga ona o loo tatou ola faatasi i lenei lalolagi. Talu ai na foafoaina e le Atua le tagata ma tuu i ai uiga e pei o le faamasinotonu, o faaiʻuga la e faia e pulega a tagata, e faapogaia ai o tatou lagona lē fiafia. (Kene. 1:27; Teu. 32:4) O le auala e tatou te tali atu ai i na tulaga, o le a faigofie ai ona tatou faaituʻau i meafai ma fefinauaʻiga a le lalolagi.

3, 4. (a) Aiseā e solitū ai Kerisiano i fefinauaʻiga a lenei lalolagi? (e) O le ā o le a talanoaina i lenei mataupu?

3 O faalapotopotoga o loo pulea tagata, e latou te ono uunaʻia tagata ina ia faia se vaega i fevaevaeaʻiga. Ae o Kerisiano moni e latou te lē faia faapea. E tatou te lē auai i fefinauaʻiga faapolotiki a lenei lalolagi, po o faiga taua. (Mata. 26:52) E tatou te lē aafia i taumafaiga a isi e faaaofia i tatou e faaauiluma so o se vaega o le lalolagi a Satani. (2 Kori. 2:11) E tatou te lē aafia i fevaevaeaʻiga a le lalolagi, ona e lē o i tatou o ni tagata o le lalolagi.—Faitau le Ioane 15:18, 19.

4 Talu ai e tatou te lē lelei atoatoa, o nisi atonu o loo tauivi e aveesea uiga tuai e tupu ai fevaevaeaʻiga. (Iere. 17:9; Efe. 4:22-24) O le a iloiloina i lenei mataupu ni mataupu silisili e fesoasoani iā i tatou e foʻia na uiga. O le a tatou iloiloina foʻi le auala e toleni ai o tatou mafaufau ma lotofuatiaifo ia faamaoni i le Malo o le Atua.

MĀFUAAGA E LĒ FAIA AI SA TATOU VAEGA I FINAUGA A LE LALOLAGI

5, 6. Na faapefea ona tali atu Iesu i tulaga eseese o tagata i le atunuu na soifua aʻe ai, ma aiseā?

5 Afai e te lē mautonu i le auala e amioaʻi ai i so o se tulaga, e atamai ona e fesili ifo iā te oe lava, ʻO le ā atonu e faia e Iesu i lenei tulaga?’ O le atunuu na soifua aʻe ai Iesu, sa faia aʻe i tagata mai i vaipanoa eseese o Iutaia, Kalilaia, Samaria ma isi. Ua faaalia e tala o le Tusi Paia na iai feeseeseaʻiga i le va o tagata mai i nei vaipanoa eseese. (Ioa. 4:9) Na iai feeseeseaʻiga o le ʻau Faresaio ma le ʻau Satukaio (Galu. 23:6-9), o tagata lautele ma le ʻauaolafoga (Mata. 9:11), ma i latou na maua aʻoaʻoga faa-Rapi ma ē e leʻi aʻoaʻoina ai. (Ioa. 7:49) I le uluaʻi senituri, na pulea ai e Roma Isaraelu, ae na matuā lē fiafia i ai tagata lautele. Na lagolagoina e Iesu le upu moni, ma na ia fetalai e tupuga mai i tagata Iutaia le faaolataga. Peitaʻi e na te leʻi faalaeiauina ona soo ina ia iai ni a latou feeseeseaʻiga ma isi. (Ioa. 4:22) Nai lo o lea, na ia timaʻi atu iā i latou ia alolofa i o latou tuaoi.—Luka 10:27.

6 Aiseā e leʻi lagolagoina ai e Iesu le faaituʻau o tagata Iutaia? Talu ai e lē faia sa laʻua vaega ma lona Tamā i fevaevaeaʻiga a lenei lalolagi. Ina ua foafoaina e Ieova le tamāloa ma le fafine e ala i lona Alo, o lona finagalo ia faatumuina le lalolagi i tagata. (Kene. 1:27, 28) Na faia e le Atua tagata i se auala e mafai ona maua ai ituaiga eseese. E lē faasilia e Ieova po o Iesu se ituaiga, atunuu po o se gagana e sili atu i lo o isi. (Galu. 10:34, 35; Faaa. 7:9, 13, 14) E tatau ona tatou mulimuli i la laʻua faaaʻoaʻoga lelei atoatoa.—Mata. 5:43-48.

7, 8. (a) O le ā le mataupu e tatau i Kerisiano ona faia ai sa latou vaega? (e) O le ā e tatau ona iloa e Kerisiano e faatatau i le vaifofō o faafitauli o tagata?

7 Peitaʻi e iai se mataupu e tatau ona faia ai sa tatou vaega, o le lagolagoina lea o le pule silisili ese a Ieova. Ina ua luʻia e Satani le pule a Ieova i Etena, na tulaʻi ai se finauga. O lea, e tatau ona tatou filifili po o ai e tatou te talitonu e sili atu ona lelei lana pule, o le Atua po o Satani. Pe e te tū i le itu a Ieova e ala i le filifili e usiusitaʻi i ana tulafono ma tapulaa nai lo o le faia o mea i lau lava auala? Pe e te manatu o lona Malo, e pau lea o le vaifofō o faafitauli o tagata? Pe e te talitonu e mafai e le tagata ona pulea o ia lava?—Kene. 3:4, 5.

8 O au tali i nei fesili o le a iloa ai le auala e te tali atu ai pe a fesiligia oe e tagata i sou manatu i ni mataupu o loo fefinauaʻi ai. Ua loa ona tauivi le ʻaufaipolotiki, ma ē e taumafai e faaleleia ma toe fuataʻi le tulaga o mea e saʻili se vaifofō i nei mataupu o loo fevaevaeaʻi ai tagata. Atonu e faamaoni a latou taumafaiga ma iai se uunaʻiga lelei. Peitaʻi ua iloa e Kerisiano e na o le Malo o le Atua e mafai ona foʻia faafitauli ma aumaia le faamasinogatonu. E ao ona tatou tuu atu nei mataupu i aao o Ieova. Pe afai e faaauiluma e se Kerisiano le vaifofō ua ia manatu e sili ona lelei, po o le a lē fevaevaeaʻi ai ea le faapotopotoga?

9. O le ā le faafitauli sa iai i le faapotopotoga i Korinito i le uluaʻi senituri, ma o le ā le vaifofō na taʻua e le aposetolo o Paulo?

9 Mātau le auala na tali atu ai nisi Kerisiano i le uluaʻi senituri i se finauga na aliaʻe i le faapotopotoga. Ua faapea mai uso i Korinito: “ʻO aʻu o le soo o Paulo,’ ʻO aʻu o le soo o Apolo,’ ʻO aʻu o le soo o Kefa,’ ʻO aʻu o le soo o Keriso.’” Po o le ā lava le māfuaaga o le faafitauli, ae sa matuā lē fiafia le aposetolo o Paulo i le iʻuga na oo i ai. Na ia faapea atu: “Ua fevaevaeaʻi la Keriso.” O le ā le vaifofō o na mafaufauga lea e faatupu ai fevesiaʻiga? Na timaʻi Paulo i Kerisiano: “Uso e, ou te apoapoaʻi atu iā te outou i le suafa o lo tatou Alii o Iesu Keriso, ia outou autasi i a outou upu, ma ia leai ni fevaevaeaʻiga iā te outou, ae ia autasi o outou manatu ma mafaufauga.” E lē tatau foʻi ona iai so o se fevaevaeaʻiga i le faapotopotoga Kerisiano i aso nei.—1 Kori. 1:10-13; faitau le Roma 16:17, 18.

10. Na faapefea ona faataʻitaʻi mai e le aposetolo o Paulo le solitū o se Kerisiano i fevaevaeaʻiga a lenei lalolagi?

10 Na faalaeiau e Paulo Kerisiano faauuina ina ia taulaʻi i le avea o i latou o ni tagatānuu i le lagi, nai lo o le taulaʻi i mea a le lalolagi. (Fili. 3:17-20) * Sa tatau ona avea i latou o ni sāvali o sui o Keriso. O sāvali po o amepasa e lē aiā i mataupu a malo o loo tofia i latou e galulue ai. E latou te faamaoni i o latou atunuu. (2 Kori. 5:20) O Kerisiano e iai lo latou faamoemoe i le lalolagi o i latou foʻi o tagatānuu o le Malo o le Atua, o lea e lē talafeagai ai ona faia sa latou vaega i fefinauaʻiga a lenei lalolagi.

TOLENI OE LAVA IA FAAMAONI IĀ IEOVA

11, 12. (a) O le ā le ituaiga o siʻomaga e mafai ona luʻia ai le faamaoni o se Kerisiano i le Malo o le Atua? (e) O le ā le luʻi na feagai ma se Kerisiano, ma na faapefea ona ia faafetaiaʻia lenā luʻi?

11 I le tele o vaipanoa o le lalolagi, e māfana faiā a tagata ona o le tutusa o a latou aganuu, gagana, ma mea iloga na tutupu i lo latou talafaasolopito, ia e mitamita ai tagata. O lenā tulaga, e tatau ai i Kerisiano ona toleni o latou mafaufau ma lotofuatiaifo e tali atu i se auala talafeagai pe a tulaʻi se mataupu e solitū ai. E faapefea ona latou faia lenei mea?

12 O se faaaʻoaʻoga o Mirjeta, * e sau mai i se tasi o atunuu na taʻua muamua o Yugoslavia. A o tuputupu aʻe, sa ita o ia i tagata Serbia. Ina ua ia aʻoaʻoina e lē faailoga tagata Ieova, ma o Satani e māfua ai feeseeseaʻiga i le va o ituaiga, sa taumafai loa o ia e aveesea ona faalogona lotonuu. Ina ua fetauaʻi ituaiga i lona vaipanoa, na toe fafagu mai ona uiga tuai, ma na faigatā ai ona ia talaʻi atu i tagata Serbia. Na ia iloa e lē otometi ona liaʻi ese na faalogona lē lelei. Na ia ʻaiʻoi atu iā Ieova mo se fesoasoani e lē gata e foʻia lenei luʻi, ae ia faateleina sona sao i le auaunaga ma agavaa e avea o se paeonia. Ua ia faapea mai: “Na ou iloa, o le taulaʻi atu i le faiva o le fesoasoani sili lea. I le faiva, ou te taumafai e faaaʻoaʻo i uiga alofa o Ieova ma ua mou mālie ese atu oʻu uiga lē lelei sa iai.”

13. (a) O le ā se tulaga na lē lelei ai faalogona o se Molimau, ae sa faapefea ona ia faafetaiaʻia? (e) O le ā le lesona e tatou te aʻoaʻoina mai i le mea na tupu iā Zoila?

13 Seʻi iloilo se isi faaaʻoaʻoga, o Zoila. E sau o ia mai i Mekisikō, ae o loo auai nei i se faapotopotoga i Europa. Na ia mātauina i le faapotopotoga, e faia e nisi uso mai i Amerika Latina ni faamatalaga lē faautauta ma faalumaluma e faatatau i lona atunuu, o aganuu e oo lava i musika. Seʻi faapea o oe, e faapefea ona e tali atu? O na faamatalaga na lē lelei ai faalogona o Zoila. Peitaʻi o le itu e lelei ai, na ia saʻilia le fesoasoani a Ieova e liaʻi ese ai faalogona lē saʻo na mapuna aʻe i lona loto. O le mea moni, o loo iai lava nisi o i tatou o loo tauivi ma luʻi faapena. E tatou te lē mananaʻo e faia ni faamatalaga po o se gaoioiga e faapogaia ai fevaevaeaʻiga po o le faaituʻau i o tatou uso, po o isi tagata.—Roma 14:19; 2 Kori. 6:3.

14. E faapefea ona e maua le silafaga a Ieova e faatatau i isi tagata?

14 Po ua e faatāuaina naʻuā ea lou nuu po o lou atunuu ona o le auala na e soifua aʻe ai po o lou siʻomaga? Po o tumau pea ona iai na lagona i lou loto? E lē tatau i Kerisiano ona faatagaina le lotonuu e sesē ai la latou vaaiga i isi. Ae faapefea pe afai o e iloa o loo iai ni ou manatu lē lelei i tagata o isi atunuu, aganuu, gagana, po o lanu foʻi? E talafeagai la ona manatunatu loloto i le auala e silasila ai Ieova i le lotonuu ma le faailoga tagata. Atonu e aogā le faia o saʻiliʻiliga i nei mataupu i au lava suʻesuʻega po o le tapuaʻiga a le aiga. Ia ōle atu iā Ieova mo se fesoasoani ina ia e talia lana silafaga e faatatau i nei mataupu.—Faitau le Roma 12:2.

O le faamaoni iā Ieova e manaʻomia ai lo tatou maumauaʻi e ui i le faamataʻu mai o tagata (Tagaʻi i palakalafa e 15, 16)

15, 16. (a) O le ā le auala e tatou te faatalitalia ai isi e tali mai e tusa ai ma lo tatou faamaoni i le Atua? (e) E faapefea ona fesoasoani mātua i a latou fanau ina ia faafetaiaʻia luʻi o le faamaoni faa-Kerisiano?

15 E iai le taimi e tatau ai ona tatou tutū matilatila ese mai i isi tagata ona o o tatou lotofuatiaifo, e tusa lava po o tagata e tatou te faigaluega ma aʻoʻoga faatasi, o tuaoi, tagata o aiga po o isi foʻi. (1 Pete. 2:19) Ioe, e tatau ona tatou tutū matilatila ese mai i isi tagata! E lē faateʻia i tatou pe afai e ʻinoʻino mai le lalolagi ona o lo tatou tutū matilatila ese mai, auā na lapataʻia i tatou e Iesu e faatatau i lea tulaga. E lē talisapaia e i latou e tetee mai le tāua o mataupu e aofia ai le solitū o Kerisiano. Ae o nei mataupu o ni mea sili ona tāua iā i tatou.

16 O le faamaoni iā Ieova e manaʻomia ai lo tatou maumauaʻi e ui i le faamataʻu mai o tagata. (Tani. 3:16-18) O so o se tasi lava e mafai ona aafia i le fefe i tagata, ma e faigatā i talavou ona tutū matilatila ese mai i a latou tupulaga. Pe afai o fesagaʻi lau fanau ma mataupu e pei o le fāʻalo i le fuʻa, po o aso faamanatu o le atunuu, ia fesoasoani atu iā i latou. Ia faaaogā taimi o Tapuaʻiga a le Aiga e fesoasoani ai i lau fanau ia malamalama i mataupu e aafia ai, ina ia mafai ona latou fesagaʻia ma le lototele na luʻi. Ia fesoasoani iā i latou ia faamatala manino ma le faaaloalo o latou talitonuga. (Roma 1:16) Ina ia fesoasoani i lau fanau, ia e tausolomua e talanoa atu i o latou faiaʻoga e faatatau i nei mataupu.

TALISAPAIA FOAFOAGA UMA A IEOVA!

17. O le ā le manatu e tatau ona tatou ʻalofia ma aiseā?

17 O se tulaga masani lo tatou naunau i le atunuu, aganuu, gagana ma taumafa a le atunuu na tatou ola aʻe ai. Ae peitaʻi e tatau ona ʻalofia le manatu “o matou lava e sili.” Na foafoaina e Ieova mea eseese ina ia tatou fiafia ai. (Sala. 104:24; Faaa. 4:11) Aiseā la e tatou te tausisi ai e tasi lava le auala e faia ai mea?

18. E faapefea i le mauaina o le silafaga a Ieova ona iʻu ai i faamanuiaga?

18 E finagalo le Atua ia maua e tagata uma lava le poto saʻo o le upu moni, ma olioli i le ola e faavavau. (Ioa. 3:16; 1 Timo. 2:3, 4) O le malamalama ma lo tatou taliaina o manatu eseese o isi e faamalosia ma puipuia ai lo tatou autasi faa-Kerisiano. A o tatou tumau i le faamaoni iā Ieova, e tatau ona ʻalofia le aafia i fevaevaeaʻiga a le lalolagi. E lē tatau ona iai ni fevaevaeaʻiga i lo tatou va ma isi. Maʻeu lo tatou lotofaafetai iā Ieova ona o lona faasaʻolotoina o i tatou mai i fevaevaeaʻiga, le faamaualuga, ma le agaga tauvā o loo taatele i le lalolagi a Satani! Tau ina ia avea ma o tatou naunautaʻiga le atiaʻe o le filemu e pei ona faaalia mai e le faisalamo: “Faauta! Maʻeu le lelei ma le matagofie pe a nonofo faatasi o uso i le autasi!”—Sala. 133:1.

^ pala. 10 Na pulea e Roma Filipi. O lea atonu sa avea nisi o le faapotopotoga o ni tagatānuu o Roma, lea na latou maua ai ni faamanuiaga e leʻi maua e isi uso.

^ pala. 12 Ua suia nisi o igoa.