I BUNGIAKI i Queensland, i Aotiteria n 1955. Imwin te tai ae aki rangi ni maan, e a moana reiakinan te Baibara tinau ae Estelle ma kaain Ana Tia Kakoaua Iehova. E bwabetitoaki n te ririki are imwina, ao e butimwaea te koaua tamau ae Ron 13 te ririki imwina. I bwabetitoaki n 1968 ni kaawan Queensland teuana ae uarereke ae mena i buki.

Ngke I uarereke, ao e rangi ni mamate nanou n te wareware, ao e anaaki nanou n oin au taetae ao taetae tabeua. Ni mwamwanangara n te kaa ma ara utu, tao a bae n un au karo ngkana a norai ni wareware mai buki, n onean mwin are N na mamataku. Ma e buokai tangiran te wareware n au tabo n reirei. I taui kaniwanga tabeua ibukin tamaroan au kekeiaki, ngke I reirei n te kauarinan i Glenorchy, i Tasmania.

E aki maan imwin anne, a roko te tai ibukin iangoan te motinnano ae kakawaki. N na reita au reirei n te kuura ae rietata? N aron tangirani booki ao te reirei irou, I kakaitau bwa e a tia ni buokai tinau ni karekea tangiran Iehova ae korakora. (1Kor. 3:18, 19) Man aia kariaia au karo, I a kitana te reirei ao ni moana au bwaiania n Tianuare 1971 ngke 15 au ririki, ni banen au kauarinan.

I a mwiokoaki bwa N na bwaiania i Tasmania i  nanon wanua riki te ririki. N te tai anne, I a mare ma ataeinnainen Tasmania ae botonnaine ae Jenny Alcock, ao ti uaia n tibeetio bwaiania i nanon aua te ririki, n taabo aika tionako i Smithton ao Queenstown.

Ti kaea ara moani bwabwaro ibukin aaba aika kakaokoro n 1978, i Port Moresby, Papua New Guinea. I teimatoa n uringa arou n ongora n ana kabwarabwara te mitinare temanna n te taetae n Hiri Motu. E ngae ngke I aki ota, ma I kaungaaki iai bwa N na mitinare, ao n reiakin taetae tabeua ao n anga naba kabwarabwara n aron arei. N tokina, I a kunea ae I kona n uaia n tangira Iehova ao n reiakina te taetae teuana.

N okira nako Aotiteria, ao ti mimi ngke ti a tuangaki ae ti na mitinare i Funafuti i Tuvalu, are arana rimoa Ereti. Ti waakina mwiokoara ae boou iai n Tianuare 1979. Bon tii teniman taan uarongorongo ake a tia ni bwabetitoaki i aon Tuvalu.

E aki bebete reiakinan te taetae n Tuvalu. Tii te “Nuu Tetemanti” te boki ae tauraoi n te taetae anne. Akea rikitinare ke reirei ibukin te taetae anne, ngaia are ti a bairea reiakinan 10 nakon 20 taeka aika boou ni katoabong. Ma ti kunea imwina bwa ti aki ota raoi n angiin taeka ake ti reiakin. N onean mwin are ti tuangia aomata ae e bure te tabunea, ti tuangia bwa a na aki kabonganai bwaai n tau rawawata ao okoia mwauku! Ngaia are, ti riai n reiakina te taetae aei ibukini kairan reirei n te Baibara aika bati, ake ti a tia ni waakin ao ti teimatoa n reiakinna. Imwin ririki aika bati, e tuangira ara reirei n te Baibara temanna rimoa ni kangai: “Ti rangi ni kukurei ngkai kam a bwaati ara taetae. N te moantai, ti aki ataia bwa tera ae kam kataia n taekinna!”

N te itera are teuana, ti kamanena te anga are a taekinna tabeman bwa te kabanea n tamaroa ibukin reiakinan te taetae. Ti maeka ma te utu teuana ae taani Kakoaua n te kaawa n tua, kioina ngkai akea auti aika kabooaki tangoaia. Nanon aei, bwa tia bon nora aron te taetae ao te maiu iai. E a riki te taetae n Tuvalu bwa ara moan taetae imwin aki kabonganaan te taetae n Ingiriti i nanon ririki aika bati.

Imwin te tai ae aki maan, a bati ake a moanna ni butimwaea te koaua. Ma tera ae ti na kabongana n reirei iai ma ngaiia? Akea ara boki n aia taetae. A na kangaa ni karaoa aia reirei n ukeuke i bon irouia? Ngkana a moana rorokoia n te botaki n taromauri, baikara anene aika a na anenei, tera booki aika a na kamanenai, ao a na kangaa naba ni katauraoi  ibukini bobotaki? A na kangaa ni kekeiaki nakon te bwabetito? A kainnanoi amwarake n taamnei n oin aia taetae aomata aika nanorinano aikai! (1Kor. 14:9) Ti iango ni kangai: ‘A kona n reke booki n te taetae n Tuvalu, ae a tii taetae iai aomata aika e kee i aan 15,000?’ E kaekai titiraki akanne Iehova ngke e katerei nakoira baika uoua: (1) E tangiria bwa e na taekinaki ana Taeka “n aba-makoro ake a raroa,” ao (2) e tangiria bwa a na onimakina arana, naake a iangoaki irouia kaain te aonnaba bwa a ‘karawawataaki ma n aki kaubwai.’—Ier. 31:10, BG; Teb. 3:12, BG.

Ti mwiokoaki n te aobiti n tararua n 1980 bwa ti na mwakuri bwa taan raitaeka, are ti namakinna bwa ti aki tau iai. (1Kor. 1:28, 29) N te moantai, ti kabooa te aeka ni bwai ni boreeti ae te mimeograph man te tautaeka, ao ni kabongana ni boretii iai booki ibukin ara taromauri. Ti raira naba te boki ae te Truth That Leads to Eternal Life nakon te taetae n Tuvalu ao ni boreetia n te mitiin aio. I ururinga matoani boin te ingke ao te kakorakora are kainnanoaki i aan te kabuebue, ibukini boreetian te boki aei n te bai. Bon akea te iti n te tai anne!

E boni kangaanga te raitaeka nakon te taetae n Tuvalu, kioina ngkai a aki bati bwaai ake ti na buokaki iai. Ma n taai tabetai, a reke buokara man aanga aika ti aki kantaningai. N te ingabong teuana, ao I aki kantaningaia ae N na kawara ana auti temanna ae e aki kan ongongora te koaua. Bon te unimwaane kaain te auti aio ae tia reirei ngkoa, ao e waekoa ni kauringai bwa ti na aki manga kawaria. Imwina, e taku: “I tii kan taekina te bwai teuana. Kam rangi ni kakabonganai n ami rairai, taeka aika aki bati ni kabonganaaki n te taetae n Tuvalu.” I titirakinia tabeman iai, ao e bon eti. Ngaia are, ti a karaoi bitaki ake a riai ni kaetaki. E ngae n anne, I rangi ni mimi bwa e a tia Iehova n anganira buokara aei, rinanon te tia kakaaitara are e wawareki ara boki!

Te moani beeba are ti boreetia n te taetae n Tuvalu ibukin tibwaakina nakoia aomata, bon te kakao ibukin te Kauring. E a manga otinako imwina  te turaeki ae Rongorongon te Tautaeka n Uea Na. 30 ma te taetae n Ingiriti. Ai kakukureira anganakia aomata te bwai ae rairaki n oin aia taetae! Teutana imwin teutana, a a kona n reke tabeua boroutia ao booki n te taetae n Tuvalu. N 1983, e a boreetiaki 4 te tai n te ririki te Taua-n-Tantani ae 24 iteranibaana n te aobiti n tararua i Aotiteria, are e katautauaki bwa ti na reiakina itiua te barakirabe ni katoa wiki. Tera aia namakin iai kaain te aba? A rangi n atai ara boki kaain Tuvalu, kioina ngkai a tatangira te wareware. E aki toki ni katanoataaki otinakon teuana ae boou n ana tabo ni kanakobwanaa te tautaeka, ao n tabetai e nako bwa atun te rongorongo! *

E moanaki te mwakuri n rairai ma te been ao te beeba. Imwina, a taibinaki taeka ake a koreaki ao a manga taibinaki riki, imwaini kanakoaia nakon te aobiti n tararua are tabe ma te boreeti i Aotiteria. N te tai ae ti teuana, a karini taeka ni kabane akanne n te kaombiuta uoman taari aine n te aobiti n tararua, e ngae ngke a aki ota n te taetae n Tuvalu. Man te burokuraem aio ae karinan taeka uoua te tai ao manga kabotauani kaokoroia i aon te kaombiuta, a kona n noraki iai kairua tabeua. A kaokaki nakoira n te wanikiba, iteraniba ake a botaki bwa teuana te boki ibukin tuoaia ao a manga kaokaki nakon te aobiti n tararua ibukin te boreeti.

Ai kamimira taiani bitaki! Ngkai, a a karin taeka kaain te tiim n rairai rinanon te kaombiuta. N angiin n te tai, a botakaki rairai aika eti raoi bwa teuana te boki n te aobiti n raitaeka, ao a kawakinaki ni nneia ae onoti n te kaombiuta ao a kanakoaki rinanon te intanete nakon te aobiti n tararua ibukin te boreeti. E a toki ngkai te ienikuri nakon te aobiti n reta ibukini meerinakini beeba ake a tia n taibinaki.

Imwin ririki aika bati, I a karekei ma Jenny mwioko aika kakaokoro n aonon te Betebeke. Ni mwakurira i Tuvalu, ao ti a manga mwaing nakon te aobiti n tararua i Taamoa n 1985. Ikanne are ti a buoka iai te rairai nakon te taetae n Taamoa, Tonga ao Tokelau irarikin are ti teimatoa ni karaoia n te taetae n Tuvalu. * Imwina n 1996, ti a anganaki te mwioko ae ai aron anne n te aobiti n tararua i Biti, ike ti a kona ni boutokaa iai te mwakuri n rairai n te taetae ni Biti, Kiribati, Nauru, Rotuma ao Tuvalu.

E aki toki mimiu n noran ingaingaia naake a rairi ara boki. E kona ni kabotu ao ni kakua te mwakuri. Ma, a kataia te koraki aika kakaonimaki aikai ni kaota nanon Iehova, bwa e na tataekinaki te rongorongo ae raoiroi “nakoia botannaomata nako ao baronga ao taian taetae ao natannaomata.” (TeKao. 14:6) N te katoto, ngke e baireaki rairan te moani maekatin ae te Taua-n-tantani n te taetae n Tonga, I kawariia unimwaane n te ekaretia i aon Tonga ao n titiraki bwa antai ae e na kataneiaaki bwa te tia raitaeka. E anga nanona temanna mai buakoia ae mwakuri bwa te tia mwakaeneke ae mwaatai, bwa e na kitana ana mwakuri n te bong are imwina ao n riki ngkekei bwa te tia raitaeka. E rangi ni kaunganano noran aio, kioina ngke boni  iai ana utu ao akea iangoan ae e na reke ia booni maiuia. Ma e tabeakinna Iehova ma ana utu, ao e teimatoa ni karaoa te mwakuri n rairai i nanon ririki aika bati.

Man ingaingaia taan raitaeka aikai, e a kaotaki iai aia iango kaain te Rabwata n Tautaeka ibukin tabeakinan riki kainnanoia aaba aika uarereke ni bwaai n taamnei. N te katoto, e tabekaki te titiraki n te tai teuana bwa a materaoi ke a aki kakorakora ibukini katauraoani booki n te taetae n Tuvalu. I rangi ni kaungaaki ni warekan ana kaeka te Rabwata n Tautaeka aei: “Ti aki nora bukina ngkai ko na katoka karaoan te mwakuri n rairai n te taetae n Tuvalu. E ngae ngke tao e uarereke te aono i Tuvalu nakon aaba riki tabeua, ma a riai n teimatoa ni kawaraki aomata ma te rongorongo ae raoiroi n oin aia taetae.”

N 2003, I a mwaing ma Jenny man te Aobiti n Rairai n te aobiti n tararua i Biti, nakon te aobiti ae tabe ma te Mwakuri n Rairai i Patterson, i New York. E taraa n ae e a koro raoi nanon te mii! Ti kaaina te tiim ibukini buokani karikirakean te rairai n ara boki nakon taetae aika mwaiti. Imwin ririki aika uoua ke e nako riki, ti a mwiokoaki bwa ti na kawari aaba aika kakaokoro ibukini kataneiaakiia kaain aia tiim n rairai.

N na manga okira te maroro are taekinaki mai moa. N te ririki 2000, ao e a nora te kainnano te Rabwata n Tautaeka ibukini karikirakean tiim n rairai ni katobibia te aonnaba. E karako te reirei ni kataneiai nakoia angiina taan raitaeka, n te tai anne ni karokoa ngkai. Imwini karaoan te maroro anne ma te Komete ibukin Rongorongo ao e a kariaia te Rabwata n Tautaeka bwa e na waakinaki te reirei ni kataneiai ibukia taan raitaeka ni katobibia te aonnaba. E karinaki naba te reirei ni kataneiai n te rabakau i aon te Ingiriti, aanga ibukini kanakoraoan te rairai ao te uaia n inanoi n te tiim.

Tera mwini kakorakora aikai n te rairai? E noraki bwa e a tamaroa riki aron te rairai. E noraki naba rikirakeni mwaitin taetae n ara boki aika ti boreeti ngkai. Ni moani karaoan mwiokoara ni mitinare n 1979, bon tii 82 taetae aika e tauraoi iai te maekatin ae te Taua-n-Tantani. A otinako angiini maekatin n taetae aika kaokoro, tabeua namwakaina imwin te maekatin n te taetae n Ingiriti. Ma ngkai, e a tibwaaki Te Taua-n-Tantani n taetae aika raka i aon 240, ae angiina a uaia n otinako ma te taetae n Ingiriti. A tauraoi ngkai amwarake n taamnei n te aekaki teuana ma teuana, n taetae aika raka i aon 700. Bon aio are ti a kamani miiakinna n ririki aika nako.

E bairea te bwai teuana ae kakawaki te Rabwata n Tautaeka n 2004, ae kabaitian rairani Baibara. Tabeua te namwakaina imwina, e a karaoaki rairan te Baibara bwa te bwai ae moanibwai n te rairai, are e a reke iai te anga ibukin rairan te Baibara ae Tabu—te Rairai ae te Aonnaba ae Boou n taetae aika rangi ni bati. E boreetiaki n 2014 te Baibara aei ni  bwanin ke n te iterana n taetae aika 128, n ikotaki naba ma taetae tabeua n te Betebeke Maiaki.

Teuana mai buakoni baika rangi ni kakawaki ni maiu, bon irakin te bwabwaro i Tuvalu n 2011. A rinanon te mwautakataka kaain te aba anne, n namwakaina aika bati imwin aki bwakan te karau, ao e taraa n ae e na taonaki te bwabwaro. Ma e bwaka te karau ae korakora n te aba ae kabuebue aei n te tairiki are ti roko iai, ao e karaoaki te bwabwaro n taina! I anganaki te mwioko ae rangi ni kakawaki ibukini kaotinakoan Te Baibara ae Tabu—te Rairai ae te Aonnaba ae Boou—Mataio Nakon Te Kaotioti n te taetae n Tuvalu, ae te bwaintangira ae tamaroa ibukin te aba ae uarereke aei ma ana taetae. Ni bwaran te bwabwaro ao e a manga bwaka te karau. A a bane n reke aia ran n taamnei ao n rabwata aika bati aomata imwin te bwabwaro!

E kananokawaki bwa e aki roko n te kakoauaa te bong ae kakawaki arei, raou ae Jenny are kakaonimaki i nanon 35 tabun te ririki. E motirawa n 2009, imwini kaentiani mammana n te maan ae tebwina te ririki. Akea te nanououa, bwa ngkana e kautaki, e na rangi ni kukurei n ongora otinakon te Baibara n te Taetae n Tuvalu.

Ma n te tai arei ni karokoa ngkai, e a kakabwaiaai Iehova ni karekea raou temanna ae botonnaine ae Loraini Sikivou. E uaia ni mwakuri Loraini ma Jenny n te Betaera i Biti, ao te tia raitaeka naba Loraini n te taetae ni Biti. Ngaia are ngkai e a manga reke buu ae kakaonimaki, ao ti a uaia ni beku iroun Iehova ao n teimatoa n tangira naba te taetae!

Ngkana I tarai ririki aika nako, ao I rangi ni kaungaaki n noran ana tangira Tamara ae tatangira are i karawa ae Iehova, ae teimatoa n tabeakini kainnanoia aaba nako ma aia taetae, e ngae ngkana a uarereke ao ni bubura. (TaiAre. 49:1-3) I a tia n nora ana tangira n noran te kukurei ae oti ni moaia aomata, ngke a moan nori tabeua ara boki ke a anene ni kamoamoa Iehova n oin aia taetae. (Mwa. 2:8, 11) I teimatoa n uringi ana taeka Saulo Teasi, te tari ae e a kara ae kaain Tuvalu. Imwin aneneakin kunan te Tautaeka n Uea n te moantai n oin ana taetae, ao e taku: “I taku bwa ko riai n tuanga te Rabwata n Tautaeka, ae a tangiraoi riki anene aikai n te taetae n Tuvalu nakon te taetae n Ingiriti.”

Man Tebetembwa 2005, I a karekea te mwioko ae I aki kantaningaia ae kaainakin te Rabwata n Tautaeka ibukia Ana Tia kakoaua Iehova. E ngae ngke I a aki beku bwa te tia raitaeka, I kaitaua Iehova ngkai e kariaia bwa N na teimatoa ni boutokaa te mwakuri n rairai ni katobibia te aonnaba. Ai kakukureira ataan ae e tabeakini kainnanoia n taamnei ana aomata ni kabane Iehova, e ngae naba n aaba aika mena i nukani Marawan te Betebeke! Eng, n aron ae e taku te tia areru: “E uea Iehova; a na kimareirei aonaba; a na kukurei aba-makoro aika bati.”—TaiAre. 97:1, BG.