Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

Filifili Faka‵lei ou Taugasoa i Aso Fakaoti Konei

Filifili Faka‵lei ou Taugasoa i Aso Fakaoti Konei

“A taugasoa ma‵sei e fakamasei ne latou a amioga ‵lei.”1 KOLI. 15:33.

PESE: 73, 119

1. Se a te vaitaimi ko ola nei tatou i ei?

KO OLA nei tatou i toe taimi faiga‵ta. E taku ne te Tusi Tapu a te vaitaimi telā ne kamata i te 1914 ki “aso fakaoti.” A “toe taimi faiga‵ta” konei ne fakamailoga ki mea ‵tupu kolā ko ma‵sei atu nei i lō a mea kolā ne ‵tupu i te vaitaimi mai mua o te tausaga tāua tenā. (2 Timo. 3:1-5) E se gata i ei, ka gasolo aka loa o na masei atu te lalolagi, me ne ‵valo mai te Tusi Tapu me i “tino ma‵sei kae fakaloiloi tino ka gasolo aka mai te masei o na ma‵sei atu eiloa.”—2 Timo.  3:13.

2. Ne a vaegā fakafiafiaga e fia‵fia ki ei a tino o te lalolagi nei? (Ke onoono ki te ata i te kamataga.)

2 E uiga ki fakafiafiaga, a te tokoukega o tino e onoono io me fai ne latou a mea kolā e taku i te Tusi Tapu ko amioga fakasaua, amioga fakatauavaga sē ‵tau, te faivailakau mo nisi amioga sē amioatua. E pelā me se fakaakoakoga, a amioga fakasaua mo amioga fakatauavaga sē ‵tau kolā e maua i loto i te itaneti, polokalame i televise, tamunei, tusi io me ko mekesini ko fai fua pelā me ne mea ‵lei. A amioga kolā ne ‵kilo atu ki ei i aso mua pelā me tapu, ko talia i nisi fenua e pelā fua me ne mea e ‵lei. Kae e se fakauiga i ei me e talia ne te Atua a vaegā amioga konā.Faitau te Loma 1:28-32.

3. E ‵kilo atu pefea a te lalolagi ki tino kolā e ola e ‵tusa mo tulaga o te Tusi Tapu?

3 I te senitenali muamua, ne ‵kalo kea‵tea a soko o Iesu mai fakafiafiaga lai‵lai. Ona ko olotou uiga amioatua, ne ala ei o fakamasei kae fakasauagina latou ne nisi tino. Ne tusi mai te apositolo ko Petelu, penei: “Ko ‵numi olotou mafaufau me ko se tumau koutou [Kelisiano] i te ‵tele fakatasi mo latou i te auala e tasi telā e fai i ei a toe amioga ma‵sei, ko faifai muna atu ei latou ki a koutou.” (1 Pe. 4:4) I aso nei, a latou kolā e ola e ‵tusa mo tulaga o te Atua, e taku ne te lalolagi pelā me ne tino fia tu ‵kese. E se gata i ei, “ka fakasauagina eiloa a tino katoa kolā e ma‵nako ke ola latou i te tavini fakamaoni atu ki te Atua i te ‵kau fakatasi mo Keliso Iesu.”—2 Timo. 3:12.

“A TAUGASOA MA‵SEI E FAKAMASEI NE LATOU A AMIOGA ‵LEI”

4. Se a te mea e fakatonutonu mai i te Tusi Tapu ke se fai ne tatou?

4 E fakatonutonu mai te Tusi Tapu ki a latou kolā e ma‵nako o fai te loto o te Atua ke sa fia‵fai ki te lalolagi mo ana faifaiga. (Faitau te 1 Ioane 2:15, 16.) A mea fakalotu, mea fakapolitiki mo pisinisi ‵lasi o te lalolagi tenei—e aofia ei olotou mea fakasalalau tala—e ‵nofo katoa mai lalo i te malosi o te “atua o te olaga masei tenei,” ko Satani te Tiapolo. (2 Koli. 4:4; 1 Ioa. 5:19) Tela la, e pelā me ne Kelisiano, e ‵tau o filifili faka‵lei ‵tou taugasoa. E folafola mai ne te Muna tusia a te Atua a te munatonu fakavae tenei: “Ke se faka‵segina koutou. A taugasoa ma‵sei e fakamasei ne latou a amioga ‵lei.”—1 Koli. 15:33.

5, 6. Ko vaegā tino pefea e ‵tau o ‵kalo kea‵tea tatou mai te fai taugasoa ki ei, kae kaia?

5 Ke ‵kalo keatea mai te fakamasei ne tatou a ‵tou amioga ‵lei, e se ‵tau o fai taugasoa tatou mo tino kolā e fai ne latou a amioga ma‵sei. E se fakasino atu fua te mea tenei ki te fai taugasoa mo tino sē tali‵tonu, kae penā foki ki tino kolā e fai mai i a latou e tapuaki ki a Ieova kae tela la e ofa ne latou ana tulafono mo te iloa tonu. Kafai e fai ne vaegā Kelisiano penā a amioga matagā kae sē sala‵mo, e se ‵tau eiloa mo tatou o fai taugasoa mo latou.—Loma 16:17,18.

6 Kafai koi taugasoa tatou mo latou kolā e se fia faka‵logo ki tulafono a te Atua, e mafai o oko mai te lagonaga ke fai foki ne tatou a mea e fai ne latou ko te mea ke tumau loa ‵tou va fakataugasoa. E pelā me se fakaakoakoga, kafai e tumau loa tatou i te fai taugasoa mo se tino e fai ne ia amioga fakatauavaga sē ‵tau, e mafai foki o tosina atu ‵tou loto ke amio foki penā. Ne tupu se mea penā ki nisi Kelisiano tukugina atu, kae ne faka‵tea latou ona me ne seki loto sala‵mo. (1 Koli. 5:11-13) Kafai fua ko fakaasi mai ne latou te loto salamō, ko ‵pau olotou tulaga mo mea ne fakamatala mai ne Petelu.—Faitau te 2 Petelu 2:20-22.

7. Ko oi e ‵tau o filifili ne tatou ke fai pelā me ne taugasoa ‵pili?

7 E tiga eiloa e ma‵nako tatou o fakaasi atu te alofa atafai ki tino kolā e se tau‵tali ki tulafono a te Atua, kae e se ‵tau lele eiloa mo tatou o fai latou mo fai ‵tou taugasoa ‵pili. Tela la, se mea ‵se ke fai ne se talavou Molimau telā e seki avaga se filifiliga ke fai famau mo se tino telā e seki tukugina atu, e sē fakamaoni ki te Atua, kae e se āva foki ki tulaga ma‵luga o te Atua i mea tau amioga. A te tumau i te fakamaoni ki a Ieova e tāua ‵ki i lō te manako ke tumau i te fai taugasoa mo se tino telā e se ola e ‵tusa mo tulafono a te Atua. A ‵tou taugasoa ‵pili ko tino fua kolā e fai ne latou te loto o te Atua. Ne fai mai a Iesu: “So se tino e fai ne ia te loto o te Atua, ko ia eiloa tenā toku taina mo toku tuagane mo toku mātua.”—Male. 3:35.

8. Ne pokotia pefea te kau Isalaelu i aso mua i te fai taugasoa ma‵sei?

8 A te ikuga fakamataku o te fai taugasoa masei ne pokotia i ei te kau Isalaelu. I te taimi ne fakasaoloto ne Ieova latou mai te ‵nofo pologa i Aikupito kae ‵taki atu latou ki te Fenua o te Folafolaga, ne fai atu ne ia ki a latou e uiga ki olotou faifaiga ki tino i olotou tafa i koga konā: “Sa ifo atu koutou o tapuaki ki olotou atua, sa fakaakoako foki ki olotou tapuakiga. Fakamasei aka olotou atua kae ofa ki lalo olotou tupua faite. Kafai e tapuaki mai koutou ki a au, te Aliki te otou Atua, kae ka fakamanuia ne au koutou.” (Eso. 23:24, 25) Kae ui ei, e tokouke a tino Isalaelu ne seki faka‵logo ki fakatonuga a te Atua. (Sala. 106:35-39) Ona ko te sē fakamaoni ki te Atua, ne ‵toe fai fakamuli atu a Iesu ki a latou: “Kiloke! A koutou ka afuli kea‵tea mai te otou fale.” (Mata. 23:38) Ne seki toe talia ne Ieova a tino Isalaelu, kae ne tuku ne ia ana fakamanuiga ki te fakapotopotoga Kelisiano fou telā ne fatoā fakatu aka.—Galu. 2:1-4.

ILOILO FAKA‵LEI A MEA E FAITAU KAE ONOONO KOE KI EI

9. Kaia e mafai ei o fakamataku a mea fakasalalau o te lalolagi tenei?

9 A te ukega o mea fakasalalau i te lalolagi tenei e mafai o fakamataku ki Kelisiano i te feitu faka-te-agaga. A vaegā fakamatalaga penā ne seki fakatoka ke ati aka ei te fakatuanaki ki a Ieova mo ana folafolaga. I lō te fai penā, e fakaata mai i ei a te lalolagi masei a Satani mo ana fakamoemoega. Tela la, e ‵tau o fakaeteete malosi tatou ke mo a e filifili ne tatou a mea kolā e mafai o fakamalosi aka i ei a “manakoga faka-te-lalolagi.”—Tito 2:12.

10. Se a te mea ka tupu ki mea fakasalalau fakama‵taku o te lalolagi nei kolā e fai‵tau kae onoono ki ei tatou?

10 Ko pili nei o fakaseai atu a mea fakasalalau fakama‵taku kolā e onoono kae fai‵tau tatou ki ei. A mea katoa konā ka fakaseai katoa māfai ko fakaseai atu a te lalolagi a Satani. E fai mai te Muna a te Atua, penei: “Ka fakaseai atu te lalolagi e pelā foki mo ana manakoga, kae ko te tino telā e fai ne ia te loto o te Atua ka tumau eiloa ki te se-gata-mai.” (1 Ioa. 2:17) I se auala tai ‵pau, ne usu mai te faisalamo, penei: “A latou kolā e fakatuanaki ki te Aliki [Ieova], kafai mō latou te fenua, ka ko tino amio ma‵sei ka afuli keatea. Ka ko latou kolā e loto maulalo, ka fai mō latou te fenua, kae ka maua ne latou te manuia mo te filemu katoatoa.” E pefea te leva? “A tino amio‵tonu ka fai mo latou te fenua, kae ka ‵nofo faeloa i ei ki te se gata mai.”—Sala. 37:9, 11, 29.

11. E fakatoka pefea ne Ieova a mea‵kai ‵gali faka-te-agaga mō ana tino?

11 E ‵kese mai i mea fakasalalau o te lalolagi nei, a mea kolā ne fakatoka ne te fakapotopotoga a Ieova i aso fakaoti konei e fakamalosi aka i ei a amioga kolā e iku atu ki te ola se-gata-mai. I tena ‵talo ki a Ieova, ne fai atu a Iesu: “Tenei te uiga o te ola se-gata-mai, ke iloa tonu ne latou a koe, ko te Atua tonu e tokotasi, penā foki loa mo te tino telā ne uga mai ne koe, ko Iesu Keliso.” (Ioa. 17:3) E auala i tena fakapotopotoga, e fakatoka eiloa ne te ‵tou Tamana faka-te-lagi a mea‵kai faka-te-agaga e uke kolā e fakamalosi loto. Se fakamanuiaga eiloa ke maua ne tatou a mekesini, polosiua, tusi, vitio, mo polokalame i te ‵tou fakatuatusi tonu i te itaneti kolā e fakamalosi aka i ei te tapuakiga tonu! E fakatoka foki ne te fakapotopotoga a te Atua a fakatasiga i fakapotopotoga e silia atu mo te 110,000 i te lalolagi kātoa. I fakatasiga, penā foki a fono o te fenua mo fono o te atufenua, e maua eiloa ne tatou a tusi kolā e ati aka ei te fakatuanaki ki te Atua mo ana folafolaga.—Epe. 10:24, 25.

“AVAGA FUA I TE ALIKI”

12. Fakamatala mai te fakatonuga a te Tusi Tapu ke “avaga fua i te Aliki.”

12 Se mea tāua mō Kelisiano ‵nofo taka kolā e ma‵nako o a‵vaga, ke filifili faka‵lei olotou taugasoa. E fakatonu mai te Tusi Tapu, penei: “Ke mo a ma se paleni koutou i te otou ‵kau fakatasi mo tino sē tali‵tonu. E a, e fetaui pefea te amiotonu mo te solitulafono? Io me e mafai pefea o māfuta fakatasi te mainaga mo te pouliga?” (2 Koli. 6:14) E fakatonu mai te Tusi Tapu ki tavini a te Atua kolā e ma‵nako o a‵vaga ke “a‵vaga fua i te Aliki,” ko tena uiga, ke avaga fua ki se tino telā ko oti ne tukugina atu ki a Ieova kae papatiso, telā e ola e ‵tusa mo akoakoga i te Tusi Tapu. (1 Koli. 7:39) Mai te a‵vaga ki tino tali‵tonu, e maua eiloa ne Kelisiano a taugasoa kolā ne tukugina atu ki a Ieova, kae ka fesoasoani atu ki a latou ke tumau i te fakamaoni ki a ia.

13. Se a te fakatonuga ne tuku atu ne te Atua ki te kau Isalaelu e uiga ki te avaga?

13 E iloa ne Ieova te ‵toe mea ‵lei mō ana tavini, kae seki ‵fuli eiloa tena fakatonuga tenā e uiga ki te avaga. Mafaufau ki tena fakatonuga ki te kau Isalaelu e auala i a Mose. Mai te fakasino atu ki tino i fenua kolā e ‵pili ki olotou tafa—kolā e se tapuaki ki a Ieova—ne fakatonu atu a ia ki te kau Isalaelu, penei: “Ke mo a eiloa e a‵vaga koutou ki tino konā, io me talia otou tama‵liki ke a‵vaga ki a latou, i te mea ma ‵taki keatea ne latou otou tama‵liki mai i te Aliki, o fai ke tapuaki atu ki nisi atua fakaa‵tea. Kafai e tupu te mea tenā, ko te Aliki ka kaitaua ki a koutou, kae ‵ta fakapalele koutou.”—Teu. 7:3, 4.

14, 15. Ne pokotia pefea a Solomona ona ko te sē fakalogo ki te fakatonuga a Ieova?

14 I te kamataga o te pulega fakatupu a te tama a Tavita ko Solomona, ne ‵talo atu te talavou tenei ke maua te poto, kae ne tuku atu ne te Atua ki a ia. Tela la, ne gasolo o takutakua a te tupu ko Solomona e pelā me se pule poto i se fenua laukele ola. E tonu, i te taimi ne asi atu te tupu fafine o Seepa ki a Solomona, ne fai atu a ia: “Au ne seki talitonu, tenei te mea ne malaga mai eiloa au ke matea faka‵lei ne au ki oku mata. A te mea ne lagona ne au e se ko te āfa foki o te mea tenei ko matea faka‵lei atu ne au; a tou poto mo tou takutakua e tafasili atu i te mea ne lagona ne au.” (1 Tupu 10:7) Kae ne fai a Solomona e pelā me se fakaakoakoga masei o te tino telā e se fakalogo ki te fakatonuga a te Atua ke sē avaga ki se tino sē talitonu.—Fai. 4:13.

15 E tiga eiloa ne fakamanuia ne te Atua a ia, ne seki fakalogo a Solomona ki te fakatonuga a te Atua ke sē avaga ki fafine i fenua i olotou tafa, me e se tapuaki ki a Ieova. Ne fiafai eiloa a Solomona ki “fafine e tokouke o fenua fakaa‵tea” kae fakamuli ifo, e toko 700 ana avaga kae 300 ana avaga fakasalasala. Se a te mea ne iku mai i ei? I te taimi ko toeaina ei a Solomona, ne “tautali atu eiloa a ia i ana avaga o tapuaki ki atua fakaa‵tea, . . . ne agasala a ia ki te Aliki [Ieova].” (1 Tupu 11:1-6) Ne fakamasei ne taugasoa ma‵sei o Solomona a tena poto kae ne fai ei ke tapeapea kea‵tea a ia mai te tapuakiga tonu. Se fakamasauaga eiloa mō Kelisiano kolā e mafau‵fau ke a‵vaga ki tino kolā e se a‵lofa ki a Ieova!

16. Se a te fakatakitakiga e tuku mai i te Tusi Tapu e uiga ki se tavini a te Atua telā e avaga ki se tino sē talitonu?

16 E a māfai se tino ko fai pelā me se tino tapuaki o te Atua kae ko tena avaga se tino sē talitonu? E fai mai te Tusi Tapu: “E penā foki koutou e fafine, ke faka‵logo koutou ki otou avaga, ko te mea kafai e isi ne tino i a latou e se faka‵logo ki te muna, e mafai o tosina mai latou e aunoa mo se pati ona ko amioga a olotou avaga.” (1 Pe. 3:1) E fakasino atu eiloa a pati konā ki fafine a‵vaga Kelisiano, kae e mafai foki o fakagalue ne tagata a‵vaga kolā e tapuaki ki a Ieova kae e a‵vaga ki fafine sē tali‵tonu. E manino eiloa te fakatonuga a te Tusi Tapu: Ke fai pelā me se avaga ‵lei, kae ola e ‵tusa mo tulaga ma‵luga o te Atua e uiga ki te avaga. Ko oti ne talia ne nisi tino a‵vaga sē tali‵tonu a te munatonu ona ko te ‵fuliga e lavea atu i se tagata io me se fafine avaga telā e tautali ki fakatakitakiga a te Atua.

FAI TAUGASOA MO TINO KOLĀ E A‵LOFA KI A IEOVA

17, 18. Kaia ne ‵sao ei a Noa penā foki mo Kelisiano i te senitenali muamua i te gataga o fakanofonofoga kolā ne ola i ei latou?

17 E tiga eiloa e fakamasei ne taugasoa ma‵sei a amioga ‵lei, e mafai eiloa o maua mai a ikuga ‵gali mai taugasoa ‵lei. Mafaufau ki a Noa, telā ne ola i se lalolagi masei, kae seai loa se manakoga ke fai a tino kolā e ‵nofo i ana tafa mo fai ana taugasoa ‵pili. I te taimi tenā, ne lavea “ne te Aliki [Ieova] te amio ma‵sei o tino katoa i te lalolagi, mo te lai‵lai o olotou mafaufauga.” (Kene. 6: 5) Tela la, ne fakaiku aka ne te Atua ke faka‵ma te lalolagi mo tino ma‵sei e auala i te lolo. Kae e ui i ei, a “Noa se tagata amiotonu, ka ko ia fua tokotasi te tino ‵lei i aso konā. Ne ‵nofo fakatasi a ia mo te Atua.”—Kene. 6:7-9.

18 E mautinoa eiloa me seki fai taugasoa a Noa ki tino sē amioatua. Ne ‵saga atu eiloa a ia mo tena kāiga e tokofitu ki te faiga o te galuega ne tuku mai ne te Atua, e aofia ei te faitega o te vaka. E se gata i ei, ne fai foki a Noa e pelā me se “tino talai o te amiotonu.” (2 Pe. 2:5) Ne fai ne te galuega talai a Noa, te faitega o te vaka mo te ‵kau fakatasi o ia mo tena kāiga ke tumau eiloa a ia i te fakalavelave i te faiga o mea ‵lei kolā ne fakafiafia atu ki te Atua. Tela la, ko Noa fua mo tena kāiga ne ‵sao atu i te Lolo. E ‵tau o loto fakafetai tatou ki a latou, me e fai tatou i aso nei mo tino kolā ne ‵tupu mai i a latou kolā ne tavini atu ki a Ieova—te tagata fakamaoni ko Noa, tena avaga, ana tamaliki tāgata, mo olotou avaga i ei. I se auala tai ‵pau, ne ‵vae kea‵tea eiloa ne Kelisiano fakamaoni kae faka‵logo i te senitenali muamua a latou mai tino sē amioatua, kae ne ‵sao atu latou i te fakaseaiga o Ielusalema mo te fakanofonofoga faka-Iutaia i te 70 T.A.—Luka 21:20-22.

A te fai taugasoa mo taina tali‵tonu i te taimi nei e mafai o fesoasoani mai ke fakaataata ne tatou te olaga i te lalolagi fou (Ke onoono ki te palakalafa e 19)

19. Ke maua te taliaga a te Atua, ne a mea e ‵tau o fai ne tatou?

19 E pelā me ne tino tapuaki o Ieova, e ‵tau o fakaakoako tatou ki a Noa mo tena kāiga e penā foki a Kelisiano faka‵logo i te senitenali muamua. E ‵tau o tumau tatou i te ‵vae keatea mai te olaga masei tenei e ola ei tatou, kae ‵sala atu ki taugasoa fakamalosi loto mai te fia miliona o ‵tou taina mo tuagane fakamaoni. A te ‵piki ‵mau ki tino kolā e takitaki ne te Atua ka fesoasoani mai ke “tumau i te fakatuanaki” i toe taimi faiga‵ta konei. (1 Koli. 16:13; Faata. 13:20) Kae mafaufau la ki ‵tou fakamoemoega ‵gali mō aso mai mua! Kafai e filifili faka‵lei ‵tou taugasoa i aso fakaoti konei, e mafai eiloa o ola nei tatou ke oko atu ki te gataga o te olaga masei tenei, kae ulu atu ki loto i te lalolagi fou kae amiotonu a Ieova telā ko pili o oko mai.