“Ke Tumau i te Fakatuanaki”
“Ke tumau i te fakatuanaki, . . . ke loto ‵toa.”
PESE: 60, 64
1. (a) Se a te mea ne tupu ki a Petelu i te taimi o se kaumatagi i te Tai o Kalilaia? (Ke onoono ki te ata i te kamataga.) (e) Kaia ne kamata ei o pulu a Petelu?
NE TAUMAFAI a te apositolo ko Petelu mo nisi soko o pūlu te poti a latou i te Tai o Kalilaia i te taimi o se kaumatagi i te taeao ‵malu. E se leva, kae lavea ne latou a Iesu e sasale i luga i te tai. Ne kalaga atu a Petelu ki a Iesu, kae fakamolemole ke sasale atu a ia i luga i te vai ki tena Matai. I te taimi ne fai atu ei a Iesu ko ia ke fanatu, ne tu ifo ki tua a Petelu mo te poti kae e fakaofoofogia me ne kamata o sasale atu a tou tagata ki a Iesu i te tai telā e sousou. E se leva, mea loa ko kamata o pulu ifo a Petelu. Kaia? Ne kilo atu a ia ki te kaumatagi kae ne kamata o mataku. Ne kalaga atu a Petelu ki a Iesu, telā ne ‵kapa fakavave atu a Iesu o puke a ia kae fai atu: “Ko oko eiloa te foliki o tou fakatuanaki, kaia ne fakalotolotolua ei koe?”—Mata. 14:24-32.
2. Ne a mea ka sau‵tala nei tatou ki ei?
2 Ke na sau‵tala nei tatou ki vaega e tolu o mea ne ‵tupu ki a Petelu kolā e isi se lotou sokoga ki te fakatuanaki. (1) te auala muamua ne fakaasi atu ne Petelu a te fakatuanaki ki te fesoasoani o te Atua, (2) te pogai ne kamata o galo i ei te fakatuanaki o Petelu, a ko te (3) te mea ne fesoasoani atu ke toe maua ne Petelu te fakatuanaki. A te suke‵suke ki manatu konei e mafai o fesoasoani mai ke lavea ne tatou te auala e 1 Koli. 16:13.
mafai ei ne tatou o “tumau i te fakatuanaki.”—FAKATUANAKI KI TE FESOASOANI O TE ATUA
3. Kaia ne tu ifo ei a Petelu ki tua mo te poti, kae se a te mea tai ‵pau e fai foki ne tatou?
3 I te taimi ne tu ifo ei a Petelu ki tua mo te poti kae sasale atu i luga i te vai, ne fai eiloa ne ia te mea tenā ona ko tena fakatuanaki. Ne kalaga atu a Iesu ki a ia, kae ne talitonu a Petelu me e mafai ne te ‵mana o te Atua o fesoasoani ki a ia e pelā loa mo tena ‵lago atu ki a Iesu. I se auala tai ‵pau, kafai ko oti ne tukugina atu tatou ki a Ieova kae papatiso, ne fai eiloa ne tatou te mea tenā ona ko te ‵tou fakatuanaki. Ne ‵kami tatou ne Iesu ke fai mo fai ana soko, kae tau‵tali i ana kalafaga. E ‵tau o fakatuanaki tatou ki a Iesu mo te Atua, mai te tali‵tonu me ka ‵lago mai lāua ki a tatou i auala e uke.—Ioa. 14:1; faitau te 1 Petelu 2:21.
4, 5. Kaia e fai ei te fakatuanaki pelā me se koloa tāua?
4 A te fakatuanaki se koloa tāua eiloa. E pelā mo te mafai ne te fakatuanaki o Petelu o fai a ia ke sasale i te vai, e mafai foki ne te ‵tou fakatuanaki o fai tatou ke fai a mea kolā e mafai o ‵kilo mai ki ei a tino me e se mafai o fai ne tatou. (Mata. 21:21, 22) E pelā me se fakaakoakoga, a te tokoukega o tatou ko oti ne ‵fuli ‵tou uiga mo faifaiga i se auala lasi ‵ki ko ala ei o se lavea ‵lei ne tino kolā ne masani muamua mo tatou. E ‵lago mai a Ieova ki ‵tou taumafaiga me e fakagalue ne tatou a auala konei ona ko te ‵tou fakatuanaki ki a ia. (Faitau te Kolose 3:5-10.) Kafai ko fakamalosi aka ne ‵tou fakatuanaki ke tuku atu tatou ki a Ieova, ka fai tatou mo ana taugasoa, se mea telā e se mafai o fai ne tatou i ‵tou malosi eiloa.—Efe. 2:8.
5 Ko te ‵tou fakatuanaki e fakamalosi faeloa ne ia tatou. E mafai o ‵teke atu ne tatou a osomaiga a te ‵toe fili matagā ko te Tiapolo ona ko te fakatuanaki. (Efe. 6:16) E se gata i ei, a te talitonu ki a Ieova e fesoasoani mai ke mo a e tō manava‵se tatou ki taimi faiga‵ta konei. E fai mai a Ieova me kafai ko te ‵tou fakatuanaki e fakamalosi ne ia tatou ke fakamuamua a manakoga o te Malo, ka saga mai a ia ki ‵tou manakoga faka-te-foitino. (Mata. 6:30-34) Kae sili atu i ei, ona ko ‵tou fakatuanaki, ka maua ne tatou se meaalofa telā e seki mafai eiloa o maua ne se tino mai i ana taumafaiga totino—ko te ola se-gata-mai.—Ioa. 3:16.
TE SĒ SAGA TONU E IKU LOA KI TE GALO ATU O TE FAKATUANAKI
6, 7. (a) Se a te mea e mafai o fakatusa ne tatou ki ei a te kaumatagi mo galu kolā ne fepaki mo Petelu? (e) Kaia e ‵tau o mafaufau faka‵lei tatou me e mafai eiloa o vāivāi ‵tou fakatuanaki?
6 A te matagi mo galu kolā ne fakafesagai atu ki ei a Petelu i te taimi ne sasale i luga i te vai e mafai o fakatusa ki mea faiga‵ta mo tofotofoga e fe‵paki mo tatou i ‵tou olaga tukugina atu ki te Atua. Kafai foki loa ko gasolo aka o matagā a mea konei, e mafai eiloa o tumau tatou i ei ona ko te ‵lago mai o Ieova. Masaua la me ne seki pulu a Petelu ona ko te malosi o te matagi io me ko te lasi o te galu. Toe mafaufau ki te fakasologa o mea ne ‵tupu: “Kae i tena kiloatuga ki te kaumatagi, mataku ei a ia.” (Mata. 14:30) Ne seki saga tonu atu a Petelu ki a Iesu, telā ne vāivāi ei tena fakatuanaki. E mafai eiloa o ‵pulu tatou ki lalo māfai tatou ko kamata o ‘‵kilo atu ki te kaumatagi,’ telā ko te ‵saga malosi atu ki ‵tou fakalavelave kae ko fakalotolotolua me ka ‵lago mai a Ieova io me ikai.
7 E ‵tau mo tatou o mafaufau faka‵lei me e mafai eiloa o vāivāi ‵tou fakatuanaki, me e fakasino atu te Tusi Tapu ki te vāivāi o te fakatuanaki io me ko te galo atu o te fakatuanaki e pelā me “agasala telā e faigofie o lave‵lave tatou i ei.” (Epe. 12:1) E pelā mo te mea ne tupu ki a Petelu, e mafai o vāivāi fakavave ‵tou fakatuanaki māfai e ‵saga atu tatou ki mea ‵se. E mafai o iloa pefea ne tatou me ko ‵tu atu tatou i se tulaga fakamataku? Ke onoono ki nisi fesili kolā e mafai o fakaaoga ke iloilo ifo ne tatou a tatou eiloa.
8. E mafai pefea o foliga sē ‵tonu mai ki a tatou a folafolaga a te Atua i lō taimi mua?
8 E mata, ko se foliga ‵tonu mai nei ki a au a folafolaga a te Atua i lō taimi mua? E pelā me se fakaakoakoga, ne folafola mai te Atua me ka fakaseai Sapa. 2:3) Tenei te suā fakaakoakoga. E tauto mai te Atua ke fakamagalo tatou ki te fakavae o te togiola. Kae kafai e mafaufau ‵mafa tatou ki ‵tou mea ‵se i aso ko ‵teka, ka mafai o fakalotolotolua tatou me e mata e “‵solo keatea” eiloa ne Ieova ‵tou agasala katoa io me ikai. (Galu. 3:19) Tela la, e mafai o galo atu te ‵tou fiafia i te taviniga a te Atua kae kamata o vāi‵vai tatou.
a te olaga masei tenei. Tela la, e mata, ko oti ne faka‵segina tatou ne fakafiafiaga e uke o te lalolagi, kae fai ei ke vāivāi ‵tou fakatuanaki ki folafolaga a te Atua? E mafai eiloa o fakalotolotolua tatou me ko pili ‵ki mai te gataga. (9. Se a te mea e mafai o tupu māfai e ‵saga malosi tatou o kausaki atu ki manakoga totino?
9 E mata, koi galue malosi au i te taviniga a Ieova e pelā mo taimi mua? Ne fakaasi mai ne te apositolo ko Paulo me i te galue malosi mō Ieova e iku atu ki te “fakamautinoa katoatoa aka ei te o‵tou fakamoemoega ke oko eiloa ki te fakaotiga.” E ui i ei, se a te mea e mafai o tupu māfai ko kamata tatou o ‵saga malosi atu o kausaki ki manakoga totino, mai te ‵sala atu ki se galuega ‵togi ‵mafa telā e mafai o fakalavelave mai ki ‵tou tapuakiga? E mafai eiloa o vāivāi ‵tou fakatuanaki, kae e mafai o “paie” tatou, kae ko mu‵tana ‵tou mea e fai mō Ieova i lō a mea kolā e mafai ne tatou o fai.—Epe. 6:10-12
10. E mafai pefea o fakaasi atu ne tatou te fakatuanaki ki a Ieova māfai e fakamagalo ne tatou a nisi tino?
10 E mata, e ‵taumafai au o fakamagalo a mea ‵se a se tino? Kafai e fakalogo‵mae ne nisi tino tatou, e mafai o ‵saga atu tatou ki ‵tou lagonaga kae tofotofo aka ei ke pati ‵toko io me ‵kalo keatea mai te fai‵pati atu ki a latou. I te suā feitu, kafai e loto fakamagalo tatou, e fakaasi atu ei me e fakatuanaki tatou ki a Ieova. E pefea la? A latou kolā e agasala mai ki a tatou e ‵nofo kaitalafu i a tatou, e pelā loa mo tatou kolā e agasala kae ‵nofo kaitalafu foki ki te Atua. (Luka 11:4) Kafai e fakamagalo ne tatou a nisi tino, e ‵tau o tali‵tonu tatou me i te mauaga o te taliaga a te Atua mai te faiga tenā e sili fakafia atu i lō te taui atu o olotou mea ‵se ne fai. Ne iloa ne soko o Iesu me i te fakamagalo atu o nisi tino e manakogina i ei te fakatuanaki. I te taimi ne fai atu a ia ki a latou ke fakamagalo atu foki a tino kolā e agasala atu faeloa ki a latou, ne fakamolemole atu latou: “Fai aka ke malosi atu te motou fakatuanaki.”—Luka 17:1-5.
11. Kaia e mafai o se maua ne tatou a mea aoga mai polopolokiga i te Tusi Tapu?
11 E mata, e se fiafia au ki polopolokiga mai te Tusi Tapu? I lō te ‵sala atu ki se auala e aoga ki a tatou a polopolokiga, e mafai eiloa o ‵saga atu tatou ki te auala sē tonu telā ne tuku mai ei a te polopolokiga tenā io me ko te tino e fai ne ia. (Faata. 19:20) E mafai loa o galo i a tatou te avanoaga ke fakafetaui aka ‵tou mafaufauga mo te Atua.
12. Se a te fakamaoniga e tuku atu ne se tino telā e fāmeo faeloa ki tino kolā e fakaaoga ne Ieova ke takitaki ei ana tino?
12 E mata, e muimui au ki taina kolā ko oti ne filifili aka i te fakapotopotoga? I te taimi ne ‵saga atu ei te kau Isalaelu ki te lipoti masei a te toko sefulu sipai kolā e seai se fakatuanaki i latou, ne kamata o mui‵mui latou ki a Mose mo Alona. Telā ne fesili atu ei a Ieova ki a Mose: “Tefea te taimi ka tali‵tonu mai ei latou ki a au?” (Nume. 14:2-4, 11) Ao, a te mui‵mui o te kau Isalaelu ne fakaasi mai ei te sē lava o te loto tali‵tonu ki te Atua, telā ne filifili ne ia a Mose mo Alona. I se auala tai ‵pau, kafai e fāmeo faeloa tatou ki a latou kolā e fakaaoga ne te Atua ke takitaki ana tino, e mata, a te mea tenei e se ko te fakaasiga o te vāivāi o ‵tou fakatuanaki ki te Atua?
13. Kaia e se ‵tau mo tatou o loto vāi‵vai māfai e lavea ne tatou a nisi mea e vāi‵vai i ei ‵tou fakatuanaki?
13 Ke mo a koe ma loto vāivāi māfai e fakaasi mai i tau iloiloga me e vāivāi tou fakatuanaki. A Petelu foki telā se apositolo, ne mataku kae fakalotolotolua foki. E tonu, ne polopoloki ne Iesu i nisi taimi a apositolo katoa ona ko te “foliki [te olotou] fakatuanaki.” (Mata. 16:8) Ke masaua me e maua ne tatou se akoakoga tāua mai te tala o Petelu e uiga ki te mea ne fai ne ia mai tua o te taimi ne vāivāi ei tena fakatuanaki kae kamata ei o pulu ifo ki lalo i te tai.
SAGA TONU KI A IESU KE FAKAMALOSI AKA EI TOU FAKATUANAKI
14, 15. (a) Ne a mea ne fai ne Petelu i te taimi ko kamata ei a ia o pulu? (e) Kafai e se mafai o lavea tonu ne tatou a Iesu, e mafai la pefea o “‵kilo atu faeloa” tatou ki a ia?
14 I te taimi ne kilo atu ei a Petelu ki te kaumatagi kae kamata o pulu, ne mafai fua o taumafai a ia ke toe foki atu ki te poti i a ia eiloa. E mafai eiloa ne ia o ‵kau atu, tela la ne ‵tau loa o fai ne ia te mea tenā. (Ioa. 21:17) I lō te fakalagolago ki a ia eiloa, ne toe saga faka‵lei atu a ia ki a Iesu kae ne talia ne ia te fesoasoani o Iesu. Kafai ko lavea ne tatou te vāivāi o ‵tou fakatuanaki, e ‵tau o fakaakoako tatou ki a Petelu. Kae e mafai pefea o fai ne tatou te mea tenā?
15 E pelā mo Petelu telā ne toe saga atu ki a Iesu, e ‵tau foki mo tatou o “‵kilo atu faeloa ki te Sui Sili, ko te Tino telā e fakakatoatoa ne ia te ‵tou fakatuanaki, ko Iesu.” (Faitau te Epelu 12:2, 3.) E tonu, e se mafai o lavea tonu ne tatou a Iesu pelā mo Petelu. Kae e mafai o “‵kilo atu faeloa” tatou ki a Iesu mai te suke‵suke ki ana akoakoga mo faifaiga kae tau‵tali fakapili‵pili atu ki ei. Mafaufau la ki nisi auala e mafai o fai ne tatou kolā e fakavae ki te fakaakoakoga ne tuku mai ne Iesu. Kafai e fakagalue ne tatou a mea konei, ka maua eiloa ne tatou te fesoasoani e manakogina ne tatou ke tumau i te fakatuanaki.
Mai te ‵saga atu ki te fakaakoakoga a Iesu kae tau‵tali fakapili‵pili atu i ana kalafaga, ka mafai ei o tumau tatou i te fakatuanaki (Ke onoono ki te palakalafa e 15)
16. E mafai pefea o suke‵suke tatou ki te Tusi Tapu i se auala telā fakamalosi aka ei ‵tou fakatuanaki?
16 Fakamalosi aka tou loto talitonu ki te Tusi Tapu. Ne talitonu a Iesu me i te Tusi Tapu ko te Muna a te Atua, telā e maua i ei ne tatou a toe takitakiga aoga i te olaga. (Ioa. 17:17) Mai te tau‵tali i te fakaakoakoga a Iesu, e ‵tau mo tatou o fai‵tau ki te Tusi Tapu i aso katoa, sukesuke ki ei, kae mafaufau ‵loto ki mea e tauloto ne tatou mai i ei. Fakatasi mo te faiga o se akoga faka-te-Tusi Tapu, ke sukesuke ‵loto ki mataupu kolā e mafai o isi ne fesili a koe i ei. Ke fai se fakatusa, e mafai o momea aka tou loto talitonu me ko pili ‵ki mai te gataga o te olaga tenei mai te sukesuke faka‵lei ki fakamaoniga mai te Tusi Tapu me ko ‵nofo nei tatou i aso fakaoti. Ke fakamalosi tou loto talitonu ki folafolaga a te Tusi Tapu mō aso mai mua, mai te sukesuke ki valoaga e uke kolā ko oti ne fakataunu. Ati aka tou loto talitonu ki te tāua o te Tusi Tapu mai te mafaufau ki fakaakoakoga e uiga ki te auala e ‵fuli ne te Tusi Tapu a olaga o tino ki te ‵lei. *—1 Tesa. 2:13.
17. Kaia ne mafai ei o tumau a Iesu i te fakamaoni faitalia a tofotofoga faiga‵ta, kae e mafai pefea o fakaakoako tatou ki a ia?
17 Saga tonu atu ki fakamanuiaga a Ieova kolā ko oti ne folafola mai. Mai te ‵kilo ‵tonu atu ki “te fiafia telā e moe i ana mua,” ne mafai ei ne Iesu o tumau i te fakamaoni faitalia a tofotofoga faiga‵ta. (Epe. 12:2) Ne seki fakavāivāi a ia ne mea kolā ne ofo atu ne te lalolagi. (Mata. 4:8-10) E mafai o fakaakoako koe ki a Iesu mai te mafaufau ‵loto ki fakamanuiaga ‵gali a Ieova kolā ne fakatoka mō koe. Fakaataata i a koe e tusi ki lalo io me ‵lomi se ata o mea kolā e fakamoemoe ke fai ne koe i te taimi e fakaseai katoatoa ei ne te Atua a te olaga masei tenei. Fai se fakasologa o tino kolā e olioli ke fetaui mo koe māfai ko toe faka‵tu mai mo mea kolā e fia sau‵tala koe ki ei. E pelā mo te mea ne fai ne Iesu, kilo atu ki mea konei e pelā me ne tautoga a te Atua ki a koe eiloa kae se ki tino katoa.
18. E mafai pefea o fesoasoani atu te ‵talo ke fakamalosi aka i ei tou fakatuanaki?
18 ‵Talo atu ke fakalasi aka tou fakatuanaki. Ne akoako ne Iesu ana soko ke fakamolemole atu ki a Ieova mō te agaga tapu. (Luka 11:9, 13) Kafai e ‵talo atu koe, aka atu ke fakalasi aka tou fakatuanaki; se vaega o fuataga o te agaga tapu. Ke fai atu tau fakamolemole ki te Atua ke fesoasoani atu ke manumalo koe i so se uiga e maua ne koe telā e fakaasi mai ei te vāivāi o te fakatuanaki, e pelā mo te sē lava o te loto fakamagalo.
19. E mafai pefea o filifili ne tatou a taugasoa ‵lei?
19 Ke ‵kau fakatasi mo tino fakatuanaki. Ne filifili faka‵lei ne Iesu ana taugasoa, maise loa a latou kolā ne fai mo fai ana soko. Ne fakamaoni atu ne ana taugasoa ‵pili mo apositolo a te lotou fakatuanaki mo te fakamaoni mai te faka‵logo ki ana tulafono. (Faitau te Ioane 15:14, 15.) Tela la kafai e filifili tou taugasoa, ‵sala ki tino kolā e fakaasi atu ne latou te fakatuanaki mai te faka‵logo ki a Iesu. Kae masaua me i te fakailoga o se taugasoa ‵lei ko fesokotakiga ‵lei, faitalia mai e manakogina ke tuku atu io me talia a pati polopoloki.—Faata. 27:9.
20. Ne a mea aoga e maua ne tatou māfai e fesoasoani atu tatou ki nisi tino ke ati aka te lotou fakatuanaki?
20 Fesoasoani atu ki nisi tino ke fakamalosi aka i ei te lotou fakatuanaki. Ne fakamalosi aka ne Iesu te fakatuanaki o ana soko, mai i ana pati mo faiga. (Male. 11:20-24) E ‵tau o tau‵tali tatou i tena fakaakoakoga, me ite fesoasoani atu ki nisi tino ke ati aka te lotou fakatuanaki e fakamalosi mai foki ki a tatou. (Faata. 11:25) I taimi e talai kae akoako atu koe, ke faka‵mafa atu a te fakamaoniga me e ola te Atua, e atafai mai ki a tatou, a ko te Tusi Tapu ko tena Muna fakaosofia. Fesoasoani atu ki ou taina mo tuagane ke fakamalosi foki olotou fakatuanaki. Kafai e fakaasi atu ne so se tino a te fakalotolotolua, kāti mai te fameo ki taina kolā ko oti filifili aka, ke mo a ma ‵kalo fakavave mai i a latou. I lō te fai penā, taumafai o faipati ki a latou i se auala atamai, mai te fesoasoani atu ke ‵sala aka ne latou a auala ke mafai o toe maua te fakatuanaki. (Iuta 22, 23) Kafai e nofo atu koe i te akoga kae sau‵tala te vasega ki te akoakoga e uiga ki te evolusione, ke loto toa o ‵pulu ou talitonuga e uiga ki mea te Atua ne faite—e mafai o poi koe ki ikuga o au pati ne fai e mafai o pokotia ei a nisi tino.
21. Se a te tautoga a Ieova e uiga ki te fakatuanaki o tatou taki tokotasi?
21 Fakatasi mo te fesoasoani o te Atua e auala i a Iesu, ne mafai o fakatakavale ne Petelu a tena mataku mo ana manatu fakalotolotolua, kae fai pelā me se pou malosi o te fakatuanaki i vā o Kelisiano i aso mua. I se auala tai ‵pau, e fesoasoani mai a Ieova ki a tatou katoa ke tumau i te fakatuanaki. (Faitau te 1 Petelu 5:9, 10.) E uke ‵ki a taumafaiga e manakogina ke mafai o ati aka ei ‵tou fakatuanaki, kae ka seai se mea e mafai o fakatusa ki ei te taui ka maua ne tino fakatuanaki.
^ pala. 16 Pelā me se fakaakoakoga, ke onoono ki te mataupu fakasolo “E ‵Fuli ne te Tusi Tapu a Olaga o Tino” i te lomiga o Te Faleleoleo Maluga mō tino katoa.