Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

GIGI TI MBENI ZO

Tufa ti Jéhovah aga na mbi aye ti nzoni

Tufa ti Jéhovah aga na mbi aye ti nzoni

A DÜ mbi na ngu 1927 na kete gbata ti Wakaw na Saskatchewan na Canada. Babâ na mama ti mbi ayeke na amolenge mbasambala, koli osio na wali ota. Tongaso, hio na yâ ti gigi ti mbi mbi habitué ti duti na popo ti azo.

Sewa ti e abâ pasi na ngoi ti kpale ti konomi so atï lani na ngu 1930 ti si ngu 1939. E yeke lani azo ti mosoro ape, me e yeke na kobe ti tengo ni. E yeke lani na akondo nga na mbeni wali-bagara. Tongaso, e yeke lani na para, lait, mafuta, fromage nga na beurre. E kue e yeke sara lani akete kete kua na yanga-da.

Mbi ngbâ ti dabe ti mbi na gbâ ti anzoni ye so asi lani na ngoi ni so. Na tapande, mbi yeke dabe ti mbi na pendere fion ti apomme so amû yâ ti da ti e kue. Na ngoi so babâ ti mbi ayeke gue ka lani ti kä aye ti ferme ti e, fani mingi lo yeke kiri na mbeni boîte so apendere pomme so a fâ ni ade ti ninga ape ayeke na yâ ni. A nzere lani na e mingi ti nyon jus ti pomme lango oko oko.

A FA TÂ TËNË NA BABÂ NA MAMA TI MBI

Mbi yeke lani na ngu omene na ngoi so a fa tâ tënë na babâ na mama ti mbi. Johnny, kozo molenge ti ala, akui ngoi kete na peko ti so a dü lo. Babâ na mama ti mbi so vundu ahon ndo ti ala ahunda pasteur ti ndo ni so, ala tene: “Johnny ayeke na ndo wa?” Pasteur ni atene na ala so bébé ni awara lani batême ape, tongaso lo yeke na yayu ape. Pasteur ni atene nga so tongana babâ na mama ti mbi apayé lo, lo yeke sambela ndali ti Johnny ti tene lo gue na yayu. Tongana a yeke fade mo, mo yeke duti tongana nyen? Vundu ahon ndo ti Papa na Mama na ala sara tënë na pasteur ni encore ape. Ye oko, ala ngbâ ti hunda tere ti ala wala Johnny ayeke na ndo wa.

Mbeni lâ, Mama awara mbeni brochure so iri ni ayeke Azo so akui ayeke na ndo wa? so aTémoin ti Jéhovah asigigi na ni. Lo diko ni kue. Na ngoi so Papa akiri na yanga-da, Mama atene na lo na nzerengo tere, a tene: “Mbi hinga ndo so Johnny ayeke dä awe. Lo ngbâ ti lango, me lo yeke zingo ande.” Papa adiko brochure ni kue na lakui ni. Bê ti Papa na Mama adë ti hinga so Bible atene so azo so akui ayeke lango nga a yeke zingo ala mbeni lâ.—Zo-ti. 9:5, 10; Kus. 24:15.

Atënë so ala diko na yâ ti mbeti so asara si ala wara ngangu na ala yeke na ngia. A-Témoin ti Jéhovah ato nda ti manda Bible na ala, nga ala komanse ti gue na bungbi na yâ ti mbeni kete congrégation na Wakaw, mbeni gbata so na yâ ni a yeke wara gbâ ti azo so alondo na Ukraine si aga. A ninga ape, Papa na Mama akomanse ti fa tënë.

Ngoi kete na pekoni, e gue na Colombie-Britannique, na aita ti mbeni congrégation so ayeke kâ ayamba e nzoni mingi. Tongana mbi dabe ti mbi na angoi so e yeke leke lani Tour ti Ba Ndo ndali ti abungbi ti dimanche, a nzere na mbi mingi. E kue e yeke gi lani ti ndoye Jéhovah mingi nga na tâ tënë so ayeke na yâ ti Bible. Mbi bâ lani so gigi ti e ayeke nzoni nga Jéhovah airi tënë nzoni mingi na ndo ti e.

A yeke lani ngangu na e amolenge ti sara tënë na ndo ti mabe ti e na azo. Me, ye so amû biani maboko na e ayeke so fani mingi mbi na ngambe ti mbi Eva, e yeke leke akode ti fango tënë ti nze oko oko nga e yeke sara démonstration ni na ngoi ti Bungbi ti Kusala. Atâa so e yeke zo ti kamene, sarango tongaso amû maboko na e mingi ti sara lisoro na azo na ndo ti Bible. Mbi kiri singila mingi ndali ti akode ti fango tënë so a fa na e.

Mbeni ye so anzere lani na e mingi na ngoi so e ngbâ kete ayeke so awakua ti ngoi kue ayeke lango na ndo ti e. Na tapande, na ngoi so Jack Nathan, so ayeke surveillant ti circonscription asara vizite na congrégation ti e na lo lango na ndo ti e, a nzere na e mingi. * A nzere lani na e mingi ti mä apendere mbaï ti lo, nga so lo yeke gonda e asara si e ye ti voro Jéhovah na bê ti e kue.

Mbi dabe ti mbi so mbeni lâ mbi tene na yâ ti bê ti mbi, mbi tene: “Tongana mbi kono, mbi ye ti ga tongana Ita Nathan.” A yeke na pekoni la mbi ga ti bâ so tapande ti lo ayeke leke mbi lani ti sara kua ti ngoi kue na yâ ti gigi ti mbi. Na ngoi so mbi yeke na ngu 15, mbi leke na bê ti mbi ti sara na Jéhovah. Mbi na Eva e wara batême na ngu 1942.

AYE SO ATARA MABE TI E

Na ngoi ti Use Bira so Amû Sese Kue na ngoi so tënë ti yengo kodoro ahon ndo ni, Madame Scott, so ayeke mbeni wafango mbeti, atomba aita ti mbi ti wali use nga na mbeni ita ti mbi ti koli na ekole. Ngbanga ti nyen? Ngbanga ti so ala ke ti bara drapeau. Na pekoni, lo tene na madame ti mbi ti tomba mbi na ekole. Me madame ti mbi atene na lo, a tene: “E yeke na yâ ti mbeni kodoro so liberté ayeke dä, nga e yeke na liberté ti ke ti sara amatanga so ayä na nduzu tënë ti yengo kodoro.” Atâa so Madame Scott apusu madame ti mbi na ngangu ti tomba mbi, madame ti mbi atene na lo, a tene: “So ayeke desizion ti mbi la.”

Madame Scott atene: “Ên-ën, a yeke desizion ti mo ape. Tongana mo tomba Melita ape, mbi yeke kä mo.” Madame ti mbi atene na babâ na mama ti mbi so tongana lo ye ti bata kua ti lo, a lingbi lo tomba gi mbi awe, atâa so lo bâ so a yeke lani na lege ni ape. Ye oko, a mû na e ambeni mbeti ti ekole so a fa mbeti na e na yâ ni na yanga-da. Kete na pekoni, e gue na mbeni ndo so ayo kilomètre 32, kâ a yeda ti tene e sara ekole.

Na ngoi ti bira ni, a ke na e ti sara kua na ambeti ti e, me e yeke fa tënë lani da na da na Bible. Ye so asara si e hinga lani nzoni mingi ti sara kua na Bible ti fa nzoni tënë ti Royaume. Ye so amû nga maboko na e ti hinga Bible nzoni mingi, ti maï na lege ti yingo nga ti wara mungo maboko ti Jéhovah.

E MÛ KUA TI NGOI KUE

Mbi hinga lani ti sara li nzoni mingi nga mbi wara ambeni matabisi ndali ni

Gi so mbi na Eva e hunzi ekole, e mû kua ti ngoi kue. Mbi sara kozo kua ti nginza ti mbi na yâ ti mbeni kota magazin. A si na mbeni ngoi, mbi mû mbeni cours ti sarango li teti nze omene. Mbi ye lani mingi ti sara li ti azo na yanga-da. Mbi sara kua na yâ ti mbeni salon ti coiffure fani use na yâ ti yenga oko, nga fani use na yâ ti nze oko, mbi yeke fa sarango li na azo. Ye so amû lege na mbi ti bâ lege ti abezoin ti mbi na yâ ti kua ti mbi ti ngoi kue.

Na ngu 1955, mbi ye lani ti gue na New York City na Amerika, nga na Nuremberg na Allemagne ti sara assemblée so mama-tene ni ayeke “Royaume ti Nzapa asö benda”. A sara ni na yanga ti Anglais. Ye oko, kozo ti tene mbi gue na New York, mbi wara Ita Nathan Knorr so alondo na kota ndokua ti e na Amerika. Lo na wali ti lo aga ndali ti mbeni assemblée na Vancouver, na Canada. Na ngoi ti vizite ti ala, a hunda na mbi ti sara li ti wali ti Ita Knorr. Na ngoi so Ita Knorr abâ li ti wali ti lo, tere ti lo anzere na lo hunda ti bâ mbi. Na ngoi so mbi na lo e yeke sara lisoro, mbi tene na lo so mbi leke ti gue na New York nga na pekoni ti gue na Allemagne. Lo hunda na mbi ti gue ti sara kua na Béthel ti Brooklyn teti lango gumbaya.

Guengo ti mbi na New York achangé aye na yâ ti fini ti mbi. Kâ, mbi wara Theodore (Ted) Jaracz, mbeni ita-koli so ayeke lani maseka. Kete na peko ti so mbi na lo e wara tere, bê ti mbi afâ na ngoi so lo hunda mbi, lo tene: “Mo yeke pionnier?” Mbi tene na lo “Ên-ën.” Kamarade ti mbi LaVonne amä tënë ni na lo fâ tënë na yanga ti mbi, lo tene: “En, lo yeke pionnier.” Li ti Ted aga kirikiri na lo hunda LaVonne, lo tene: “Bon, zo wa la atene tâ tënë, mo wala lo?” Mbi tene na lo so mbi yeke lani pionnier nga mbi leke na bê ti mbi ti kiri ti sara kua ni tongana mbi kiri na peko ti assemblée.

MBI MÛ MBENI KOLI SO AYE JÉHOVAH

A dü Ted na ngu 1925 na Kentucky na Amerika. Lo mû tere ti lo na Jéhovah na lege ti batême na ngoi so lo yeke na ngu 15. Atâa so mbeni zo ti sewa ti lo ayeda na tâ tënë ape, lo mû kua ti pionnier ngu use na peko ti batême ti lo. Lo ga nduru ti sara lani ngu 67 na yâ ti kua ti ngoi kue.

Na juillet, ngu 1946, na ngoi so Ted ayeke na ngu 20, lo wara diplôme ti klase mbasambala ti Ekole ti Galaad ti Mandango Bible ti Société Watchtower. Na pekoni, lo sara kua ti surveillant so ayeke gue na ando nde nde na Cleveland na Ohio. Ngu osio na pekoni, a tokua lo ti sara kua tongana surveillant ti filiale na Australie.

Ted ague na mbeni assemblée na Nuremberg na Allemagne, nga mbi na lo e wara lege ti sara lisoro. E komanse ti tï mba. Mbi yeke lani na ngia mingi ti bâ so aye so lo zia na gbele lo aluti na ndo ti vorongo Jéhovah na bê kue. Lo ye kua ti Jéhovah mingi nga lo bâ ni na nene ni. Lo ye azo nga lo sara ye na nzoni bê na mbage ti ala. Lo zia aye so agbu bê ti amba ti lo kozo na ti lo. Na peko ti assemblée ni, Ted akiri na Australie nga mbi kiri na Vancouver, me e ngbâ lani ti sara lettre na mba.

Na peko ti so Ted asara ngu oku tongaso na Australie, lo kiri na Amerika na pekoni lo ga ti sara kua ti pionnier na Vancouver. Mbi yeke lani na ngia ti bâ so afami ti mbi aye lo mingi. Michael, yaya ti mbi ti koli, aye ka ti tene ye ti kirikiri asi na mbi ape, nga fani mingi lo yeke gi bê ti lo tongana mbeni ita-koli aye mbi. Ye oko, a ninga ape Michael aye tënë ti Ted mingi. Lo tene: “Melita, mo wara mbeni nzoni koli. A yeke nzoni mo occupé na lo nzoni nga sara kue ti perdre lo ape.”

Na peko ti mariage ti e na ngu 1956, e sara kua ti ngoi kue teti angu mingi nga e wara aye ti nzoni mingi

Mbi kue mbi ye lani Ted mingi. E sara mariage na lango 10 ti décembre, ngu 1956. E sara kua ti pionnier na Vancouver, na Californie, nga na pekoni a tokua e ti sara kua ti circonscription na Missouri nga na Arkansas. Teti ngu 18 tongaso, e lango na ando nde nde yenga oko oko na ngoi so e sara kua ti surveillant so ayeke gue na ando nde nde na yâ ti gbâ ti akodoro ti Amerika. E wara aye ti nzoni mingi lani na yâ ti kua ti fango tënë nga e yeke na gbâ ti aita so e na ala e sara kua na ngia. Atâa so a yeke lani ngangu ti gue na ando nde nde yenga oko oko, e ye lani mingi kua ti surveillant so ayeke gue na ando nde nde.

Mbeni ye so mbi ye lani na Ted mingi ayeke so lo bâ songo ti lo na Jéhovah na nene ni mingi. Lo bâ na nene ni mingi kusala so ayeke nzoni-kue so lo sara na lo so ayeke kota ahon azo kue na yâ ti dunia. E ye lani mingi ti diko Bible nga ti manda ni place oko. Lakue na bï, kozo ti tene e lango, e yeke sara agenou na tere ti gbogbo na lo sambela teti e. Na pekoni, zo oko oko atene sambela ti lo wani. Lakue tongana mbeni ye ayeke dä so Ted agi bê ti lo mingi na ndo ni, mbi yeke hinga. Lo yeke descend na ndo ti gbogbo, lo sara agenou encore, lo sambela na yâ ti bê ti lo aninga. Mbi ye lani lo mingi ndali ti so lo yeke sambela Jéhovah ndali ti akota kpale nga na akete ni.

Ambeni ngu tongaso na peko ti mariage ti e, Ted atene na mbi so lo yeke komanse ti te mapa na ti nyon vin na ngoi ti Mémorial. Lo tene na mbi, lo tene: “Mbi sambela mingi ndali ni ti bâ wala mbi yeke sara biani ye so Jéhovah aye ti tene mbi sara.” Bê ti mbi adö lani mingi ape ti hinga so yingo ti Nzapa la asoro lo ti gue ti sara kua ande na yayu. Mbi bâ so a yeke mbeni pasa la mbi yeke na ni ti mû maboko na mbeni ita ti Christ.—Mat. 25:35-40.

E WARA MBENI FINI KUA NDE

Na ngu 1974, a hunda na Ted ti ga membre ti Bebungbi ti aTémoin ti Jéhovah. A yeke ye so e ku tere ti e na ni lani ape. A si na mbeni ngoi, a iri e ti sara kua na Béthel ti Brooklyn. Na ngoi so Ted ayeke sara akua ti lo, mbi yeke sukula yâ ti achambre nga na ambeni ngoi mbi sara kua na place ti sarango coiffe.

Mbeni kua so Ted ayeke sara lani ayeke so lo yeke sara vizite na gbâ ti afiliale. Lo ye lani mingi ti fa tënë na yâ ti akodoro so a kanga lege na kua ti fango tënë dä. Na tapande, akodoro ti tö ti Europe so ayeke na gbe ti Union soviétique. Mbeni lâ, na ngoi ti mbeni vacances na Suède, Ted atene na mbi, atene: “Melita, a kanga lege na kua ti fango tënë na Pologne, mbi ye ti gue kâ ti mû maboko na aita.” E wara visa nga e gue na Pologne. Ted awara tere na ambeni ita so abâ lege ti kua ti e, lo na ala ague na mbeni yongoro tambela tongaso si zo oko amä lisoro ti ala ape. Ala sara mbeni réunion teti lango osio, me mbi yeke lani na ngia mingi ti bâ so tere ti Ted anzere mingi ti mû maboko na amba ti lo aChrétien.

Use vizite so e sara na Pologne ayeke lani na novembre, ngu 1977. Akota zo ti kodoro ti Pologne amû lege polele na Frédérick William Franz, Daniel Sydlik, nga na Ted so ayeke amembre ti Bebungbi ti ga na Pologne ti sara vizite. A yeke kozoni ti tene a mû lege na ala la. A ngbâ lani ti kanga lege na kua ti e ti fango tënë, me amembre ti Bebungbi awara lege ti sara lisoro na asurveillant, apionnier nga na aita so asara na Jéhovah teti angu mingi na yâ ti agbata nde nde ti kodoro ni.

Ted na ambeni ita na ndokua ti fango ngbanga na Moscou na peko ti so akota zo ti kodoro ni amû lege na e polele ti fa tënë

Na ngu so aga na pekoni, na ngoi so Milton Henschel nga na Ted asara vizite na Pologne, ala wara ambeni kota zo ti kodoro so aye tënë ti e aTémoin nga amû lege na e ti fa tënë. Na ngu 1982, gouvernement ti Pologne ayeda ti tene aita asara assemblée ti lango oko. Na ngu so aga na pekoni, aita asara akota bungbi, mingi ni na yâ ti ando so ala loué ni. Atâa so na ngu 1985, a ngbâ ti kanga lege na kua ti e ti fango tënë, a mû lege na e ti sara akota bungbi osio na yâ ti akota stade. Na pekoni, na mai, ngu 1989, na ngoi so a ngbâ ti leke aye ti tene a sara ambeni kota bungbi, gouvernement ti Pologne amû lege na aTémoin ti Jéhovah polele ti sara kua ti ala na yâ ti kodoro ni. Aye mingi asi na yâ ti gigi ti Ted ape so amû na lo mara ti kota ngia tongaso.

Kota bungbi ti lango ota na Pologne

KPALE TI KOBELA

Na ngu 2007, e yeke gue lani na Afrique du Sud ndali ti mungo mbeni da ti filiale na Jéhovah. Na Angleterre, tension asara Ted, nga mbeni docteur atene na lo ti pusu lango ti voyage ti lo na peko. Na peko ti so Ted awara sava, e kiri na Amerika. Me ayenga kete na pekoni, mbeni ngangu kobela asara lo asara si mbage ti tere ti lo oko aparalysé.

Ted awara lani sava hio ape. Na tongo nda ni, lo lingbi ti gue na bureau ape. Ye oko, e yeke lani na ngia ndali ti so lo yeke sara tënë lani nzoni. Atâa akpale so lo yeke na ni, lo sara effort ti ngbâ ti sara akua ti lo. Na lege ti téléphone, lo yeke ngbâ na salon ti e na lo yeke sara aréunion so aita ti Bebungbi ayeke sara ka yenga oko oko.

Ted akiri singila mingi ndali ti anzoni yorö so a mû na lo na Béthel. Yeke yeke, lo komanse ti tambela. Lo to nda ti sara ambeni kua ti lo, nga lakue lo yeke na ngia.

Ngu ota na pekoni, mbeni ngangu kobela akiri asara lo na lo kui na mercredi lango 9 ti juin, ngu 2010. Atâa so mbi hinga lani so Ted ayeke hunzi kusala ti lo na sese, mbi lingbi ti fa pëpe tongana nyen la vundu ahon ndo ti mbi nga tongana nyen la lo yeke manke mbi mingi. Me, mbi yeke mû merci na Jéhovah lâ na lâ ndali ti aye so mbi sara lani ti mû maboko na Ted. Mbi na lo e sara lani kua ti ngoi kue teti ngu 53 tongaso. Mbi kiri singila na Jéhovah ndali ti so Ted amû maboko na mbi mingi ti ga nduru na Babâ ti mbi ti yayu. Fadeso, mbi hinga so lo yeke sara fini kua ti lo na kota ngia.

AFINI KPALE SO MBI HON NDO NI

Mbi yeke lani na ngia mingi ti sara kua na yâ ti magazin ti Béthel so a zia aye ti baba dä nga ti fa kode ti kua ni na azo

Mbi na koli ti mbi e sara kua mingi teti angu mingi nga e wara gbâ ti aye ti nzoni na yâ ti angu ni so. Me na peko ti kuâ ti lo, a yeke lani ngangu na mbi ti habitué na afini changement so asi na mbi. Mbi na Ted e ye lani mingi ti sara lisoro na azo so aga ti sara vizite na Béthel nga na azo so aga na Da ti Royaume ti e. So fadeso Ted ti mbi so mbi ye lo mingi ayeke dä ape so nga so mbi yeke na ngangu tongana ti kozo ape so, mbi yeke na akamarade mingi tongana ti kozo ape. Atâa so kue, mbi yeke na ngia lakue ti duti na popo ti aita ti mbi so mbi ye ala mingi so ayeke na Béthel nga na congrégation. A yeke kete ye na mbi ape ti sara kua ti mbi na Béthel lango oko oko, me ti sara na Nzapa tongaso aga na zo ngia. Nga, mbi kiri na peko na yâ ti kua ti fango tënë ape. Atâa so mbi fatigué nga mbi lingbi pëpe ti luti na nduzu aninga, mbi yeke na ngia mingi ti fa tënë na azo so ayeke hon na lege nga ti manda Bible na azo.

Na ngoi so mbi yeke bâ aye ti ngangu kue so ayeke si na yâ ti dunia, mbi yeke na ngia mingi ti sara kua na Jéhovah legeoko na nzoni koli so mbi na lo e sara mariage. Tufa ti Jéhovah aga na mbi biani aye ti nzoni.—aProv. 10:22.

^ par. 13 A sara tënë na ndo ti Ita Jack Nathan na yâ ti Tour ti Ba Ndo ti lango oko ti septembre, ngu 1990, lembeti 10-14 na Français.