Skip to content

Skip to table of contents

OSAPI YO KOÑOÑO | SUKU O TENDA NDATI UYAKI?

Ndomo Suku a Tendele Uyaki Kosimbu

Ndomo Suku a Tendele Uyaki Kosimbu

Omanu va kala oku talisiwa ohali. Olonjanja viosi va likutilila ku Suku oku pinga ekuatiso, pole, ka va tambuile ekuatiso vepuluvi liaco. Omanu vaco va kala va Isareli, afendeli va Suku kosimbu. Ovo va kala oku talisiwa ohali la va Egito. (Etundilo 1:13, 14) Va Isareli va kevelela anyamo alua oco Suku a va yovole peka lia va Egito. Kuenje otembo yoku yovuiwa la Suku ya pitĩla. (Etundilo 3:7-10) Embimbiliya li lekisa okuti Suku wa liyaka la va Egito. Eye wa va yambula lafengi a litepa kuenda wa yula Soma ya va Egito kumue lolohoka viaye Vokalunga Kakusuka. (Osamo 136:15) Yehova Suku wa lekisa okuti “ukuavita” poku kuatisa afendeli vaye.—Etundilo 15:3, 4.

Suku poku linga uyaki la va Egito, ci lekisa okuti ka pisa ovoyaki osi. Olonjanja vimue wa ecelela okuti afendeli vaye va Isareli va linga uyaki. Eye wa va handelekele oco va liyake la va Kanana momo va kala vakuevĩho. (Esinumuĩlo 9:5; 20:17, 18) Eye wa tuma Daviti Soma ya va Isareli oku yaka la va Filisiti. Suku wa eca ku Daviti olonumbi oco a yule uyaki.—2 Samuele 5:17-25.

Ovolandu a tukuiwa ndeti Vembimbiliya, a lekisa okuti eci evĩho kuenda ungangala via enda oku kapa kohele omuenyo wa va Isareli, Suku wa enda oku ecelela uyaki oco a teyuile afendeli vaye kuenda efendelo liocili. Pole, kũlĩhĩsa ovina vitatu via velapo viatiamẽla kuyaki Suku a enda oku ecelela.

  1. SUKU EYE WA ENDA OKU NÕLA VANA VA PONDUILE OKU PANGA ONEPA KUYAKI. Vepuluvi limue Suku wa sapuila va Isareli hati: “Heneko vu kuete oku yaka.” Momo lie? Suku wa ponduile oku va yakelako. (2 Asapulo 20:17; 32:7, 8) Eye wa ci linga olonjanja vialua, ndomo ca lomboluiwa kefetikilo liocipama cilo. Vapuluvi akuavo, Suku wa handeleka afendeli vaye va Isareli kosimbu oco va linge ovoyaki eye a sanjukila, ndeci ovoyaki ana a kuatisa koku teyuila Ofeka Yohuminyo.—Esinumuĩlo 7:1, 2; Yehosua 10:40.

  2. SUKU EYE WA ENDA OKU SOKIYA OTEMBO OVOYAKI ACO A LINGIWA. Afendeli va Suku va sukilile oku kevelela lepandi otembo Suku a sokiya yoku linga uyaki la vakuevĩho kuenda olongangala via kala oku va talisa ohali. Osimbu otembo yaco ka ya pitĩlile, ovo ka va ponduile oku yaka longusu yavo muẽle. Eci va enda oku seteka oku ci linga, va pumbaile ocali ca Suku. Embimbiliya li lekisa okuti eci va Isareli va lingaile uyaki ka wa tumiwile la Suku, va enda oku pita lovitangi vialua. a

  3. Ndaño okuti Suku wa yaka la va Kanana, pole wa popela vamue ndeci Rahava lepata liaye

    SUKU KA SANJUKILA OLOFA VIOMANU, OKU KONGELAMO OLONDIGAĨVI. Yehova Suku eye Ono yomuenyo haeye ululiki womanu. (Osamo 36:9) Omo liaco, eye ka yongola okuti omanu va fa. Ci sumuisa calua omo okuti omanu valua olondigaĩvi va siata oku talisa ohali vakuavo loku va ponda. (Osamo 37:12, 14) Oco Suku a tateke ũvi waco, olonjanja vimue wa enda oku ecelela oku linga uyaki lolongangala. Vokuenda kuanyamo eci a handeleka va Isareli oco va pange onepa kovoyaki, Suku wa amamako oku lekisa ‘ohenda’ loku “livala konyeño” lovanyali vavo. (Osamo 86:15) Eye wa handelekele va Isareli okuti, osimbu ka va tundile oku ka yaka limbo limue, va sukilile tete oku kũlĩhĩsa nda va tava oku “lieca lombembua” oco va ece epuluvi komanu vaco oku pongolola ekala liavo lĩvi kuenda oku yuvula oku liyaka lavo. (Esinumuĩlo 20:10-13) Omo liaco, Suku wa lekisa okuti ka “sanjukila oku fa kuondingãivi. Eci puãi a sanjukila ceci, nda ondingãivi yi tinduka konjila yaye ha yi kala lomuenyo.”—Esekiele 33:11, 14-16. b

Ndomo tua ci kũlĩhisa, kosimbu Suku wa tendele uyaki ndonjila yimue yoku imula ohali kuenda ovina vikuavo vĩvi. Pole, Suku eye lika wa ponduile oku sokiya otembo yuyaki kuenda vana va ponduile oku panga onepa kuyaki waco, okuti omanu havoko. Anga hẽ Suku wa sanjukilile poku linga ovoyaki aco? Sio ka ci sanjukilile. Ondaka yaye Embimbiliya li lekisa okuti eye o nyãle ungangala. (Osamo 11:5) Suku wa pongolola hẽ ovisimĩlo viaye viatiamẽla kuyaki eci Omõlaye Yesu Kristu a fetika upange waye woku kunda kocita catete?

a Kotembo yimue, va Isareli va yuliwa la va Amaleke kuenda va Kanana kuyaki, momo Suku wa va handeleka oco ka va ka ci linge. (Atendelo 14:41-45) Noke lianyamo alua Soma Yosiya ukuekolelo, wa linga uyaki umue ka wa tumiwile la Suku, kuenje wa fa.—2 Asapulo 35:20-24.

b Va Isareli ka va liecele lombembua osimbu ka va liyakele la va Kanana. Momo lie? Momo va Kanana va kuatele eci ci soka 400 kanyamo oco va pongolole ovituwa viavo vĩvi. Eci va Isareli va pitĩla oco va liyake lavo, va Kanana ka va kuatele vali epuluvi lioku pongolola ekalo liavo lĩvi. (Efetikilo 15:13-16) Omo liaco, Suku wa handeleka oco va nyõliwe. Pole, u Kanana wosi wa pongolola ekalo liaye wa popeliwa.—Yehosua 6:25; 9:3-27.