Kʼelo li kʼusi yichʼoje

Batan ta saʼobil

MANTAL TA SLIKEBALTIK PAJINA: ¿KʼU YELAN CHIL DIOS LI PASKʼOPETIKE?

¿Kʼu yelan laj yil Dios li paskʼopetik ta baʼyel sigloe?

¿Kʼu yelan laj yil Dios li paskʼopetik ta baʼyel sigloe?

Oy toʼox jun jteklum ti chlajik ta ilbajinel li ta baʼyel sigloe. Taje jaʼ li judaetike, li stukike ep van ta velta la skʼanbeik koltael Dios sventa xpojatik jech kʼuchaʼal la spasik li smoltotakike, li buchʼu ch-ilbajinvanike jaʼ li jromaetike. Vaʼun jaʼo vul ta lokʼel li Jesuse, li jlome lik sjakʼbe sbaik mi jaʼ van ta melel li Mesias ti albil onoʼox skʼoplale. Mu labaluk ta aʼiel ti ep buchʼutik spatoj ox yoʼontonik ta stojolal ti ‹jaʼ li buchʼu tspoj lokʼel Israel› ta skʼob li jromaetike (Lukas 24:21). Pe maʼuk noʼox ti muʼyuk bu pojatike, yuʼun li ta sjabilal 70, li soltaroetik ta Romae la sjinesik li Jerusalene xchiʼuk li temploe.

¿Kʼu yuʼun muʼyuk bu la spoj li judaetik jech kʼuchaʼal la spas ta voʼnee? ¿O kʼu yuʼun muʼyuk laj yakʼ ti akʼo spak skʼoplalike? ¿Mi yuʼun van jel xa li kʼusi tsnop Dios ta sventa li paskʼope? Moʼoj. Li kʼusi jele jaʼ ti kʼu yelan xil sbaik xchiʼuk Dios li judaetike, yuʼun muʼyuk la xchʼamik ti jaʼ Mesias li Jesukristoe (Echos 2:36). Ta skoj taje li Diose muʼyuk xa lek laj yil xchiʼuk maʼuk xa stʼujbil lumal kom (Mateo 23:37, 38).

Li jteklum Juda xchiʼuk li Albil Balumile muʼyuk xa bu chabiat yuʼun Dios. Jech oxal, li judaetike mu xa xuʼ xalik ti te chiʼinbilik yuʼun Dios kʼalal mi batik ta paskʼope. Jech kʼuchaʼal laj yal li Jesuse, li jteklum Israele muʼyuk xa lek ilatik, jaʼ yuʼun muʼyuk xa koltaatik. Vaʼun, li buchʼu xa lek chil li Diose jaʼ xa jun achʼ jteklum, li Vivliae tsbiiltas «li Israel yuʼun Diose» (Galatas 6:16; Mateo 21:43). «Li Israel yuʼun Diose» jaʼ jtsop yajtsʼaklomtak Kristo ti tʼujbilik yuʼun Diose. Jaʼ yuʼun xi albatik li ta baʼyel sigloe: «Li avie steklumaloxuk xa Dios» (1 Pedro 2:9, 10).

Mi jaʼ xa steklumal Dios kʼot li yajtsʼaklomtak Kristoe, ¿mi laj van spoj ti kʼalal lajik ta utsʼintael ta stojolal Romae xchiʼuk kʼalal tsakatik ta kʼope? ¿Mi laj van yakʼ ti spak skʼoplalik ta stojolal li yajkontraike? Muʼyuk. Pe, ¿kʼu yuʼun? Jech kʼuchaʼal la jchantik ta yan mantale, jaʼ noʼox chal stuk Dios kʼusi ora xuʼ xbatik li ta paskʼope. Li ta baʼyel sigloe, li Diose muʼyuk bu la spas kʼop sventa tspoj li yajtsʼaklomtak Kristoe xchiʼuk muʼyuk bu laj yalbe ti xbatik ta paskʼope. Lek jamal xvinaj ti maʼuk to yorail sventa tslajesbe skʼoplal choplejal xchiʼuk utsʼintael li Diose.

Li baʼyel yajtsʼaklomtak Kristo taje skʼan oyuk smalael yuʼunik ti kʼusi ora chpojatik yuʼun li Diose, jech kʼuchaʼal la spasik li tukʼil yajtuneltak Dios ta voʼnee. Kʼalal mu to chkʼot yorail taje, li Diose muʼyuk laj yakʼ permiso ti xbat spasik kʼope. Li Jesukristoe lek jamal laj yal ta sventa taje; muʼyuk la stijbe yoʼonton li yajchankʼoptak yoʼ xbatik ta paskʼope. Yuʼun jaʼ noʼox xi laj yalanbee: «Kʼanik-o me li avajkontratakike xchiʼuk pasik-o me orasion ta stojolal li buchʼutik chilbajinoxuke» (Mateo 5:44). Kʼalal laj yalbe skʼoplal ti chichʼ jinesel li Jerusalen ta stojolal jromaetike, li Jesuse muʼyuk laj yalbe yajchankʼoptak ti akʼo spasik kʼope, moʼoj, kʼajomal laj yalbe ti xjatavike, taje jaʼ li kʼusi la spasike (Lukas 21:20, 21).

Jech xtok, li jtakbol Pabloe xi la stsʼibae: «Mu me xapak akʼoplalik, [...] yuʼun xi tsʼibabile: ‹Voʼon oy ta jba ta jpak; voʼon chkakʼbe stojol, xi li Jeovae›» (Romanos 12:19). Li Pabloe jaʼ laj yalbe skʼoplal li kʼusi laj yal Dios ta voʼnee, ti te tsʼibabil ta Levítico 19:18 xchiʼuk Deuteronomio 32:35. Laj xa kiltik tal ti kʼalal chbat stsakik ta kʼop yajkontraik li j-israeletik ta voʼone chkoltaatik toʼox yuʼun Dios. Li kʼusi la xchaʼal Pabloe, chakʼ iluk ti muʼyuk bu jelem-o li kʼusi Dios tsnop ta sventa li paskʼope. Li ta baʼyel sigloe jech-o tsnop ti jaʼ sventa tspakbe-o skʼoplal yajtuneltak li paskʼope xchiʼuk ti jaʼ sventa tslajesbe-o skʼoplal li choplejale xchiʼuk li utsʼintaele. Jech kʼuchaʼal kʼot ta pasel ta voʼnee, jaʼ Jeova chal stuk kʼusi ora xchiʼuk buchʼutik chbatik li ta paskʼope.

Lek jamal xvinaj ti muʼyuk laj yakʼ permiso Dios ti spasik kʼop li baʼyel yajtsʼaklomtak Kristoe. Li avie, ¿mi oy van jtsopuk krixchano liʼ ta Balumil ti ch-akʼbatik bendision yuʼun Dios kʼalal chbatik ta paskʼope? ¿Mi kʼot xa van yorail sventa tspoj yajtuneltak li Diose? ¿Kʼusi van tsnop Dios ta sventa li paskʼopetik avie? Li oxib sjakʼobil taje ta jchantik li ta yan mantal chtale.