Skip to content

Skip to table of contents

OSAPI YO KOÑOÑO | SUKU O TENDA NDATI UYAKI?

Ndomo Suku a Tendele Uyaki Kocita Catete

Ndomo Suku a Tendele Uyaki Kocita Catete

Omanu va kala oku talisiwa ohali. Ndeci ca pita la vakukululu yavo, va Yudea kocita catete va likutilila olonjanja vialua ku Suku oco a va kuatise, momo va kala oku talisiwa ohali Luviali wa va Roma. Noke va yeva eci catiamẽla ku Yesu, una vamue va simĩle okuti eye Mesiya wa likuminyiwa. Omanu valua va ‘lavokaile okuti eye o laika oku yovola va Isareli’ peka lia va Roma ovanyali vavo. (Luka 24:21) Pole, hacoko ca pita. Kunyamo wo 70 K.K., olohoka via va Roma via nyõla o Yerusalãi kuenda onembele ya kalamo.

Nye ceya oku pita? Momo lie Suku ka yakeleleko va Yudea ndeci a linga kosimbu? Ale momo lie ka ecelele okuti va panga onepa kuyaki oco va liyovole kohali? Anga hẽ ocisimĩlo ca Suku catiamẽla kuyaki ca pongolokele? Sio. Ovina vimue viatiamẽla ku va Yudea via pongolokele. Ovo va likala Yesu Omõla a Suku, nda Mesiya. (Ovilinga 2:36) Omo liaco va pumba ukamba u likasi va kuatele la Suku.—Mateo 23:37, 38.

Va Yudea Lofeka yavo Yohuminyo ka va kuatele vali eteyuilo lia Suku, kuenda ovo lalimue eteke va ponduile vali oku sima okuti va kuatisiwa la Suku kovoyaki avo. Ndeci Yesu a ci popele, esumũlũho lioku taviwa la Suku lia eciwa kofeka yikuavo okuti, va Isareli yespiritu, veya oku tukuiwa Vembimbiliya hati: ‘O Isareli ya Suku.’ (Va Galatia 6:16; Mateo 21:43) Ekongelo Liakristão olombuavekua lia pangele onepa ko Isareli ya Suku. Kocita catete va va sapuila hati: “Kaliye puãi vumanu va Suku.”—1 Petulu 2:9, 10.

Omo okuti Akristão vo kocita catete kaliye va tendiwa okuti “omanu va Suku,” anga hẽ Suku wa va yakelako loku va yovola kohali va talisiwile la va Roma? Ale, wa va ecelela oku linga uyaki lomanu va kala oku va talisa ohali? Sio. Momo lie? Ndomo ca lekisiwa vocipama ca pita, uyaki u tumiwa la Suku, u lingiwa lika votembo eye a sokiya. Suku ka yakele oco a teyuile Akristão vo kocita catete, kuenda ka va handelekele oku ci linga. Eci ci lekisa okuti Suku ka sokiyile ocita catete ndotembo yoku linga uyaki oco a maleko evĩho lungangala.

Ndeci ca pita lafendeli va Suku kosimbu, Akristão vo kocita catete va sukilile oku kevelela otembo ya sokiyiwa la Suku oco a maleko evĩho lungangala. Omo okuti Suku ka va handelekele, ka va ponduile oku linga uyaki lovanyãli vavo. Ovina Yesu a longisa vi eca uvangi waco. Eye ka longisile olondonge viaye oco va linge uyaki, pole wa va sapuila hati: “Soli ovanyali vene, likutilili ava vo fũkĩlisa.” (Mateo 5:44) Yesu poku vangula catiamẽla kotembo o Yerusalãi ya laikele oku nyõliwa lolohoka via va Roma kocita catete, eye wa lungula olondonge viaye oco ka va ka linge uyaki, pole wa va handeleka oku tila. Kuenje va ci linga.—Luka 21:20, 21.

Handi vali, upostolo Paulu wa vetiyiwa oku soneha hati: “Ko ka lifetuluinyi. . . . Momo ca sonehiwa citi, Efetuluinyo, liange. Ame fetuluinya. Oco ca popia [Yehova].” (Va Roma 12:19) Paulu wa kala oku lombolola eci Suku a popele kosimbu ndomo ca lekisiwa kelivulu Liovisila 19:18, kuenda Liesinumuĩlo 32:35. Ocipama ca pita ca lekisa okuti onjila yimue Suku a kuama poku fetuluinya ohali yafendeli vaye kosimbu, oku va kuatisa poku liyaka lovanyãli vavo. Omo liaco olondaka via Paulu vi lekisa okuti, ocisimĩlo ca Suku catiamẽla kuyaki ka ca pongolokele toke kocita catete. Suku wa tendele uyaki ndonjila yimue yoku fetuluinya ovanyãli vafendeli vaye kuenda oku malako ungangala levĩho. Ndeci kosimbu, Suku eye lika wa enda oku sokiya otembo yoku linga uyaki, kuenda oku nõla omanu va ponduile oku panga onepa kuyaki waco.

Ocili okuti Suku ka handelekele Akristão vo kocita catete oku panga onepa kuyaki. Pole, nye ci popiwa koloneke vilo? Anga hẽ Suku ecelela okuti omanu vamue va panga onepa kuyaki? Anga hẽ, yilo oyo otembo Suku a sukila oku kuatisa kuenda oku linga uyaki oco a teyuile afendeli vaye? Suku o tenda ndati uyaki koloneke vilo? Ocipama ca sulako culandu owu ci ka tambulula apulilo a-a.