1, 2. (a) Baikara tabeaiangaia kaaro tabeman ngkana a a roko natiia n tebwi tabun te ririki? (b) N aaro raa ae a kona iai ataei aika Kristian n tokanikai n rokoia n te mwaneka ae te ikawai riki?

A KIMWAREIREI kaaro aika Kristian n norakin natiia ngkana e bwabetitoaki. E taku Berenice ae iai natina aika aman ake a bwabetitoaki imwaini koron 14 aia ririki: “Ti bon rangi n rotaki n te kukurei irouia. Ni koauana, ti kakaitau bwa a tangiria natira ni beku iroun Iehova.” E taku riki neiei: “Ma ti ataia naba bwa ngkai a a bwakara tebwi tabun te ririki, a na bon aitara ma kangaanga aika bati.” Ko na bae n ota n tabeaiangani Berenice ngkana iai natim ae tebwi tabun ana ririki ke ae e nang ikawai riki.

² Ni kakoauaan ae e kona n riki anne bwa te kangaanga irouia kaaro ao ataei aika tebwi tabun aia ririki, e taku temanna te tia rabakau i aon aron rikiraken rabwatan te teei: “E riai n aki aranaki te mwaneka ae te ikawai riki bwa te tai n ‘aki wanawana’ ke ‘n aki ikawai.’ Bon te tai ae kakoauaaki iai korakoran te namakin, tangiran te bobotaki ao te kakau iango.” Ngkai a a roko natim n tebwi tabun te ririki, a kona ni karikirakea aia iraorao ae uaana riki ma Iehova, ni katei ao ni kakoroi nanon tiaia n te mwakuri ni minita, ao ni karaoi oin aia motinnano ibukini katabuani maiuia ao maiuakinana. A bae ni kunea te mwaneka ae te ikawai riki bwa te  tai ae kakawaki ibukini karikirakeaia n te onimaki, n aron naba are e karaoia Iesu ngke e ataeinimwaane. (Wareka Ruka 2:52.) Tera tabem ngkoe ae te karo ibukin ririki ni maiu aika kakawaki akanne? Iangoa aron Iesu ni kaotiota te tangira, te nanorinano ao te ataibwai ngke e a ikawai riki. A na kangaa aroaro aikai ni buokiko n reireina ao ni kataneia natim ae tebwi tabun ana ririki bwa e na beku iroun Iehova?

3. E aera ngke e arania Iesu ana abotoro bwa raoraona?

³ E tatangira Iesu ao bon te rao ni koaua. (Wareka Ioane 15:15.) N taai ake a karakinaki n te Baibara, e aki kona te toka n taekin ana iango ao ana namakin nakoia ana toro. E ngae n anne, e kaotia Iesu bwa bon te toka ao te rao ngaia nakoia ana abotoro aika kakaonimaki. E babane ana tai ma ngaiia, e taekin ana namakin nakoia ao e kakauongo raoi ngkana a taekini baike i nanoia. (Mareko 6:30-32) E reke te itoman ae kaan i marenan Iesu ma ana abotoro man te aeka n reitaki ae tatangira anne, ao a a tauraoi ibukini mwiokoaia n ana mwakuri te Atua n te tai ae imwaia.

4. Ko na kangaa n riki bwa raoraon natim ao ni kateimatoa naba mwiokoam ni karo? (Nora te taamnei ni moan te kaongora aei.)

⁴ E taku Michael ae te karo ae iai natina aika uoman: “Ngkai kaaro ngaira, ti aki kona n riki bwa roroia natira ma ti kona n riki bwa raoraoia.” A kaai ni kabanea te tai ae bati raao ni koaua. Tataroakinna ao iangoia raoi bwa ko kona ni karaoa te bitaki nakon am mwakuri ni kareketianti ke bwaai riki tabeua bwa ko aonga ni kabanea te tai ae bati ma natim. Titeboo naba baika a tatangiri raao ni koaua. Ai ngaia are, kataia n tangiri baike e tatangiri natim ae tebwi tabun ana ririki n aron te kuna ae mamate nanona iai, birim ke taian takaakaro. E taku Ilaria ae maeka i Itare: “A kan ongongora naba au karo n te kuna ae I tatangiria. Ni koauana, e riki tamau bwa raoraou ni kaan ao I namakinna ae I kona n taetae nakoina ibukini bwaai naba aika kakawaki.” Ngkana ko riki bwa raoraoia natim aika tebwi tabun aia ririki ao ko buokiia bwa e na “mena nanon Iehova ae raba irouia,” tiaki nanona bwa ko a katoka mwiokoam ni karo. (TaiAre. 25:14, BG) Ni kaitaraan anne, ko kaotia bwa ko tangiriia ma ni karineia ao ni kai kawaraki riki irouia. Ibukin anne, a na rangi ni kai kaotii tabeaiangaia nakoim.

5. E kangaa Iesu ni buokiia taan rimwina bwa a na rinanon te kimwareirei ae nako mani katabetabeaia n te beku ibukin Iehova?

⁵ E tangiriia Iesu taan rimwina ake e tatangiriia ao raoraona bwa a na rinanon te kimwareirei ae nako mani katabetabeaia n te beku ibukin Iehova. Ngaia are, e tangiriia bwa a na ingainga n uataboa te mwakuri ibukin te Atua. Ni koauana, e tangiriia bwa a na riki bwa taani karekeia taan rimwina aika ingainga! Ao e tatangira ni karaui nanoia bwa e na boni buokiia ni kanakoraoa anne.—Mat. 28:19, 20.

6, 7. E aera bwa a tatangira kaaro ngkana a karaoa ao a kateimatoa aia babaire ni bwaai n taamnei ibukia natiia?

⁶ Ko tangiriia natim aika tebwi tabun aia ririki bwa a na nene aia onimaki. Ao e tangiriko te Atua bwa ko na kaikawaiia n “ana reirei ni kaetieti Iehova, ao kaboraoi aia iango ma ana iango.” (IEbe. 6:4) Ngaia are, kabongana mwiokoam iroun te Atua ibukini karaoan ao kateimatoaan am babaire ni bwaai n taamnei. N te katoto: Ko tangiriia natim bwa a na reireiaki ibukina bwa e kakawaki te reirei ao ko kantaningaiia bwa e na reke tangiran te reirei irouia. Anne naba aroia kaaro aika tatangira bwa a tangiria ni kakabwaiaaki natiia man ana ‘kaungaunga Iehova’ ni bobotakin te ekaretia ao ni kaetieti riki tabeua man ana  botaki te Atua. Ko kataia ni karina i nanoia tangirani bwaai n taamnei ibukina bwa e rangi ni kakawaki te reirei mairoun te Atua ao a na kukurei ni butimwaea te rabakau. (TaeRab. 24:14) N aron Iesu ni buokiia taan rimwina, ko buokiia naba natim aika tebwi tabun aia ririki bwa e na nakoraoi aia mwakuri ni minita n arom ni karina i nanoia tangiran te angareirei n Ana Taeka te Atua ao bwa a na katoatai n ira te mwakuri ni minita.

⁷ A na kangaa ataei aika tebwi tabun aia ririki ni buokaki n te babaire ni bwaai n taamnei ae teimatoa karaoana? E taku Erin ae maeka i Aberika Maiaki: “Ti aki toki ngaira ataei n aki kukurei ao ni ngurengure ibukin te reirei n te Baibara, bobotaki n te ekaretia ao te mwakuri ni minita. N tabetai bon nanora ni kamangaoa te reirei n ara utu bwa ti aonga n aki iria. Ma a aki bwara nanoia ara karo.” E reitia neiei ni kangai: “E buokai te reirei ni kataneiai bwa N na karikirakea te nanomwaaka. Ngkana e kamangaoaki au kaetieti ni bwaai n taamnei n taai aikai, I bon tangiria bwa e na manga okira arona are mai mwaina. N na bon aki karikirakea tangirana ngke arona bwa a aki kateimatoa aia babaire ni bwaai n taamnei au karo. Ngke arona bwa a bwara nanoia, N na bae ni kunea ngkai bwa e bebete riki te titiku mani bobotaki ke karaoan te mwakuri ni minita.”

8. (a) E kangaa Iesu n taekini kabwakana? (b) Tera aron rotakia taan rimwin Iesu n nanorinanona?

⁸ E ngae ngke e kororaoi Iesu, ma e nanorinano n taekini kabwakana ao e onimakina Iehova. (Wareka Ioane 5:19.) E memeere karinean Iesu irouia taan rimwina man nanorinanona? E bon aki. Ni koauana, a a onimakinna riki taan rimwina ngke e onimakina riki Iehova. Imwina riki, a a kakairi n nanorinanon Iesu.—Mwa. 3:12, 13, 16.

9. Ngkana ko nanorinano ni kabwarabure ao n taekini kabwakam, tera aroia iai natim aika tebwi tabun aia ririki?

⁹ A bati naba kabwakara ma tiaki n aron Iesu bwa ti aki kororaoi ao ti karaoi kairua. Nanorinano n taekini kabwakam ao kaotii am kairua. (1Ioa. 1:8) E ngae n anne, antai ae ko karinea riki? Te mataniwi ae kaota kairuana ke temanna ae aki kani kabwarabure? Ngkana e ongo iroum natim ae tebwi tabun ana ririki bwa ko kabwarabure, e na bae ni korakora karineam irouna. E na reireinna naba ni kaotii kairuana. E taku Rosemary ae iai teniman natina aika a ikawai: “Ti boni kaotii kairuara ao anne are a kairaki iai natira bwa a na aki maakinira n taetae nakoira ngkana iai aia kangaanga. Ti bon atai kabwakara, ngaia are ti reireinia natira bwa e na reke ia buokaia ae te kabanea n tamaroa ibukin aia kangaanga. Ti aki toki n rinanoi ara boki aika boto man te Baibara ao n tataro ma ngaiia ngkana a kainnanoa te ibuobuoki.”

10. E kangaa Iesu ni kaota te nanorinano ngke e anga te tua nakoia taan rimwina?

¹⁰ Iai mwaakan Iesu n anga tuua nakoia taan rimwina. Ma e katoatai ni kaota te nanorinano ngkana e anga bukin te tua teuana. N te katoto, e aki tii tuangia taan rimwina bwa a na ukoukora moa te Tautaeka n Uea ao ana raoiroi te Atua, ma e kangai: “Ao a na karekeaki baikai nakoimi.” Imwin taekinan aei: “Katoka ami kabuakaka,” e bon anga bukina aio: “Bwa kam kaawa ni manga kabuakakaaki, bwa e na motikaki taekami n ai aromi ni motikitaeka.”—Mat. 6:31–7:2.

11. E aera bwa boni kaotan te wanawana kabwarabwaraani bukin ana tua ke ana babaire te karo, ngkana e riai?

¹¹ Kabwarabwaraa ngkana e riai bukin am tua ke am babaire are ko karaoia. Ngkana e ataa bukina natim ae tebwi tabun ana ririki, e na bae ni kan ongeaba riki iroum. E taku Barry are kaikawaiia aman ataei: “A buokaki  ataei bwa a na onimakiniko ibukina bwa a atai am babaire aika iai raoi aaia ke a aki bibitaki ma a bon eti.” E rikirake bwa te ikawai, te ataei ae tebwi tabun ana ririki ma oini ‘wanawanana.’ (IRom 12:1) E taku Barry: “A riai ataei aika tebwi tabun aia ririki n rabakau ni karaoi motinnano aika raraoi, aika iai bukini karaoaia ao tiaki man aia namakin.” (TaiAre. 119:34) Ngkana ko nanorinano n taekin bukin am babaire, e kona natim ae ikawai riki n namakinna bwa ko ataia ae e a tabe n ikawai riki ao n rabakau ni karaoi oin ana motinnano ma ‘wanawanana.’

12. E kangaa Iesu ni kabongana te ataibwai ni buoka iai Betero?

¹² E kaota te ataibwai Iesu ao e ataa te itera ae a kainnanoa iai buokaia taan rimwina. N te katoto, e nanonna raoi te abotoro Betero ngke e kaumaka Iesu bwa e na kaota te akoi i bon ibukina bwa e aonga n aki kamateaki. Ma e ataia Iesu bwa e kairua ana iango Betero. Ibukini buokana ma taan rimwina ake tabeman, e anga Iesu te taeka n reirei n aki wimakiki, n taekini mwin te irantanga i bon iroum ao e kamataatai kakabwaia ni kaineti ma te nano n anga boni ngkoe. (Mat.16:21-27) E reke reireian iai Betero.—1Bet. 2:20, 21.

13, 14. (a) Tera ae kona n oti iai bwa e a tabe ni kekerikaaki ana onimaki natim? (b) Ko na kangaa ni kabongana te ataibwai bwa ko na ota ao ni buoka raoi natim te mwaane ke te aine?

¹³ Tataro nakon Iehova ibukin te ataibwai bwa ko aonga n ataa te itera ae e kainnanoa iai buokana natim ae tebwi tabun ana ririki. (TaiAre. 32:8) N te katoto, tera ae oti iai bwa e a tabe ni kekerikaaki ana onimaki natim? Tao e kerikaaki kimwareireina, e tiribureia tarina n te onimaki ke e a moanna ni karabai bwaai mairoum. Tai waekoa n taku bwa aio kanikinaean te maiu ae kiriuoua ao e karaoa te bure ae kakaiaki. * N te itera are teuana, tai kakeai bongani kanikina akanne ke n aki tabe ma aron natim are e kani kakaokoroa.

¹⁴ Tabeki titiraki ma te akoi ao te karinerine n aron Iesu. Ngkana ko itia te ran man te mwanibwa n te bwaketi n te tai ae rangi ni waekoa, e na bwaro teutana. Ai arona naba bwa e na aki kona n reke te anga ae  tamaroa ibukin ataan ana iango ao nanon natim ngkana ko maroro n te aro ni kairoro. (Wareka Taeka N Rabakau 20:5.) E taku Ilaria are e taekinaki mai moa: “Ngke I a ikawai riki ao I aki kona n rineia bwa N na nakonako n te koaua ke N na kabanea riki au tai ma raoraou n reirei. I rotaki ni buakanan te kangaanga aei ao a noria au karo bwa I tabeaianga. N te tairiki teuana, a taekinna bwa a noria ae iai au kangaanga ao a a titirakinai. I bon tang ao n taekina au kangaanga ao ni bubutii te ibuobuoki. A bon rabwatai ao n tuangai ae a ota iai ao a berita bwa a na buokai.” A waekoa ana karo neiei ni buokia bwa e na karekei ana iraorao aika boou ma n raoiroi i nanon te ekaretia.

15. Kabwarabwaraa aron Iesu ni kaota te ataibwai n arona nakoia aomata.

¹⁵ E kaota naba te ataibwai Iesu n ataan te itera ae a kainnanoa iai te ibuobuoki taan rimwina ao itera aika mwaatai iai. N te katoto, ngke e ongo te mwaane ae Natanaera bwa e roko Iesu mai Kariraia, ao e taku: “E kona n nako te bae raoiroi mai Natareta?” (Ioa. 1:46) N iangoan te taeka anne, tera aron iangoan Natanaera iroum? E kakaniko? E ribaa te reeti teuana ma teuana? Akea ana onimaki? E kaotiota te ataibwai Iesu ao e taraa te bwai ae raoiroi iroun Natanaera. E aranna Iesu bwa “te I-Iteraera ae raoiroi ae akea te babakanikawai irouna.” (Ioa. 1:47) E nori naano Iesu ao e kabongana konabwaina anne n tarai raoiroia aomata.

16. Ko na kangaa ni buoka natim ae tebwi tabun ana ririki bwa e na karikirakei aroaro aika raraoi?

¹⁶ Ko aki kona n nori naano ma ko kona ni kaotiota te ataibwai man ana ibuobuoki te Atua. Ko kona ni kabongana te konabwai anne n taraa raoiroin natim ae tebwi tabun ana ririki? Akea ae e kan aranaki bwa te “tia karika te kangaanga.” Tai iangoa ke n taekina natim te mwaane ke te aine bwa te “tia karitei” ke te “tia karika te kangaanga.” E ngae ngkana e kabokorakora natim ae tebwi tabun ana ririki, ma tuangnga ae ko nori ana konabwai ao nanona ni kani karaoa ae eti. Tarai ana kekeiaki ao rikirakena ao kamoamoaa iai. Buokia bwa e na karikirakei aroaro aika raraoi n arom n anganna riki mwiokoana ngkana e riai. E karaoa anne Iesu nakoia taan rimwina. Tao teuana ao te iterana te ririki imwini kaitiboon Iesu ma Natanaera (ae arana naba Baretoromaio), e a rineia bwa te abotoro naba temanna ao e kakoauaaki Natanaera bwa te Kristian ngaia ae ingainga. (Ruka 6:13, 14; Mwa. 1:13, 14) N arom ni kamoamoaa ao ni kaungaa natim, e na buokaki iai n namakinna ae te Kristian ngaia ae konabwai are e kona Iehova ni kabongana, ao tiaki ae e aki toki ni kabwaka ao e aki konabwai.

17, 18. Tera mwin teimatoam ni kakorakorako ni buoka natim ae tebwi tabun ana ririki bwa e na beku iroun Iehova?

¹⁷ Ngkai ko tabe ni kaikawaiia natim, ko bae n namakina naba are e namakinna te abotoro Bauro, are e riki bwa tamaia n te onimaki aomata aika bati. E ‘rangi n rawawata ao e korakai nanona’ ibukina bwa e ‘rangi n tangiriia’ natina n te onimaki ake i Korinto. (2Kor. 2:4; 1Kor. 4:15) E taku Victor are e kaikawaiia uoman natina mwaane ao temanna te aine: “E aki bebete te ririki ni maiu ibukia ataei aika tebwi tabun aia ririki. Ma e ngae n anne, bon akea bongani kangaanga ake ti kaaitara ma ngaai ni kabotauaki ma taai aika kakukurei. E a rangi ni kaan ara reitaki ma natira, man ana ibuobuoki Iehova.”

¹⁸ Teimatoa ni kakorakorako n reireinia natim ni kataneiaia bwa a na beku iroun Iehova. Ngkana ko kaota tangiraia ae korakora, ko na rinanon te kimwareirei ae akea kabotauana n norakia ni butimwaea te koaua ao n teimatoa ni mena i buakoia natin te Atua ake a “teimatoa n nakonako i nanon te koaua.”—3Ioa. 4.