Eaha to roto?

Tapura tumu parau

TUMU PARAU MATAMUA | IA POHE TEI HEREHIA

A tamahanahana i te feia e oto ra

A tamahanahana i te feia e oto ra

E ere iho â i te mea ohie ia tamahanahana i te oto ra no te pohe o tei herehia. I te tahi taime, aita tatou i ite eaha te parau aore ra te rave. Te vai ra râ te tahi mau ohipa ta tatou e nehenehe e rave no te tauturu atu.

E pinepine, o te faaea-noa-raa i pihai iho ia ratou e te faaiteraa ˈtu i te tapao aroha te tamahanahana ˈtu. I te fenua e rave rahi, e tauahi aore ra e tapea te taata i te rima o te feia e oto ra. Ia hinaaro ratou e paraparau, a faaroo maite atu. Te mea au roa ˈˈe râ, a rave i te tahi ohipa e ere i te mea ohie no te utuafare ia haapao. Peneiaˈe, e tunu i te maa, e aupuru i te tamarii aore ra e faanaho i te hunaraa ia titauhia. Mea tamahanahana aˈe te reira i te mau parau atoa ta tatou e faahiti.

I te taime tano, e nehenehe e paraparau no nia i te taata i faarue mai, peneiaˈe ma te faahiti i to ˈna mau huru maitatai aore ra te tahi mau taime oaoa. E nehenehe te mata oaoa e itehia i nia i te hohoˈa o te taata e oto ra. Te na ô ra Pam, ua pohe ta ˈna tane Yann a a ono matahiti i teie nei: “E faaite mai te taata i te tahi taime i te ohipa maitai ta Yann i rave e aita vau i ite noa ˈˈe. E tamahanahana mai te reira ia ˈu.”

Te faaite ra râ te mau aivanaa, e rave rahi o te tauturu i te feia e oto ra i te haamataraa. I muri aˈe râ, eita te mau hoa e haapao faahou atu no te oraraa o te mau mahana atoa. A tutava ïa i te niuniu aore ra te farerei tamau i te feia e oto ra i te pohe o tei herehia. b E tamahanahana mau te reira i te feia iho â râ o te oto maoro aˈe i te tahi atu.

A hiˈo na i te hiˈoraa o te vahine apî ra o Kaori no Tapone. Ua hepohepo roa oia a pohe ai to ˈna mama e te matahiti i muri iho to ˈna tuaana. Auaa, ua fanaˈo oia i te turu a te mau hoa papu. O Ritsuko te tahi, e vahine paari aˈe ia ˈna e ua hinaaro ia riro raua ei hoa piri, mai te hoê mama te huru. Te na ô ra Kaori: “Ite outou, aita roa ˈtu vau i afaro. Aita vau i hinaaro ia monohia to ˈu mama e eita roa te tahi e nehenehe e mono ia ˈna. No te huru râ o Mama Ritsuko i nia ia ˈu, ua piri roa vau ia ˈna. I te mau hebedoma atoa, e haere amui mâua i te pororaa e te mau putuputuraa Kerisetiano. Ua ani mai ia inu i te ti na muri ia ˈna, ua afai mai i te maa e ua papai mai e rave rahi taime. Ua tamahanahana roa mai te huru o Mama Ritsuko ia ˈu.”

Ua mairi 12 matahiti i muri aˈe i te pohe o te metua vahine o Kaori. I teie mahana, e feia poro ma te taime taatoa o ˈna e ta ˈna tane. Te na ô ra Kaori: “Te tamau noa ra Mama Ritsuko i te faaitoito ia ˈu. Ia hoˈi au i to ˈu fenua, e haere iho â vau e farerei ia ˈna e e oaoa atoa no ta ˈna mau faaitoitoraa.”

Ua fanaˈo atoa Poli, te tahi Ite no Iehova i Kupero, i te turu tamau a te mau hoa. Mea maitai roa ta ˈna tane o Sozos te iˈoa, ua riro oia ei hiˈoraa maitai ei tiaau Kerisetiano. Mea pinepine hoi oia i te titau manihini i te mau otare e te mau vahine ivi i to raua fare no te faaanaanatae e no te tamaa. (Iakobo 1:27) Ua pohe râ Sozos i te 53raa o to ˈna matahiti no te tahi maˈi i roto i te roro. Te na ô ra Poli: “E 33 matahiti faaipoiporaa to mâua, e tane taiva ore mau oia e teie nei, aita faahou o ˈna.”

A imi i te ravea no te tauturu i te feia e oto ra

I muri aˈe i te hunaraa, ua haere Poli e ta ˈna tamaiti hopea o Daniel, 15 matahiti, e ora i Kanada. Ua apiti raua i te putuputuraa a te tahi amuiraa a te mau Ite no Iehova i ǒ. Te faatia ra Poli: “Aita roa ˈtu te mau hoa o tera amuiraa apî i ite eaha te mau fifi ta mâua i faaruru. Ua haafatata mai râ ratou e ua tamahanahana mai na roto i ta ratou mau parau e ohipa. Auê te oaoa ia fanaˈo i te tauturu i te taime iho â a hinaaro roa ˈi ta ˈu tamaiti i to ˈna papa! Ua faaite te mau tiaau o te amuiraa i te hamani maitai i nia ia Daniel. Hoê iho â i rotopu ia ratou tei titau manihini noa ia Daniel ia faaanaanatae e te mau hoa aore ra ia haere i te tueraa popo.” Mea maitai roa te mama e te tamaiti i teie nei.

E rave rahi ravea no te tauturu e tamahanahana i te feia e oto ra. Te tahi ravea no roto mai i te Bibilia, te hoê tiaturiraa faahiahia mau no a muri aˈe.

a Ua tauihia te iˈoa.

b Ua tapao vetahi i te mahana i pohe ai te tahi taata i nia i ta ratou tarena. E haamanaˈo atu te reira ia hopoi i te tamahanahanaraa i te taime hinaaro-roa ˈˈe-hia.