Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Be Ing’eyo?

Be Ing’eyo?

Wuon Josef ne en ng’a?

Josef ma ne fundi bao e ma ne en wuon Yesu e pinyka. To wuon Josef ne en ng’a? Anyuola mar Yesu kaka oler e Injili mar Mathayo, wacho ni ne en Jakobo, to Injili mar Luka wacho ni Josef ne en “wuod Heli.” Ang’o momiyo ndikogo nenore ni wuoyo mopogore e wi wachni?—Luka 3:23; Mathayo 1:16.

Bug Mathayo wacho kama: “Jakobo nonyuolo Josef.” Ndikono otiyo gi wach moro ma e dho Grik nyiso ni Jakobo e ma ne en wuon Josef sie. Kuom mano, Mathayo ne wuoyo kuom anyuola mar Josef ma bende ne en anyuola mar Ruoth Daudi. Anyuolano e ma ne nigi ratiro mar locho, kendo e ma Yesu nowuokie.

Ndiko mar Luka to wacho kama: “Josef, ma wuod Heli.” Wach motigo kanyo ni “wuod” Heli, inyalo tigo bende kapo ni Josef nokendo nyar Heli. Gima chalo kamano yudore e Luka 3:27, ma wacho ni Shelatiel ne en “wuod Neri.” Kata kamano, Jekonia e ma nonyuolo Shelatiel. (1 Weche mag Ndalo 3:17; Mathayo 1:12) Nenore ni nyar Neri ma nyinge ok owach e Muma ne en chi Shelatiel. Mano e momiyo niluongo Shelatiel ni wuod Neri. Josef bende inyalo luong ni wuod Heli nikech ne okendo nyar Heli miluongo ni Mariam. Kuom mano, Luka ne onono anyuola sie mar Yesu “kuom ringruok” tiende ni anyuola mar Mariam min Yesu. (Jo-Rumi 1:3) Omiyo Muma konyowa ng’eyo anyuola ariyo mopogore mag Yesu.

E ndalo mag Muma, ne itiyo gi kit lewni kod rangi mage?

Law molos gi yie rombo ma ogo dye ma nenore ni ne otigo chiegni higni 1880 mokalo, noyud but nam miluongo ni Dead Sea

Yie rombe, yie diek, kod yie ngamia e ma nitiyogo ahinya e loso lewni e pinje mag Jo-Arabu. Yie rombo e ma nitiyogo ahinya, kendo Muma wuoyoga nyading’eny e wi rombe, lielo yie rombe, kod lep yie rombe. (1 Samuel 25:2; 2 Ruodhi 3:⁠4; Ayub 31:20) Yien ma nitiyogo e loso lewni ne ipidho e piny Misri kod Israel. (Chakruok 41:42; Joshua 2:6) Nenore ni Jo-Israel ne ok pidh pamba, kata kamano Muma wacho ni Jo-Persia ne tiyo gi pamba. (Esther 1:⁠6) Lewni miluongo e dho Kisungu ni silk ne nengogi tek, kendo nenore ni jolok ohala ma ne wuotho koa e pinje mag Arabu e ma ne usogi.​—Fweny 18:​11, 12.

Buk moro miluongo ni Jesus and His World wacho kama: “Yie rombe ne nigi rangi mopogore opogore, moko ne rochere ahinya, to moko ne robuore.” Kinde mathoth yie rombe ne imedo ne rangi mar dye. Dye ma rangine rajamna ne nengone tek kendo ne igole kuom le moko matindo kaka kamnio kod mamoko. Yien mopogore opogore, ite yien, tiend yien, kod kute mopogore opogore ne itiyogo e loso dye ma kwar, ma ratong’, ma rambulu, kod ma rateng’.