Etal ñan katak ko ilo bok in

Etal ñan laajrak in katak ko

Kwaar Jel̦ã Ke?

Kwaar Jel̦ã Ke?

Wõn eo kar jemãn Josep?

Josep ear juon rũkaam̦tõ ilo Nazeret im ear lale Jijej jãn ke ear niñniñ meñe ejjab lukkuun nejin. Bõtab, wõn eo kar jemãn Josep? Menmenbwij eo an Jijej ilo bokin Matu ej kwal̦o̦k bwe Jekob ej jemãn Josep, bõtab bokin Luk ej ba bwe Josep ej “eo nejin Hilai.” Etke eoktak mel̦el̦ein kein jãn doon?​—Luk 3:23; Matu 1:16, UBS.

Ilo bokin Matu ej ba: “Jekob jemãn Josep.” Naanin Grik eo kar kõjerbale ilo eoon in ej kaalikkar bwe Jekob ear lukkuun jemãn Josep. Kõn men in, Matu ear kajjioñ kwal̦o̦k kõn menmenbwij eo an Josep jãn jait eo an jemãn, eo im ej itok jãn ineen Kiiñ Devid. Ear kam̦ool bwe ewõr ippãn Jijej jim̦we im maroñ eo ñan irooj ãinwõt juon kiiñ.

Bõtab, ilo bokin Luk ej ba: “Josep, eo nejin Hilai.” Rekõn kõjerbale naan in “eo nejin” ñan kwal̦o̦k bwe l̦eo ej nejin armej eo kõnke ej pãleen lio nejin. Ewal̦o̦k bar men in ilo Luk 3:27. Ej kwal̦o̦k bwe Sialtiel ej “eo nejin Nirai.” Bõtab, lukkuun jemãn Sialtiel ej Jekonaia. (1 Kronikel 3:17; Matu 1:12, UBS) Sialtiel ear m̦areik ledik eo nejin Nirai me Baibõl̦ ejjab kwal̦o̦k etan. Kõn men in, jemaroñ ba bwe Sialtiel ej nejin Nirai kõnke ear m̦areiki ledik eo nejin Nirai. Ilo ejja wãween in wõt, Josep ej nejin Hilai kõnke ear m̦areik Meri, ledik eo nejin Hilai. Kõn men in, Luk ear kajjioñ kwal̦o̦k kõn menmenbwij eo an Jijej “ekkar ñan kanniõk” ak jait eo an Meri, kõrã eo jinen. (Rom 1:3) Ilo wãween in, Baibõl̦ ej jipañ kõj ñan jel̦ã kõn menmenbwij ko ruo an Jijej me reoktak jãn doon im raorõk.

Ilo iien ko etto, ta ko rar kõjerbali ñan kõm̦m̦an nuknuk im ewi wãween aer kar kõm̦m̦an kõl̦arier?

Juon nuknuk kõm̦m̦an jãn kool̦an jiip me rar kõl̦are. Rar loe ilo juon ro̦ñ epaake lom̦al̦o in mej (Dead Sea), jãn iiõ ko m̦okta jãn iiõ eo 135

Ilo iien ko etto ilo Israel im aelõñ ko jet repaake, ekkã aer kõjerbali kool̦an jiip ko, koot ko, im kamel̦ ko ñan kõm̦m̦an nuknuk. El̦aptata aer kar kõjerbal kool̦an jiip. Eñin unin elõñ alen an Baibõl̦ kwal̦o̦k kõn jiip ko, an armej ro m̦wijbari, im nuknuk ko kõm̦m̦an jãn kool̦an jiip. (1 Samuel 25:2; 2 Kiiñ 3:4; Job 31:20, UBS) Ewõr juon kain ujooj (flax) me ej eddek ilo Ijipt im Israel im ekkã aer bar kõjerbale ñan kõm̦m̦an nuknuk linen. (Jenesis 41:42; Joshua 2:6) Meñe RiIsrael ro remaroñ kar jab kallib menin eddek ko me rej kõm̦m̦an kotin, ak Baibõl̦ ej kwal̦o̦k an kar armej ro kõjerbal nuknuk ko kõm̦m̦an jãn kotin ilo Põrsia. (Ester 1:6, UBS) Nuknuk ko me remeoeo (silk) rar lukkuun l̦ap on̦ãer, im ro rar wiakaki remaroñ kar bũktoki jãn aelõñ ko rettol̦o̦k ãinwõt Jaina, India, im aelõñ ko jet iturier.​—Revelesõn 18:11, 12.

Ekkar ñan juon bok (Jesus and His World) ej ba bwe “elõñ kõl̦ar ko kõl̦arin kool̦an jiip ko. Jet rar lukkuun mouj im jet rar bũrawũn eddo, im ewõr bar jet ilo kõl̦ar kein ruo me remeral̦o̦k.” Bareinwõt, ekkã aer bar kõl̦ari kool̦an jiip ko. Kõl̦ar eo el̦aptata on̦ãn kar piolõt. Ekkã aer kõm̦m̦ane kõl̦ar in jãn jet kain libbukwe ko. Ñan kõm̦m̦ani kõl̦ar ko jet ãinwõt bũrõrõ, ial̦o, bũl̦u, im kilmeej, rekõn kõjerbal elõñ kain menin eddek ko, okar ko, bõlõk ko, im jet kain menninmour jiddik ko.