Skip to content

Skip to table of contents

Iloa Nakai e Koe?

Iloa Nakai e Koe?

Ko hai e matua taane ha Iosefa?

Ko Iosefa ko e tagata kamuta i Nasareta, ko e matua hiki ha Iesu. Ka ko hai e matua taane ha Iosefa? Ko e matohiaga ha Iesu he Evagelia ha Mataio ne talahau e taha tagata ne higoa ko Iakopo, ka e talahau ia Luka ko Iosefa “ko e tama a ia a Heli.” Ko e ha ne kehekehe ai?​—Luka 3:23; Mataio 1:16.

Pehē e tohi a Mataio: “Ne fanau e Iakopo a Iosefa,” he fakaaoga e kupu Heleni ne fakakite fakamaaliali ko Iakopo e matua fanau ha Iosefa. Ti kua hagaao a Mataio ke he matohiaga mooli ha Iosefa, ko e ohi patuiki ha Tavita, he laini ia ne tonuhia ke moua e nofoaiki ne age ke he tama hiki ha Iosefa, ko Iesu.

He taha faahi, pehē e tala ha Luka: “Iosefa, ko e tama a ia a Heli.” Ko e talahauaga “ko e tama a ia,” kua maeke ke fakamaama ko e “figona.” Pihia foki e tuaga he Luka 3:27 (NW) ne fakakite ko Iekonia e matua taane ha Salatielu, ka e tohi ai “ko e tama a ia a Neri.” (1 Nofoaga he Tau Patuiki 3:17; Mataio 1:12) Liga mau a Salatielu ke he tama fifine ha Neri, ne nakai tohi e higoa, ti eke a Salatielu mo figona ha Neri. Ne pihia foki a Iosefa ko e “tama” a Heli, ha kua mau a ia ki a Maria ko e tama fifine ha Heli. Ti kua tohi e Luka e matohiaga he magafaoa ha Iesu “ke he tino,” he muitua ke he laini he matua fifine haana ko Maria. (Roma 1:3) Ti fakakite mai he Tohi Tapu ua e tala maaliali mo e aoga hagaao ke he matohiaga ha Iesu.

Ko e heigoa e tau ie mo e tau vai fakahū ne moua he vahā Tohi Tapu?

Ie kua fakahū ne moua he ana ne tata ke he Tahi Mate, he ato hoko ke he 135 V.N.

Ko e tau fulu mamoe, ne lahi e fakaaoga mo taute ie he Loto Uho he Faahi Uta he vahā i tuai, ti pihia foki e tau fulu koti mo e kamela. Ko e tau ie ne mahani mau ai ko e tau ie fulu mamoe, ti hagaao tumau e Tohi Tapu ke he tau mamoe, hifi he tau fulu mamoe mo e tau tapulu mamoe. (1 Samuela 25:2; 2 Tau Patuiki 3:4; Iopu 31:20) Ko e tau kakau lino ne taute ke moua mai e ie lino, ne moui ai i Aikupito mo Isaraela. (Kenese 41:42; Iosua 2:6) Liga ai tō vavae e tau Isaraela he vahā Tohi Tapu, ka kua talahau he Tohi Tapu na fakaaoga e filo nei i Peresia. (Eseta 1:6) Ko e silika ko e koloa tauuka lahi, ti liga tamai ni he tau tagata fakafua koloa ne tuku fenoga mai he Faahi Uta Mamao.​—Fakakiteaga 18:11, 12.

“Ne kehekehe e lanu he tau fulu mamoe, falu ne hina mo e falu ne kakī mo e fai lanu kehekehe foki,” he talahau he tohi Jesus and His World. Ne fa fakahū foki e tau fulu mamoe. Ko e tau vai fakahū tauuka mai he tau fua hihi, mo e tau akau kehekehe, tau vaka akau, tau lau akau, mo e tau moko ne moua e tau lanu kula, ago, lanu moana, mo e uli.