Gue na tënë ti yâ ni

Gue na li ti atënë ni

Mo hinga?

Mo hinga?

Zo wa la ayeke lani babâ ti Joseph?

Joseph ayeke charpentier na kodoro ti Nazareth, na lo la lo bata lani Jésus. Me, zo wa la ayeke lani babâ ti Joseph ni? Évangile ti Matthieu atene a yeke Jacob. Me, Luc atene so lo yeke “molenge ti Héli.” Ngbanga ti nyen la atënë ni akpa aye so ayeke nde nde so?​—Luc 3:23; Matthieu 1:16.

Matthieu atene: “Jacob adü Joseph.” Lo sara kua na mbeni tënë ti yanga ti Grec so afa polele so Jacob la ayeke babâ ti dungo Joseph. Ni la, Matthieu angbâ ti fa so Jésus ayeke mbeni hale ti Gbia David, so ayeke mbeni oko ti akotara ti Joseph. Lo fa ni tongaso, ti fa so Jésus la ayeke na droit ti ga ande Gbia.

Na mbage, Luc atene: “Joseph, [ayeke] molenge ti Héli.” Tënë “molenge ti,” aye ti sara tënë ti “kogara.” A wara mara ti tënë ni so na Luc 3:27 so afa Shéaltiel, so vrai iri ti babâ ti lo ayeke Jéconias, tongana “molenge ti Néri.” (1 Chronique 3:17; Matthieu 1:12). Peut-être Shéaltiel asara mariage lani na mbeni molenge-wali ti Néri, so a fa iri ti lo ape, tongaso lo ga kogara ti Néri. Ni la, a iri nga lani Joseph “molenge” ti Héli, ndali ti so lo sara mariage na Marie so ayeke molenge ti Héli. Tongaso, Luc afa akotara ti Marie, mama ti Jésus, “na lege ti mitele”. (aRomain 1:3). Ni la, Bible afa na e molongo ti akotara use ti Jésus na mbage ti babâ so abata lo, nga na mbage ti mama.

Amara ti bongo nga na midon wa ayeke lani na ngoi so a sû na Bible?

Mbeni tissu ti laine so a wara ni lani na tere ti mer morte, kozo na ngu 135.

Ândö, a yeke leke atissu ti bongo na kuä ti tere ti ataba, ti angasa nga na ti achameau. Mingi ni, a yeke ati kuä ti tere ti taba la a yeke wara ni lani mingi, nga Bible ayeke manke ka ape ti sara tënë ti ataba, fango kuä ti tere ti ataba, nga na abongo so a sara ni na kuä ti tere ti ataba (1 Samuel 25:2; 2 aGbia 3:4; Job 31:​20). A wara lani akeke ti lin na Égypte nga na Israël, na a yeke mû ni la si a sara na kamba ti lin (Genèse 41:​42; Josué 2:⁠6). Ândö, peut-être azo ti Israël alu yaka ti coton ape, me Bible afa so a sara kua na ni na kodoro ti Perse (Esther 1:⁠6). Bongo ti soie ayeke mbeni bongo so ngere ni ayeke mingi, na peut-être a yeke gi azo ti kango ye so alondo ayo na mbage ti est la si ayeke ga na ni.​—Apocalypse 18:​11, 12.

Mbeni buku (Jesus and His World) atene: “A yeke wara lani acouleur ti laine nde nde. A yeke wara ati so avuru mingi ti si na ati so ayeke marron.” Mingi ni, a yeke zia ka lani midon na tere ti laine. A yeke gboto ka ngu so ayeke na yâ ti ambeni kete kete anyama si ayeke sara lani na midon. A yeke sara kua na ambeni keke, agunda ti keke, akugbe ti keke nga na ambeni nyama si a yeke sara na amidon ti acouleur tongana bengba, jaune, bleu nga na vuko.