Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

E te Silafia?

E te Silafia?

O ai le tamā o Iosefa?

O Iosefa o se kamuta mai i Nasareta, o ia o le tamāfai o Iesu. Ae o ai le tamā o Iosefa? Ua taʻua i le gafa o Iesu o loo i le Evagelia a Mataio, o Iakopo, ae ua faapea mai Luka o Iosefa “o le atalii o Heli.” Aiseā e foliga mai ai e eseese nei manatu?—Luka 3:23; Mataio 1:16.

Ua faapea mai Mataio, “na fanaua e Iakopo o Iosefa.” O le upu fanaua e faaliliu mai i se upu Eleni e faamatala manino mai ai, o Iakopo o le tamā moni o Iosefa. Sa faailoa mai e Mataio le tupuaga moni o Iosefa, e tupuga mai i le gafa tautupu o Tavita. O lea, sa iai iā Iesu o le ataliifai o Iosefa, le aiā faaletulafono e nofoia ai le nofoālii.

I le isi itu, na taʻua e Luka “o Iosefa o le atalii o Heli.” O le faaupuga “atalii o,” e mafai foʻi ona faasino atu i se tamāloa ua avea ma toʻalua o le afafine o se tasi. E faapea foʻi le manatu o loo i le Luka 3:27 lea e taʻua ai Salatielu o “le atalii o Neri,” ae o lona tamā moni lava o Iekonia. (1 Nofoaiga a Tupu 3:17; Mataio 1:12) E foliga mai na faaipoipo Salatielu i se afafine o Neri e lē o iloa lona igoa, ma o le pogai lea na taʻua ai Salatielu o le atalii o Neri. O le pogai foʻi lenā na taʻua ai Iosefa o le “atalii” o Heli, ona sa faaipoipo iā Maria le afafine o Heli. O lea, na taʻua e Luka le tupuaga o Iesu “i le itu faaletino,” e ala mai i lona tinā o Maria. (Roma 1:3) Ioe, o loo taʻua i le Tusi Paia faamatalaga eseese ma aogā o gafa e lua o Iesu.

O ā ituaiga ʻie ma vali sa maua i taimi o le Tusi Paia?

ʻIe mamoe lanu eseese na maua a o leʻi oo i le 135 T.A., i se ana e lata i le Sami Mate

I Sasaʻe Tutotonu anamua, sa tele ina faaaogā fulufulu mamoe, fulufulu ʻoti ma kamela e faia ai ʻie mo lavalava. Sa taatele ʻie e fai mai i fulufulu mamoe, ma e masani ona taʻua i le Tusi Paia mamoe, le seleina o fulufulu mamoe, ma ofu e fai mai i fulufulu mamoe. (1 Samuelu 25:2; 2 Tupu 3:4; Iopu 31:20) O ʻie lino sa fai mai i laau o le lino lea na ola i Aikupito ma Isaraelu. (Kenese 41:42; Iosua 2:6) Atonu e leʻi totōina e tagata Isaraelu i taimi o le Tusi Paia, le laau o le vavae. Ae o loo taʻua ai sa faaaogā i Peresia ni ituaiga ʻie na faia mai i lenei laau. (Eseta 1:6) O le silika o se ʻie e taugatā, ma e foliga mai e na o le ʻaufaatauʻoa mai i Sasaʻe Mamao na faatauina mai.—Faaaliga 18:11, 12.

Na taʻua i le tusi Jesus and His World, “e eseese lanu o mamoe, mai i le lanu paʻepaʻe i le lanu enaena malosi, ma isi lanu e tai faapena.” Sa masani foʻi ona vali fulufulu mamoe. O le vali lanu violē sa sili ona taugatā, sa fai mai i nisi o ituaiga o figota. E iai foʻi isi vali na faia mai i laau eseese, aa o laau, lau o laau ma iniseti, e pei o vali lanu mūmū, samasama, moana, ma le lanu uliuli.