Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

E Iloa ne Koe?

E Iloa ne Koe?

Ko oi te tamana o Iosefa?

A Iosefa, te kamuta i Nasaleta, ko te tamana puke o Iesu. Kae ko oi a te tamana o Iosefa? E taku mai i te gafa o Iesu i te Evagelia a Mataio a Iakopo, kae e fai mai a Luka me i a Iosefa ko “te tama a Heli.” Kaia e foliga mai i konei me e ‵kese?—Luka 3:23; Mataio 1:16.

E fai mai te tala a Mataio: “Iakopo ko te tamana o Iosefa,” telā e fakaaoga i ei se tugapati Eleni ke fakaasi manino mai ei me i a Iakopo ko te tamana tonu o Iosefa. Tela la, ne fakasino atu a Mataio ki te fakasologa tonu o te kāiga o Iosefa, ko te lainā tupu o Tavita, telā ne maua ei ne te tama puke a Iosefa, ko Iesu, a te saolotoga i te tulafono ki te nofogātupu.

I te suā feitu, e fai mai te tala a Luka: “Iosefa, te tama a Heli.” A te tugapati tenā, “tama a,” e mafai o fakauiga ki te “avaga a tena tama fafine.” E maua eiloa se mea tai ‵pau penā i te Luka 3:27, telā ne fakasino atu ki a Salatielu, tena tamana tonu ko Ieoiakini, kae ne taku mai i konā me ko “te tama a Nelei.” (1 Nofoaiga Tupu 3:17; Mataio 1:12) Kāti ne avaga a Salatielu ki se tama fafine a Nelei, telā e se taku mai tena igoa, kae ne fai ei a ia mo fai te avaga a tena tama fafine. Ne fai foki penā a Iosefa mo fai “te tama” a Heli, me ne avaga a ia ki te tama fafine a Heli, ko Malia. Tela la, ne fakasino atu a Luka ki te gafa tonu o Iesu, “i te feitu faka-te-foitino,” e auala i tena matua, ko Malia. (Loma 1:3) Tela la, e tuku mai i te Tusi Tapu a fakatelega ‵kese kae aoga e lua o te gafa o Iesu.

Ne a laugatu mo vali ne fakaaoga i taimi o te Tusi Tapu?

Vulu vali ne maua i se ana i tafa o te tai mate, telā ne faite mai mua o te 135 T.A.

A fulufulu mai mamoe ne fakaaoga malosi mō laugatu i aso mua i Fenua Saegala i te Kogaloto e pelā mo lauulu mai kouti mo kamela. A te ‵toe laugatu lauiloa ne faite ki vulu, kae ne fakasino atu faeloa a te Tusi Tapu ki mamoe, te ‵velega o olotou fulufulu, mo gatu vulu. (1 Samuelu 25:2; 2 Tupu 3:⁠4; Iopu 31:20) A te lakau ko te lino ne fakaaoga mo faite a laugatu lino, kae ne ola i Aikupito mo Isalaelu. (Kenese 41:42; Iosua 2:6) Kāti e seki ‵toki ne te kau Isalaelu i aso o te Tusi Tapu a te lakau telā e maua mai i ei a ‵vae, kae ne taku mai i te Tusi Tapu a te fakaaogaga o te filo lino tenei i Pelesia. (Eseta 1:⁠6) A te silika ko te ‵toe laugatu gali kae ‵togi ‵mafa, kāti ne avatu ne tino faipisinisi faima‵laga mai Fenua ‵Mao i te Saegala.​—Fakaasiga 18:​11, 12.

“E uke a vaegā ‵lanu o vulu, mai te ‵kena ke oko ki te ‵lanu kakī ‵mafa kae ‵lanu fakavasavasa,” ko muna a te tusi ko te Jesus and His World. E se gata i ei, ne masani sāle o vali a vulu. E isi se ‵lanu violeta ‵togi ‵mafa e maua mai i foitino o mea i te tai, mo lakau, tafito, laulakau mo tamā manu valevale ke faite mai i ei a vali i ‵lanu e pelā mo te ‵kula, ‵sega, lanu moana, mo te uli.