Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

OSAPI YOKONDYE

Oityi Jesus Amonesililwe Ononkhumbi Iya Aipawa?

Oityi Jesus Amonesililwe Ononkhumbi Iya Aipawa?

“Mokonda yomunthu wike vala [Andau] onkhali yanyingila mouye, iya onkhali yaeta ononkhia.”—Romanos 5:12.

Ove ñgeno wakumbulula ñgeni, inkha upulwa okuti: “Uhanda okukala nomuenyo apeho?” Ovanthu ovanyingi vapondola okuti vahanda, mahi hamwe vasoka okuti katyivilwa. Mokonda vapopia okuti ovanthu vatyitwa, avankhi.

Pahe, soka ñgeno epulo olio lipilululwa, opulwa okuti: “Ove uhanda okunkhia?” Ovanthu ovanyingi vapondola okuti, au. Omokonda yatyi? Namphila tuna ovitateka, mahi atuho tuhanda okukala-ko nomuenyo. Ombimbiliya ipopia okuti Huku watunga ovanthu nehando liokukala nomuenyo apeho. Yati: “Wapaka alo umwe momutima wavo ehando liomuenyo wahapu.”—Eclesiastes 3:11.

Tyotyili, hono ovanthu kavatualako nomuenyo alo-loo. Omokonda yatyi? Mahi okuti Huku una etyi alinga opo akuateseko ovanthu? Omakumbululo Ombimbiliya apameka unene, tupu alekesa nawa oityi Jesus amonesililwe ononkhumbi iya aipawa.

OITYI TYAPENGA?

Ovikapitulu vitatu vio tete vio mukanda wa Genesis, vitupopila okuti Huku watungile ovalinepi vo tete, Andau na Eva nekevelelo liokukala nomuenyo wahapu. Huku evepopila oityi ankho vena okulinga opo vamone omuenyo oo. Tupu, ovikapitulu ovio vipopia oñgeni vaanya okutavela ku Huku iya avapumbwa omuenyo wahapu. Ehipululo olio otyipuka vala tyipopiwa, iya vamwe vetyitala ngatyina otyiso vala. Mahi, ngetyi tyipopia ono Evandyeliu, tupu omukanda wa Gênesis ulekesa okuti, ehipululo olio oliotyotyili. *

Etyi Andau ehetavelele, iya atyieta-tyi? Ombimbiliya ikumbulula okuti: “Mokonda yomunthu wike vala [Andau] onkhali yanyingila mouye, iya onkhali yaeta ononkhia. Moluotyo, ononkhia mbeliyandyana kovanthu vatyo aveho, mokonda aveho valinga onkhali.” (Romanos 5:12) Mokonda Andau waanya okutavela ku Huku, ngotyo walinga onkhali. Mokonda yotyo, apumbua omuenyo wahapu, iya konyima ankhi. Mokonda tuvana vae, tuapiñgana onkhali yae. Mokonda yotyo, tyetuetela okuvela, nokukulupa, nononkhia. Otyo tyelikuata netyi onthue twii tyina omona umwe akala nolupe lwa tate yae. Mahi, okuti pena tyimwe Huku alinga opo akuateseko ovanthu?

OITYI HUKU ALINGA?

Pena etyi Huku alinga opo ovanthu vakakale nomuenyo wahakapwa-pwa vali Andau anyona. Oñgeni Huku etyilinga?

Ombimbiliya momukanda wa Romanos 6:23, ipopia okuti: “Ofeto yonkhali ononkhia.” Otyo tyilekesa okuti, ononkhia mbaetwa nonkhali. Andau walinga onkhali, moluotyo ankhi. Tupu, nonthue tunkhia mokonda yonkhali. Mahi hanthue-ko twapengesa, omokonda tuatyitwa-le nonkhali. Mokonda Huku utuhole watuma Omona wae Jesus, opo ‘etufetele-ko ononkhali’ mbetu. Oñgeni etyilinga?

Ononkhia mba Jesus mbaikula ondyila yomuenyo wahapu

Onkhali nononkhia mbatuka komulume wike vala ankho uhena onkhali Andau, wehetavelele ku Huku. Ngotyo, ankho tyesukisa omunthu uhena nkhali opo etuyovole kononkhia. Ombimbiliya ityihangununa nawa okuti: “Ngotyo, mokonda yomunthu wike vala uhetavelele, ovanyingi vakala ovakuankhali, tupu mokonda ya wike vala wetavela, ovanyingi mavakala ovaviuki.” (Romanos 5:19) “Omunthu oo,” o Jesus. Watundile keulu, akala munthu uhena nkhali, * iya aipawa opo etuyovole. Mokonda yotyo, pahe tupondola okukala noupanga na Huku, nekevelelo liokukakala nomuenyo wahapu komutwe.

^ palag. 8 Huku wapolele omuenyo wo Mona wae keulu, eupake meimo lia Maliya, iya kepondolo liospilitu sandu ya Huku, Jesus ahapiñgana onkhali ku Maliya.—Lucas 1:31, 35.

OITYI JESUS AMONESILILWE ONONKHUMBI IYA AIPAWA

Oityi ankho Jesus esukisila okunkhia opo ayovole ovanthu? Okuti Huku Wepondolo Aliho ankho kapondola vala okuyeka ovana va Andau vakale nomuenyo uhapu? Tyotyili ngwe una epondolo liokutyilinga. Mahi, otyo ñgeno katyelikuatele notyitumino tyae tyokuti ofeto yonkhali ononkhia. Otyitumino otyo, hatyipuka vala tyipondola okutombwa ine okupilululwa. Tyakolela unene pala ouviuki wo tyotyili.—Salmo 37:28.

Inkha Huku wayekele-po otyitumino tyae tyokuti ondyambi yonkhali ononkhia, ñgeno ovanthu velipula inkha matetulula otyitateka otyo monkhalelo onkhuavo. Mongeleka vapondola okulipula okuti: Ñgeno Huku wetyivila umwe okupunga nawa olie pokati kovana va Andau watokala okupewa omuenyo wahapu? Okuti ñgeno wayumbua umwe onthumbi yokuti ufuisapo omilao viae? Mokonda Huku uundapesa ovitumino viae opo etuyovole, otyo tyituavela onthumbi yokuti apeho malingi etyi tyaviuka.

Mokonda yononkhia mba Jesus, Huku waikula ondyila opo ovanthu vakakale nomueyo wahapu Momphangu Yombembwa pano pohi. Tala onondaka mba Jesus mbuvasiwa mu João 3:16 mbati: “Mokonda Huku una oluembia olunene novanthu, waava Omona wae wongunga, opo kese omunthu ukala nekolelo mwe ahakanyimueko, mahi akakale nomuenyo wahapu.” Ngotyo, ononkhia mba Jesus, kambulekesa vala okuti ouviuki wa Huku kauponyo, mahi haunene mbulekesa oluembia olunene ena novanthu aveho.

Mahi, oityi Jesus amonesililwe ononkhumbi iya aipawa ngetyi tyapopia ono Evandyeliu? Jesus weliyekele amoneswe ononkhumbi ononene iya atualako nekolelo alo ankhia. Ngotyo, walekesa nawa okuti Eliapu liakemba, etyi liati ovanthu kamavatuala-ko nekolelo mu Huku inkha vamoneswa ononkhumbi. (Jó 2:4, 5) Onondaka ombo ankho mbumoneka ngatyina otyili etyi Satanasi ayondya Andau ankho uhena nkhali iya alingi onkhali. Mahi, Jesus ankho uhena onkhali nga Andau, watuaileko okutavela ku Huku, namphila amonesilwe ononkhumbi ononene. (1 Coríntios 15:45) Jesus walekesa okuti na Andau ankho upondola okutavela ku Huku ine ankho uhanda. Mokonda Jesus wakoleleya mononkhumbi, wetusila ongeleka opo tumuhetekele. (1 Ped. 2:21) Huku ayambe Omona wae Jesus wemutavela, emuavela omuenyo wahapu keulu.

OUWA PATYI UPONDOLA OKUPOLA-KO?

Tyotyili Jesus waipalue umwe. Ngotyo, ondyila yomuenyo wahapu yaikuka. Okuti ove uhanda okukakala nomuenyo uhakapwa-pwa vali? Jesus walekesa oityi tuesukisa okulinga, etyi ati: “Omuenyo uhapu oyou, okukala nenoñgonoko liove Huku wike yotyotyili, na Jesus Kristu una watumine.”—João 17:3.

Ovahoneki vomukanda ou, vekahi nokukukonga opo ulilongese vali konthele ya Jeova Huku yo tyotyili, no Yomona wae Jesus Kristu. Onombangi mba Jeova potyilongo tyenyi, mavakala nehambu liokukukuatesako. Tupu, upondola okuvasa omikanda novipuka ovikuavo mavikukuatesako mo site yetu www.pr418.com.

^ palag. 13 Tala osapi yati “O Caráter Histórico de Gênesis,” momukanda Estudo Perspicaz das Escrituras, vol. 2 pefo 204, walingua no Nombangi mba Jeova.

God’s transfer of his Son’s life from heaven to the womb of Mary caused conception, and God’s holy spirit shielded Jesus from inheriting imperfection from Mary.—Luke 1:31, 35.