Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

MATAUPU I TE ‵KAVA | KAIA NE LOGO‵MAE KAE MATE A IESU?

Kaia ne Logo‵mae Kae Mate ei a Iesu?

Kaia ne Logo‵mae Kae Mate ei a Iesu?

“Ne oko mai te agasala ki te lalolagi e auala i te tagata e tokotasi [Atamu], a ko te mate e auala i te agasala, kae ne faka‵solo atu a te mate ki tino katoa me ko agasala a latou katoa.”​—Loma 5:12

Ne a au pati ka fai māfai ko fesili atu, “E fia ola koe ki te se-gata-mai?” Kāti ka fai mai te tokoukega o tino me e ma‵nako latou ki ei kae mafau‵fau me ailoga loa e mafai o tupu te mea tenā. E fai mai latou me i te mate se vaega masani o te olaga, ko te ikuga masani o ‵tou olaga.

Mafaufau la me ko ‵fuli te fesili kae ‵sili atu, “E a, ko toka koe ke mate?” Mai lalo i fakanofonofoga masani, ka fai mai a te tokoukega o tino ikai. Se a te manatu tāua? Faitalia a tofotofoga mo tulaga faiga‵ta e fe‵paki mo tatou, a te manakoga masani o tatou ko te fia ola. E fakaasi mai i te Tusi Tapu me ne faite a tino ne te Atua mo te manakoga mo te loto fia ola. E fai mai i ei me “ne tuku atu ne ia te se-gata-mai ki olotou loto.”—Failauga 3:11, NW.

Kae ko te ‵tonuga loa, e se ola a tino ki te se-gata-mai. Se a te mea ne tupu? E se gata i ei, e mata, ko oti ne fai ne te Atua se mea ke faka‵lei aka te tulaga tenei? E fakamalosi loto eiloa a te tali i te Tusi Tapu, kae e isi eiloa sena sokoga ki te pogai ne logo‵mae kae mate ei a Iesu.

MEA NE ‵TUPU

E fai mai i mataupu muamua e tolu o te tusi o Kenese me ne tuku atu ne te Atua ki mua o Atamu mo Eva, a te fakamoemoega ko te ola se-gata-mai kae fai atu ne ia a mea e ‵tau o fai ko te mea ke maua ne lāua. Kae ne fakamatala mai i te tala a te auala ne fakata‵mala lāua o faka‵logo ki te Atua kae ne galo atu ei te fakamoemoega tenā. Ne fakamatala fakatoetoe mai fua te tala—kae ona ko te mea tenā e fakaiku fakavave aka ne nisi tino me se tala ‵kai fua. Kae ko te Kenese, e pelā mo tusi Evagelia, e tuku mai a fakamaoniga katoa me se tala tonu i aso mua. *

Se a te ikuga o te sē fakalogo o Atamu? E tali mai penei te Tusi Tapu: “Ne oko mai te agasala ki te lalolagi e auala i te tagata e tokotasi [Atamu], a ko te mate e auala i te agasala, kae ne faka‵solo atu a te mate ki tino katoa me ko agasala a latou katoa.” (Loma 5:12) Mai te sē faka‵logo ki te Atua, ne agasala a Atamu. Ne galo atu ei tena fakamoemoega ke ola ki te se-gata-mai kae fakamuli ifo ne mate a ia. Ona ko tatou ne ‵tupu mai i a ia, ne maua foki ne tatou te tulaga agasala. Ne iku atu ei ki te mauaga ne tatou o masaki, te olaga matua, mo te mate. E fetaui eiloa te fakamatalaga tenei o te pogai e ‵mate ei tatou mo mea ko iloa ne saienitisi ki te mauaga ne tama‵liki a nisi uiga mo faifaiga a olotou mātua. Kae e mata, ko oti ne fai ne te Atua se mea ke faka‵lei aka ei te tulaga tenei?

MEA KO OTI NE FAI NE TE ATUA

Ao, ko oti ne fai ne te Atua a fakatokaga ke fakasaoloto io me toe ‵togi mai a te mea ne galo i a Atamu mō ana fanau, te fakamoemoega ki te ola se-gata-mai. Ne fai pefea ne te Atua te mea tenā?

“Me i te ‵togi o te agasala ko te mate,” ko muna i te Tusi Tapu i te Loma 6:23. E fakauiga loa a te mea tenei me i te mate ko te ikuga o te agasala. Ne agasala a Atamu, tela la, ne mate a ia. E penā foki loa, e agasala tatou kae e ‵tau o maua ne tatou a te ikuga o te agasala, ko te mate. Kae e seai se ‵se o tatou, i te fa‵nau mai ki te tulaga agasala tenei. Tela la, ne uga mai eiloa mo te alofa ne te Atua tena tama, ko Iesu ke talia ne ia te “‵togi o te agasala” mō tatou. E pefea la?

Ne ‵tala mai ne Iesu a te auala ki se olaga fiafia kae tumau

Ona ko te mea ne aumai ne te tagata e tokotasi, te tagata ‵lei katoatoa ko Atamu, a te agasala mo te mate ki a tatou e auala i te sē fakalogo, e ‵tau o fakasaoloto ne se tagata ‵lei katoatoa ke oko ki te mate a tatou mai te amoga ‵mafa tenā. E fakamatala mai penei te Tusi Tapu: “Me e pelā eiloa mo tino e tokouke ko fai mo tino agasala e auala i te sē fakalogo o te tagata e tokotasi, e penā foki te fai o tino e tokouke mo fai ne tino amio‵tonu e auala i te fakalogo o te tagata e tokotasi.” (Loma 5:19) A Iesu ko te “tino e tokotasi” tenā. Ne tiaki ne ia te lagi kae ne fai mo fai se tagata ‵lei katoatoa  *, kae mate mō tatou. Ne iku atu i ei ki te mafai o maua ne tatou se tulaga amiotonu i mua o te Atua kae maua te fakamoemoega ki te ola se-gata-mai.

TE POGAI NE LOGO‵MAE KAE MATE EI A IESU

Kaia la ne manakogina ei ke mate a Iesu ko te mea ke fakataunu a te mea tenei? E mata, ne seki mafai fua ne te Atua Malosi Katoatoa o fai atu se fakatonuga ke talia a tamaliki a Atamu ke ola ki te se-gata-mai? E mautinoa eiloa me ne maua ne ia a te pulega ke fai penā. Kae ne mafai o fakaseaoga ei tena tulafono ne fai atu me i te ‵togi o te agasala ko te mate. A te tulafono tenā e sē se tulafono fua telā e mafai o fakaseaoga io me e ‵fuli ki te mea e ‵lei ei a te tino. Se fakavae mō te fakamasinoga tonu.—Salamo 37:28.

Moi ne fakaseaoga ne te Atua a te fakamasinoga tonu i te taimi tenei, ne mafai o mafau‵fau a tino me ka fai foki ne ia penā i nisi mea. E mata, ka ‵lei a te fakaikuga me ko oi i tamaliki a Atamu e ‵tau o maua ne latou a te ola se-gata-mai? E mata, ka fakatalitonugina a ia e pelā me se tino e tausi ki ana folafolaga? A te taofi ‵mau o te Atua ki te fakamasinoga tonu i te taumafai ke toe maua te ‵tou fakaolataga se fakatalitonuga ki a tatou me ka fai faeloa ne ia a te mea tonu.

E auala i te mate o Iesu e pelā me se taulaga, ne ‵tala mai ei ne te Atua a te auala ki te ola se-gata-mai i te lalolagi Palataiso. Masaua la a pati a Iesu i te Ioane 3:16: “Ona ko te lasi o te alofa o te Atua ki te lalolagi ne tuku mai ei ne ia tena Tama fagasele e tokotasi, ko te mea ke se fakaseai atu so se tino e fakatuanaki ki a ia kae ke maua ne ia te ola se-gata-mai.” Tela la, a te mate o Iesu se fakaasiga o te fakamaoni o te Atua ki te faiga o fakamasinoga ‵tonu, kae maise eiloa tena alofa lasi mō tino.

Kaia ne ‵tau ei o logo‵mae kae mate a Iesu i te auala telā e fakamatala mai i te Tusi Tapu? Mai te fakafesagai atu ki te ‵toe tofotofoga faigata kae tumau i te fakamaoni, ne ‵teke atu ei a Iesu ki pati katoa a te Tiapolo me ka se tumau a tino i te a‵lofa fakamaoni ki te Atua mai lalo i tofotofoga. (Iopu 2:4, 5) E mafai o foliga mai me ne ‵tonu a pati konā i te taimi ne fakaosooso ei ne Satani a Atamu ke agasala. Kae ko Iesu—telā ne ‵lei katoatoa e pelā mo Atamu—ne tumau eiloa i te fakalogo faitalia te ‵mafa o logo‵maega. (1 Kolinito 15:45) Ne fakamaoni atu ei ne ia me ne mafai foki o fakalogo a Atamu ki te Atua moi ne manako a ia ki ei. Mai te kufaki i lalo i tofotofoga, ne tuku mai ei ne Iesu se fakaakoakoga ‵lei ke tau‵tali atu ki ei. (1 Petelu 2:21) Ne taui eiloa ne te Atua a te fakalogo ‵lei katoatoa o Iesu, mai te tukuatuga ki a Iesu a te ola telā e se mafai o toe tamate i te lagi.

AUALA E MAFAI O AOGA KI A KOE

Ne tupu tonu eiloa a te mate o Iesu. Ko ‵tala mai nei te auala ki te ola se-gata-mai. E fia ola koe ki te se-gata-mai? Ne fakaasi mai ne Iesu a mea e ‵tau o fai ne tatou i ana pati konei: “Tenei te uiga o te ola se-gata-mai, ke iloa tonu ne latou a koe, ko te Atua tonu e tokotasi, penā foki loa mo te tino telā ne uga mai ne koe, ko Iesu Keliso.”—Ioane 17:3.

E ‵kami atu eiloa ne tino ‵lomi o te mekesini tenei a koe ke tauloto ki mea e uke atu e uiga ki a Ieova, te Atua tonu, mo tena Tama, ko Iesu Keliso. Ka fia‵fia eiloa a Molimau a Ieova i tou fa‵kai ke fesoasoani atu ki a koe. E mafai foki o maua ne koe a fakamatalaga aoga māfai e fanatu koe ki te motou fakatuatusi i te itanei ko te www.pr418.com.

^ pala. 8 Ke onoono ki “The Historical Character of Genesis,” i te Insight on the Scriptures, te itulau e 922, telā ne ‵lomi ne Molimau a Ieova.

^ pala. 13 A te tuku atu ne te Atua a te ola o tena Tama mai te lagi ki te moegatama o Malia ne faitama ei tou fafine, kae ne puipui ne te agaga tapu o te Atua a Iesu mai te pisipisia i te tulaga sē ‵lei katoatoa mai i a Malia.​—Luka 1:31, 35.