Skip to content

Skip to table of contents

OSAPI YOKONDYE

Momo Lie Yesu a Talela Ohali Kuenda Oku fa?

Momo Lie Yesu a Talela Ohali Kuenda Oku fa?

Nye o pondola oku popia nda va ku pula hati: “O yongola hẽ oku kala komuenyo otembo ka yi pui?” Ndaño okuti omanu valua pamue nda va tambulula vati va yongola, pole va sima okuti onjongole yaco ka yi tẽlisiwa. Ovo va siata oku popia hati oku fa ku panga onepa komuenyo, kuenda okuo onima yetu.

Ale pamue va ku pula ndoco:“O yongola oku fa?”Ocili okuti omanu valua nda va tambulula vati, sio. Momo lie? Ndaño lovitangi tua siata oku liyaka lavio, Embimbiliya li lekisa okuti Suku wa tu lulika lonjongole yoku kala komuenyo otembo ka yi pui. Olio li popiavo hati: “Wa kapa elivelo lievi ka vi pui vutima womanu.”—Ukundi 3:11.

Ocili okuti, omanu ka va pondola oku kala otembo ka yi pui. Nye ca lueyiwa? Anga hẽ Suku wa linga esokiyo limue oco a maleko ocitangi caco? Embimbiliya li eca Atambululo a sanjuisa, kuenda li tu sapuilavo esunga lieci Yesu a talela ohali kuenda oku fa?

CECI CA LUEYIWA

Ovipama vitatu viatete Viembimbiliya vielivulu Liefetikilo, vi lekisa okuti Suku poku lulika olohueli viatete Adama la Heva, wa eca kokuavo elavoko liomuenyo ko pui. kuenje wa va sapuila eci va sukilile oku linga oco vamameko lomuenyo waco. Noke, ulandu waco u lekisa ndomo va liwekapo oku lekisa epokolo ku Suku loku pumba omenyo waco. Omo okuti ulandu waco wa lomboluiwa lonjila yimue ya leluka, omanu vamue ka va u kapeleko kuenda va u tenda ndu okuti wuhembi. Pole, elivulu Liefetikilo, kuenda Avanjeliu, a eca uvangi wokuti ulandu waco wocili. *

Onima yipi ya tunda kekambo liepokolo lia Adama? Embimbiliya li tambulula ndoco: “Ekandu lia iñila voluali omo liomunu umosi [Adama] kuenda oku fa omo liekandu. kuenje oku fa kua li sanduila komanu vosi momo vosi va linga ekandu.” (Va Roma 5:12) Omo okuti Adama ka lekisile epokolo ku Suku, wa linga ekandu. Wa pumba omuenyo ko pui, noke weye oku fa. Omo okuti tu vitumbulukila viaye, tua piñalavo ekandu. Omo liaco, tua siata oku vela, oku kuka, kuenda oku fa. Eli olio esunga lieci koloneke vilo tu fila. Anga hẽ Suku wa linga esokiyo limue oco a maleko ocitangi caco?

CECI SUKU A LINGA

Suku wa linga esokiyo lioku yovola omanu, ale oku feta ovina ovitumbulukila via Adama via pumba okuti, elavoko liomuenyo ko pui. Suku wa ci linga ndati?

Embimbiliya kelivulu lia Va Roma 6:23, li popia hati: “Onima yekandu oku fa.” Eci ci lomboloka okuti oku fa okuo onima yekandu. Adama wa lueya, kuenje wa fa. Omo lioku piñala ekandu, tu pondolavo oku kuata onima yaco okuti, oku fa. Ndaño ka tu kuete eko, pole tua citiwa lekandu. Suku omo liocisola, wa tuma Omõlaye Yesu, oco a tu yovole ‘konima yekandu.’ Wa ci linga ndati?

Olofa via Yesu, via eca epuluvi lioku kuata omuenyo ko pui wesanju

Omo okuti omunu umosi, Adama, wa tu nenela ekandu kuenda oku fa omo liesino, ca sukila omunu umue wa lipua haeye o pokola toke kolofa oco a tu yovole kekandu. Embimbiliya li lombolola ndoco: “Ndeci valua va lingisua vakuakandu omo liesino liomunu umosi, cimuamue haico, omo liepokolo liomunu umosi valua va tendiwa ndavakuesunga.” (Va Roma 5:19) Yesu eye wa kala ‘omunu waco umosi.’ Wa tunda kilu, wa linga omunu wa lipua *, kuenda wa tu fila. Omo liaco, tu pondola oku kuata ukamba la Suku kuenda elavoko liomuenyo ko pui.

ESUNGA LIECI YESU A TALELA OHALI KUENDA OKU FA

Momo lie Yesu a sukilile oku fa oco a tẽlise ocimãho caco? Anga hẽ Suku Ukuonene wosi ka ponduile oku ecelela ocitumbulukila ca Adama oku kala komuenyo o tembo ka yi pui? Ocili okuti eye o kuete unene woku ci linga. Pole, eci nda ka ca likuatele locihandeleko cokuti onima yekandu oku fa. Ka kuli ocina cimue ca laikele oku pongolola Ocihandeleko caco. Momo ci kuete esilivilo oco ku lekisiwe esunga liocili.—Osamo 37:28.

Nda poku tetulula ocitangi caco Suku ka lekisile esunga, pamue omanu nda va kuata atatahãi nda okuti eye o pondola oku tetulula ovitangi vikuavo lonjila yimuamue. Nda wa lekisa hẽ esunguluko poku nõla pokati kocitumbulukila ca Adama omanu va sesamẽla omuenyo ko pui? Anga hẽ omanu nda vamamako oku kolela kolohuminyo viaye? Suku omo lioku lekisa esunga oco a tu popele, tu pondola oku kolela okuti, o kamamako oku linga eci ca sunguluka.

Omo liocilumba cocisembi ca Yesu, Suku wa eca epuluvi lioku kuata elavoko liomuenyo ko pui Vocumbo Celau palo posi. Kũlĩhĩsa olondaka via Yesu vi sangiwa kelivulu lia Yoano 3:16 viokuti: “Omo Suku a sola calua oluali, wa eca Omõlaye wongunga, okuti wosi o kolela kokuaye ka nyõliwa, o kuata omuenyo ko pui.” Olofa via Yesu ka vi lekisa lika esunga lia Suku, pole vi sitululavo ocisola ca piãla Suku a kuetele omanu.

Ndomo ca sonehiwa Vavanjeliu, momo lie Yesu a talela ohali Kuenda oku fa? Yesu poku pandikisa lekolelo toke kolofa, wa eca etambululo Keliapu wa popele hati, omanu ka va pondola oku amamako oku kolela Suku eci va liyaka lovitangi. (Yovi 2:4, 5) Olondaka via Satana via kala ndu okuti viocili, noke lioku vetiya Adama oku linga ekandu. Pole, Yesu okuti Adama wa lipua wamamako lepokolo ndaño lohali yalua. (1 Va Korindo 15:45) Eye wa eca uvangi wokuti Adama wa ponduilevo oku lekisa epokolo ku Suku nda wa nõlele oku ci linga. Yesu poku pandikisa ndaño lovitangi, wa tu sila ongangu tu sukila oku kuama. (1 Petulu 2:21) Suku omo liepokolo liomõlaye wa lipua, wa eca kokuaye onima yomuenyo ko pui kilu.

NDOMO O PONDOLA OKU KUATISIWA

Ocili okuti, omo liolofa via Yesu, tu kuete epuluvi lioku kuata omuenyo ko pui. Ove hẽ o yongola oku kala o tembo ka yi pui? Yesu wa lombolola ovina tu sukila oku linga eci a popia hati: “Omuenyo ko pui u lomboloka okuti ovo va ku kũlĩha okuti ove lika wu Suku yocili kuenda una ove wa tuma, Yesu Kristu.”—Yoano 17:3.

Omanu va sandeka Orevista yilo, va kasi oku ku laleka oco o lilongise ovina vikuavo viatiamẽla ku Yehova Suku yocili, kuenda Komõlaye Yesu Kristu. Olombangi Via Yehova vi sangiwa posongo yove, vi ka sanjukila oku ku kuatisa. O pondolavo oku kuatisiwa lalomboluilo akuavo poku iñila vonumbi yetu yo Internet, www.pr418.com.

^ tini. 7 Tala “Ulandu welivulu Liefetikilo,” velivulu losapi hati: “Estudo Perspicaz das Escrituras” vol-2, kemẽla 201, lia sandekiwa Lolombangi Via Yehova.

^ tini. 12 Suku wa sondoluila omuenyo Womõlaye vimo lia Maria, kuenda espiritu sandu liaye lio teyuila oco ka ka piñale ekandu lia inaye Maria.—Luka 1:31, 35.