Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

Lubo Cik ma Kimiyo Twero Laro Kwoni!

Lubo Cik ma Kimiyo Twero Laro Kwoni!

IDecemba 26, 2004, oyengyeng ma tekone tye 9.1 otimme i Simeulue , cula nam mo macok ki dog nam me Sumatra, i lobo Indonesia. Jo ma i dog nam onongo guciko wanggi ka neno ngo ma tye ka timme i nam. Piine onongo tye ka dwon woko oyotoyot adada. Cutcut, dano ducu gucako ngwec me cito malo i wi cere, kun gidange ni, “Smong! Smong!” ma obedo kit ma gilwongo kwede ki i lebgi pii ma tye ka corre ki i nam. Pi dakika 30, piine obedo ka corre ki teko adada i cula nam man, ci obalo pol pa odi ma i caro mapol.

Cula nam me Simeulue obedo kabedo mukwongo ma pii ocorre iye i 2004. Kadi bed kit meno, ki i kin dano 78,000 ma gibedo iye, jo 7 keken aye guto. Pingo wel jo muto nok adada ka kiporo ki wel dano ducu? * Jo ma gibedo i cula nam man giwaco ni: ‘Ka oyengyeng mo otwago pii matek ci nam odwon, ring iit malo i wi cere, pien pii meno bicorre i kabedo ma i dog nam.’ Pi jami ma gutimme con, jo ma gibedo i Simeulue dong gupwonyo kit me ngeyo ka pii bicorre kun gineno ki i alokaloka ma i nam. Lubo lok meno olaro kwogi.

Baibul loko i kom peko mo ma tye ka bino anyim, “twon can madit atika . . . ma yam peya onen i lobo, nia wa i acakki lobo nio kwede wa onyoo, dok pe bene binen.” (Matayo 24:21) Man pe obedo agikki pa Lobowa-ni ma bibino pi tim maraco pa dano nyo can mo ma bipoto atura​—pien yub pa Lubanga tye ni lobo obed matwal. (Latitlok 1:4) Ma ka meno, twon can ma tye ka bino-ni obedo miti pa Lubanga me “[tyeko] jo ma tye ka balo lobo woko.” Man bibedo agikki pa tim maraco ki deno can. (Niyabo 11:18; Carolok 2:22) Man pud dong obedo mot madit ya!

Medo i kom meno, twon can ma tye ka bino-ni pe bineko jo ma kitgi atir calo pii ma corre ki i nam, oyengyeng, ki dong got ma mwoc ci ngulo mac malyet adada. Baibul waco ni, “Lubanga aye mar,” ki dok ni Lubanga ma nyinge Jehovah-ni, ocikke ni “jo ma kitgi atir gibicamo lobo, dok gibibedo iye matwal.” (1 Jon 4:8; Jabuli 37:29) In itwero loyo nining ki i twon can man wek inong mot ma kiciko-ni? Lagamme tye ni: Lub cik ma kimiyo!

BED ATERA ME NENO ALOKALOKA

Wan pe watwero ngeyo nino ma agikki pa tim maraco ducu kacel ki deno can bibino iye, pien Yecu owaco ni: “Nino meno ki cawa meno, pe tye ngat mo ma ngeyo, kadi wa lumalaika ma i polo, kadi wa Wod, ento kono Lubanga Won keken aye ngeyo gire.” Kadi bed kit meno, Yecu ocuko cwinywa ni, “wuki” piny. (Matayo 24:36; 25:13) Pingo? Baibul nyutiwa kit ma piny bibedo kwede ma Lubanga peya okelo agikki piny. Kit macalo pii ma odwon oyotoyot adada-ni okonyo jo ma gibedo i cula nam me Simeulue me bedo atera pi pii ma onongo cok corre-ni, alokaloka ma tye ka timme i lobo i kareni bene konyowa me niang ni agikki dong cok. Bok ma malo-ni nyuto alokaloka ma Baibul loko iye.

Ki lok ada, tye jami mogo ma kiloko iye i bok mamalo-ni ma gutimme i kare mukato angec, kadi bed pe gutimme lawang acel. Ento Yecu owaco ni ka waneno “gin magi ducu” ka timme, ci wabingeyo ni agikki piny dong cok. Penye kekeni ni, ‘Awene i tekwaro pa dano ma jami ducu ma gititogi-ni (1) gucako timme i wi lobo ducu, (2) gutimme i kare marom, ki dok (3) racgi obedo ka medde ameda?’ Nen ka maleng ni watye ka kwo i kare meno kikome.

GIN MANYUTO MAR PA LUBANGA

Preciden mo macon me lobo Amerika owaco ni: “Cik ma kimiyo con . . . konyo kwo pa dano.” I nge pii ma ocorre i 2004, kiketo gin mo i kabedo ma peko otimme iye-ni me ciko dano me gwokke wek dano pe dok guto kit meno i anyim. I yo acel-li, Lubanga bene oketo yub me ciko dano ma peya agikki oo. Baibul otito con ni: ‘Lok man me kwena maber me ker pa Lubanga gibitito i wi lobo ducu, me bedo caden bot rok ducu; ka dong lacen agikki piny bibino.’​—Matayo 24:14.

I mwaka mukato keken, Lucaden pa Jehovah gutero cawa makato bilion 1.9 i tito lok me kwena maber-ri i lobe 240, dok i leb makato 700. Dongo meno nyuto atir ka maleng ni agikki piny dong cok adada. Pi mar ma gitye kwede pi luwotgi, Lucaden pa Jehovah gitiyo ki kerogi ducu me ciko dano pi nino ma Lubanga bingolo iye kop, ma tye ka bino oyotoyot adada-ni. (Matayo 22:39) Adwogi maber ma itwero nongone ki i ngec man nyuto mar pa Jehovah piri. Wi opo ni, “[Lubanga] pe mito ni ngat mo orweny woko matwal, ento mito ni jo ducu guo i ningut.” (2 Petero 3:9) In tika ibijolo mar pa Lubanga kun ilubo lokke me cikowa pi bino pa nino meno?

RING ILAR KAGWOKKE!

Wi opo ni jo ma gibedo i dog cula nam me Simeulue gularo kabedo ma lamal me gwoko kwogi cutcut i kare ma guneno dwon pa pii me nam; pe kong gukuro ni pii meno odwog kit ma onongo tye kwede. Timo meno labongo galle olaro kwogi. Me bwot ki i twon can ma tye ka binoni, omyero wanong kagwokke mupore. Kiromo poro meno ki ngwec ka ma lamal. I yo ma nining? Lubanga otiyo ki lanebi Icaya me coyo pi lwongo ma gibicwalone “i kare ma pud tye anyim,” ma en aye kare man. Lwongo man waco ni: “Wubin, waitu i wi got pa Rwot [Jehovah] . . . wek en opwonywa kit mere, ka wek walub yo mere.”​—Icaya 2:2, 3.

Ka ngati mo oito malo i wi got, ci twero neno piny maber dok bene nongo kagwokke maber. Iyo acel-lu, ngeyo yo pa Lubanga ki kwano Baibul tye ka konyo dano milion mapol i twok lobo ducu i kareni me keto alokaloka i kwogi. (2 Temceo 3:16, 17) Ka gutimo meno, gibicako ‘lubo yo pa Lubanga’ dok gibinongo cwakke ki gwok ma mege.

Tika ibijolo lwongo meno, wek inong gwok pa Lubanga i kare man ma kwo tek-ki? Wacuko cwinyi me ngiyo ki diro lanyut ma nonge i Ginacoya ma gimoko ni karewa-ni aye kare me “agikki piny,” ma kiketogi i bok mamalo-ni. Lucaden pa Jehovah ma gitye i kabedowu gibibedo ki yomcwiny me mini kony mo keken ma imito me nongo niango matir i kom ginacoya kacel ki kit me ketogi i tic. Nyo iromo nongo lagam pi lapeny ma itye kwede ki i kabedowa me intanet me www.pr418.com. Nen i te BIBLE TEACHINGS > BIBLE QUESTIONS ANSWERED.

^ para. 3 Pii man ma ocorre ki i nam oneko dano makato 220,000​—man obedo twage pa pii ma pud dong rac loyo ma otime i tekwaro pa dano.