Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Tem ng’eyo gik ringruok ma owete gi nyimineni ochando, gik ma chando chunygi, kod kaka winjruokgi gi Jehova chalo

Be Inyalo Medo Konyo e Kanyaklau?

Be Inyalo Medo Konyo e Kanyaklau?

KANE Yesu pok odok e polo, nonyiso jopuonjrene niya: “Unubed jonenona . . . nyaka kuonde maboyo mogik e tung’ piny.” (Tich 1:8) Ere kaka Jokristo mokwongogo ne nyalo chopo migawono?

Profesa Martin Goodman man Oxford University, wacho ni “tijno nomiyo [Jokristo] obedo mopogore gi dinde mamoko, moriwo koda Jo-Yahudi ma ne ni e kinde loch mar Rumi.” Yesu ne wuotho kuonde duto kotiyo tich ma Nyasaye nomiye. Ka giluwo ranyisine, Jokristo madier ong’eyo ni lando “wach maber mar Pinyruodh Nyasaye” oriwo nyaka manyo joma gombo ng’eyo adiera mag Muma. (Luka 4:43) Mani en achiel kuom gimomiyo “joote” ne nitiere e kanyakla Jokristo mokwongo. Joote gin joma ioro. (Mar. 3:14) Yesu nochiko jolupne niya: “Dhiuru e ogendni duto mondo ulok ji obed jopuonjrena.”—Mat. 28:18-20.

Kuom joote 12 mag Yesu, onge kata achiel ma ngima e piny sani, kata kamano thoth jotich Jehova nyiso kinda kaka ma jomisonari nigo. Sama ogwelgi mondo gimed lendo e okang’ momedore, gichalo joma wacho kama: “An ka; ora.” (Isa. 6:8) Moko kuomgi kaka owete gi nyimine alufe mitiego e Skul mar Gilead osedar ma odhi e pinje man mabor. Moko kuomgi osedar ma odhi e gwenge mamoko e pinje ma giwuokie. Thothgi osepuonjore dhok machielo mondo gikony kanyakla kod grube ma tiyo gi dhokgo. Mano koro ok nyis ni owete gi nyimine ma ne odhi kuonde ma jolendo ne dwaroreego ok noromo gi pek moro amora. Timo kamano ne ok yot. Ne dwarore ni gibed gi chuny mar chiwruok mondo ginyis ni gihero Jehova gi jirendegi. Bang’ goyo kwano maber, ne gichiwore mondo gikony. (Luka 14:28-30) Owete gi nyimine ma timo kamano konyo kama duong’ ahinya.

Kata kamano, chal mar ji opogore. Ok Joneno duto manyalo dhi kuonde ma jolendo dwaroree kata puonjore dhok machielo. Kuom mano, be wanyalo nyiso chuny kaka mar jomisonari kata mana e kanyakla ma wantiere?

BED JAMISONARI E KANYAKLAU

Ti gi thuolo ma in-go sani e konyo jomoko kuom . . .

Jokristo mokwongo ne nigi chuny kaka mar jomisonari, kata kamano nenore ni thothgi nodak mana e gwengegi. Weche ma nojiwgo Timotheo nokonyogi kendo pod konyo jotich Nyasaye ma kindewagi. Paulo nojiwe kama: “Ti tij jayal-injili, tim tich mosemiyi e yo maber chuth.” (2 Tim. 4:5) Chik mar lando wach Pinyruoth kendo timo ji obed jopuonjre en chik ma omi Jokristo duto kamoro amora ma gintiere. E wi mano, thoth gik ma jomisonari timo wan bende wanyalo timo e kanyakla magwa.

Kuom ranyisi, jamisonari modak e piny ma wendo nyalo dwarore ni ong’i gi alwora modakieno. Gik mathoth koro opogore gi gik ma nong’iyogo kama ne entiere chon. To nade wan maok wanyal dhi kuonde ma jolendo dwaroree ahinya? Be wanyalo wacho ni wang’eyo gik moko duto madhi nyime e alwora marwa mar lendo? Koso wabiro temo tiyo gi yore mamoko mondo wayud ji mang’eny? Kuom ranyisi, higa mar 1940, ne ojiw owete mondo oket chenro mar dhi lendo e nderni dichiel juma ka juma. Be inyalo riwo lwedo chenrono? To nade lendo kitiyo gi troli? Gima watemo penjo en niya: Be in iwuon isetemo lando wach maber kitiyo gi yore ma nyalo bedo ni nyienni?

Jiwogi mondo ‘giti tij yalo injili’

Bedo gi paro mowinjore biro konyi bedo gi kinda kendo bedo ma mor e tij lendo. Thothne, jogo ma chiwore mondo odar odhi lendo kuonde ma jolendo dwaroree kata ma puonjore dhok machielo, gin-ga jolendo motegno. Kuom mano, ginyalo konyo ji mang’eny, to ahinya ahinya ka kinde duto giyudore e tij lendo. E wi mano, jomisonari tayoga kanyakla machop kinde ma owete manie pinje ma gidhiego oikore kawo ting’ mar tayo kanyaklago. Kapo ni in owadwa mosebatisi, be ‘itemo matek mondo ibed jarit mar kanyakla,’ kiikori konyo kendo jiwo Jokristo weteni e kanyaklau?—1 Tim. 3:1.

BED NG’AT MA JIWO JOMOKO

Konyogi e yo moro ma achiel kachiel

Mopogore gi bedo gi kinda e tij lendo kod bedo moikore konyo migepe e kanyakla, nitiere yore mamoko mapod wanyalo konyogo kanyakla magwa. Ng’ato ang’ata e kanyakla, bed ni en ng’ama tin kata maduong’, dichwo kata miyo, nyalo jiwo kata ‘kelo hoch’ ne Jokristo wetegi.—Kol. 4:11.

Mondo wabed joma jiwo kata konyo Jokristo wetewa, dwarore ni wang’egi maber. Muma jiwowa mondo ‘wadewre’ sama wachokore kanyachiel. (Hib. 10:24) Kata bed ni ok wadonjre e weche jomoko, ndikoni nyiso ni, dwarore ni wamany thuolo mondo wamed ng’eyo owete gi nyimine e yo maber. Ng’eyo chalgi oriwo ng’eyo gik ringruok ma gichando, gik machando chunygi, kod kaka winjruok e kindgi gi Jehova chalo. Konyo Jokristo wetewa ok en ting’ ma omi mana jodongo kod jokony-tich kende. En adier ni nitie kinde ma owetego nyalo dwarore ni ochiw kony. (Gal. 6:1) Kata kamano waduto wanyalo konyo owete gi nyiminewa ma hikgi oniang’ kata joot ma romo gi pek moko.

Hoyo kendo jiwo joma nyagore gi parruok mag ngima

Kuom ranyisi, kane weche mag pesa odhi matek ne owadwa miluongo ni Salvatore, ma ochune ni nyaka ous ohande, ode, kod gik moko ma joode ne nigo, noparore kaka joode ne dhi timore. Joot moro e kanyaklagi nofwenyo chandruok ma ne gin-gono. Ne gikonyogi gi pesa, gimanyo ne Salvatore gi chiege tich, kendo ne gibedoga kanyachiel odhiambo kodhiambo ka gigoyo kodgi mbaka ma jiwogi. Ne gimako osiep kendo osiepno osedhi nyime kuom higni mang’eny. Kata obedo ni weche ne tek, sani ka giparo chien, gimor kuom thuolo ma ne gijabedogo kanyachiel.

Jakristo madier ok kaw lamo kaka gire kende owuon. Mana kaka Yesu nowacho, nyaka wanyis jomoko gik mabeyo ma Muma osingo. Bed ni wanyalo dhi lendo kuonde mamoko kata ooyo, wanyalo timo duto mwanyalo mondo watim gik mabeyo ne ji duto. Kendo adier wanyalo timo kamano e kanyakla ma sani wantiere. (Gal. 6:10) Kuom timo kamano, wabiro neno mor ma yudore kuom bedo jochiwo to mano biro konyowa mondo wadhi “nyime nyago olemo e tije mabeyo duto.”—Kol. 1:10; Tich 20:35.