Ehecha oĩva pype

Ehecha oĩva pype

¿Og̃uahẽnepa peteĩ tiémpo ndaiporiveihápe violénsia?

¿Og̃uahẽnepa peteĩ tiémpo ndaiporiveihápe violénsia?

¿Nderupytýmapa ndéve térã peteĩ ne héntepe umi mbaʼe vai ojejapóva ko múndope? ¿Rekyhyjépa oikórõ g̃uarã upéva? Ojeʼe voi pe violénsia ojoguaha peteĩ mbaʼasýpe “oafektáva heta hetavépe ko múndo tuichakuére”. Jahechamína mbohapy ehémplo.

VIOLÉNSIA SEXUÁL HA VIOLÉNSIA OGAPÝPE: Peteĩ infórme ojapóva pe Naciones Unidas heʼi “uno de káda tres kuña” ohasaha koʼã mbaʼe, iména térã iparéha ojahéi hesekuéra térã omaltrata chupekuéra sexuálmente. Ha ñambyasýramo jepe, “ojekalkula ko múndo tuichakuére uno de káda cinco kuñáme ojeviolataha térã oñetanteataha ojejapo hese upéva”.

ASÁLTO, ÑEMONDA HA UMÍCHA: Latinoaméricape haimete uno de káda tres persóna heʼi ojejapomaha hese peteĩ mbaʼe vai koʼãichagua. Ha ojekalkula Estados Unídospe oĩha mas de 30 mil grúpo de patotéro ojapóva mbaʼe vai umi héntere.

JEJUKA: Ojekalkula áño 2012-pe ojejuka hague haimete 500 mil persónape, hetave umi omanóvagui gerrahápe. Umi lugár hetave oikohápe jejuka haʼe hína sur de África ha América Central. Mas de 100 mil persóna ojejuka Latinoaméricape peteĩ áñope, ha Brasílpe añónte amo 50 mílrupi. Upéicharõ, ¿ikatúne piko opa pe violénsia?

¿IKATÚPA OPA PE VIOLÉNSIA?

¿Mbaʼérepa oĩ hetaite violénsia opárupi? Ojehechakuaa heta mbaʼére oikoha upéva. Por ehémplo, oĩ ipochýva oĩ haguére hénte iplataitereíva ha ótro katu imboriahueterei, oĩ umi imitãiterei guivéma ohecháva mbaʼéichapa umi hénte iviolénto, oĩ avei omokõitereíva, ojedrogáva térã ndorrespetáiva hapichakuéra rekove, ha ndojekastigái umi ivioléntovape ha ojapóva mbaʼe vai hapicháre.

Añetehápe oĩ lugár saʼivehápe ohóvo pe violénsia. Por ehémplo, peteĩ infórme heʼi São Páulope (Brasil) umi diez áño ohasa vaʼekuépe 80 por ciento saʼiveha oiko jejuka. Upéicharõ jepe, oiko gueteri 10 jejukárupi por káda 100.000 persóna oikóva upépe, ha heta hetave oĩ umi ojapóva mbaʼe vai hapicháre. ¿Mbaʼépa upéicharõ ojejapo vaʼerã anivéma hag̃ua oĩ violénsia?

Oñesolusionaite hag̃ua ko provléma oñembaʼapómante vaʼerã umi héntere, okambia vaʼerã hikuái opensa ha oaktua lája. Umi ivioléntova okambia hag̃ua ohechakuaa vaʼerã ndovaleiha oñemombaʼeguasu, itaryrýi térã opensa ijehénte, síno oaprende vaʼerã ohayhu ha orrespeta hapichápe ha ojepyʼapy hese.

¿Mbaʼépa ikatu oipytyvõ umi héntepe peichaite okambia hag̃ua? Jahechamína mbaʼépa heʼi la Biblia:

  • “Jahayhu Ñandejárape heʼise ñakumpli imandamiénto” (1 Juan 5:3).

  • “Jarrespetáramo Jehovápe, nañandejaʼemoʼãi umi mbaʼe vaíre” (Proverbios 8:13, TNM). *

Peteĩ persóna ohayhu ha orrespetáramo Ñandejárape ndojaposemoʼãi peteĩ mbaʼe ndogustamoʼãiva chupe. Upévare, umi hénte ivioléntova jepe ikatu okambiaite oñemoag̃uíramo Ñandejárare. Péro, ¿añetehápe piko ikatu oiko upéva?

Jahechamína Álex ehémplo, haʼe oiko Brasílpe ha 19 áñorema oĩ kárselpe oporoasalta haguére heta vése. * Áño 2000-pe oiko vaʼekue chugui testígo de Jehová ostudia rire la Biblia umi Testígondi. ¿Añetehápe piko okambia haʼe? Si, ha Álex ombyasyeterei umi mbaʼe vai ojapo vaʼekue. Haʼe heʼi: “Ñandejára rupive añandu añetehápe oñeperdonamaha umi mbaʼe vai ajapo vaʼekue, ha upévare ahayhueterei chupe. Aagradese ha ahayhu Jehovápe, ha upéva chepytyvõ akambia hag̃ua”.

Peteĩ karai brasiléro hérava César oiko vaʼekue oporomonda ha oporoasalta 15 áñore. ¿Mbaʼérepa ou vaʼekue okambia? Umi testígo de Jehová oñemongeta hendive oĩ aja préso, ha haʼe oñepyrũ avei ostudia hendivekuéra. César heʼi: “Hasypeve antende maʼerãpa Ñandejára ñandeapo rakaʼe. Añepyrũ ahayhu ha arrespeta Ñandejárape, upévare ndajaposéi mbaʼeve ikatúva omoñeñandu vai chupe. Haʼe imbaʼeporãiterei chendive, ha nachemalagradesidoséi chupe. Che akambia ahayhu ha arrespeta rupi Ñandejárape”.

Eaprende mbaʼépa rejapo vaʼerã reiko hag̃ua peteĩ múndo ndaiporimoʼãveimahápe ivioléntova.

Koʼã ehémplo ohechauka porã la Biblia ikatuha oipytyvõ peteĩ persónape okambia hag̃ua opensa lája, ha péicha okambiaite hekove (Efesios 4:23). Álex heʼive: “Umi mbaʼe oĩva la Bíbliape ojogua y potĩme, chepytyvõva amopotĩ hag̃ua che rekove ha aipeʼa hag̃ua che akãgui umi mbaʼe vai. Che ni naimoʼãi vaʼekue peichaite peve akambiataha”. Añetehápe ñamoinge meméramo ñane akãme umi pensamiénto porã oĩva Ñandejára Ñeʼẽme, jaipeʼáta ñandejehegui umi mbaʼe vai ha ñanepotĩta Ñandejára renondépe (Efesios 5:26). Upévare umi iñañáva ha opensáva ijehénte ikatu okambiaite, otrata porã hapichakuérape ha ojogueraha porã hendivekuéra (Romanos 12:18). Haʼekuéra ikatu ipyʼaguapy oiko rupi Ñandejára oipotaháicha (Isaías 48:18).

Ko múndope oĩ mas de 8 millón testígo de Jehová 240 país ha territóriope, haʼekuéra ojoayhu peteĩ famíliaicha ha oiko pyʼaguapýpe oñondive (1 Pedro 4:8). Avei ohayhu ha orrespeta Ñandejárape, upévare oiko porã oñondive tahaʼe haʼéva ipire kolór, ipaís ha umícha. Péicha umi testígo de Jehová ohechauka porã ikatuha opa pe violénsia ko múndogui.

KOʼẼRÕITÉMA OPÁTA PE VIOLÉNSIA

La Biblia opromete koʼẽrõitéma Ñandejára oipeʼataha pe violénsia ko múndogui. Upéva oikóta “og̃uahẽvo pe ára ojehusga ha oñehundi hag̃ua umi hénte añáme” (2 Pedro 3:5-7). Upérõ ndaiporimoʼãvéima umi hénte ivioléntova ha ombohasa asýva hapichápe. Péro, ¿mbaʼéichapa ikatu ñaime segúro Ñandejára ojapotaha upéva?

La Biblia heʼi Jehová ndochaʼeieteha umi ivioléntovare (Salmo 11:5). Ñande Apohare oipotaiterei oĩ pyʼaguapy ha hustísia (Salmo 33:5; 37:28). Koʼã mbaʼe ohechauka porã Ñandejára ndohejamoʼãiha pe violénsia osegi pára siémpre ko yvy ape ári.

Ikatu ñaime segúro koʼẽrõitéma jaikotaha pyʼaguapýpe (Salmo 37:11; 72:14). Roipotaite reaprendeve mbaʼépa rejapo vaʼerã reiko hag̃ua pe múndo Ñandejára oprometévape, ndaiporimoʼãveimahápe umi ivioléntova.

^ párr. 14 Oñekambia herakuéra.