OKUTEKULA ONYA OMBUNGA NOKULALA NOVAKAI KONONKHONO:

O Nações Unidas yapopia okuti: “povakai vetatu wike wavetua ine walalwa nae kononkhono no wombunga yae.” Tupu, yapopia okuti “mouye auho povakai vetano, wike pamwe ulalwa nae kononkhono iya pamwe ukamba katutu opo alalwe nae kononkhono no nongangala.”

OUNGANGALA UKAHI NOKULIYAWISA: Onongangala mbulamba po 30.000 vekahi nokulinga ovivi ko Estados Unidos. Ko América Latina omunthu wike (1) puvetatu (3) wakuatelwe no nongangala.

OKULIPAA: Menima liokualamba, kuankhia ovanthu ovanyingi veliipaa ovo muene tyipona ovanthu vankhila kovilwa. Mouye auho Kokumbili kwo Afrika noko América Central oko kuipawa vali unene ovanthu tyipona ovilongo ovikuavo. Iya ovanthu valamba po 100.000 vaipawa ko América Latina menima like vala iya ko Brasil tupu kuaipawa ovanthu valamba po 50.000. Okuti mouye mupondola okukala tyehena oungangala?

Omokonda yatyi oungangala ukahi nokuliyawisa vali? Kuhole okumoneka ovivi ovinyingi, ngevi mavilandulako: Otyiho novitateka, no nombongo mbahamoneka, nokunwa unene, nokusipa omapangwe, novana vahatekulwa novohe, novakulu vehena onondunge, novanthu velipenya navakuavo mouye auho, iya noungangala ukahi nokuliyawisa unene.

Tyotyili, omaungangala ekahi nokuliyawisa unene mononthele mbumwe mbouye. Ko São Paulo, Brasil, menima liokualamba ovanthu ovanyingi vokuliipaa vatepuluka. Oungangala ulingwa vali unene momapunda-umbo iya ngotyo onkhalelo yokuliipaa itualako okuliyawisa vali unene kovanthu 100.000 vakalamo. Alopi oungangala maukahulila?

Opo omaugangala ahakaleko vali muakutikinya ovanthu—ovituwa viavo, nonkhalelo yavo yokusoka. Ovanthu vena yokupiluluka avahalingi vali omaungangala, ngetyi elungavi, nokulavisa, ngotyo tuesukisa okukala nohole nonthilo iya atukala noluembia navakuetu.

Oityi tyipondola okulunda liwa omunthu opo alinge omapiluluko? Tala etyi Ombimbiliya ilongesa:

• “Etyi otyo tyihangununa ohole ya Huku, okutavela ovitumino viae.”—1 João 5:3.

• “Onthilo na Jeova tyihangununa okuyala ovivi.” *—Provérbios 8:13.

Ohole na Huku, nonthilo yokuhalingi ovipuka vimunumanesa ovio mavivelundu opo vivekuateseko okulinga omapiluluko momuenyo wavo—hakondye vala, mahi okupilulula ovituwa aviho. Oityi tyili matyimoneka-po?

Tala ongeleka ya Alex, * ankho wakalele mokaleya omanima 19 ko Brasil mokonda yokuvaka. Etyi ahimbika okulilongesa Ombimbiliya no Nombangi mba Jeova, konyima akala Ombangi ya Jeova mo 2000. Oñgeni etyivila okuyekapo ovituwa viae ovivi? Iya Alex ulivela unene onombei mokonda yovipuka ovivi alingile. Wapopia okuti: “Ame ndyihole Huku iya naimbuka onkhalelo yae yokuevela. Olupandu nohole na Jeova viankhuatesako okupilulula onkhalelo yomuenyo wange.”

César, tupu ukala ko Brasil, welipakele mokuvaka nokuipaa. Onkhalelo yomuenyo oo, wakala nayo mokueenda kuomanima 15. Oityi alinga opo apiluluke? Etyi ankho eli mokaleya, welivasa no Nombangi mba Jeova iya ahimbika okulilongesa Ombimbiliya. César wahangununa okuti: “Motyikando tyotete, ame nanoñgonoka okuti omuenyo una esilivilo. Nelilongesa okukala nohole na Huku. Tupu nelilongesa okukala nonthilo nae—ankho ndyina owoma wokulinga vali ovipuka ovivi nalingaile iya andyinumanesa Jeova. Ame ankho hahandele okulekesa okuti hapandulile okankhenda kae. Ohole nowoma wokulinga otyivi viankhuatesako opo ndyilinge omapiluluko aviuka.”

Oityi onongeleka ombo mbutulongesa? Ombimbiliya ina epondolo liokupilulula omuenyo wovanthu—tupu ipilulula onkhalelo yokusoka. (Efésios 4:23) Alex wapopiwa konyima, wati: “ Etyi ame nelilongesa Mombimbiliya netyipanda unene, tyikahi ngatyina nanengulilwa omaende asukuka nawa, katutu-katutu nelisukula komalusoke omavi. Ame nalumwe nasokele okuti nthiki imwe mandyikayovoka movipuka ovio ovivi.” Otyo otyili, putyina onthue tuyulisa omalusoke etu nondaka ya Huku Ombimbiliya, tyipondola okupolamo ovipuka ovivi. Ondaka ya Huku ina epondolo liokutupola ovipuka ovivi. (Efésios 5:26) Moluotyo, omunthu wokulinga ovipuka ovivi nokuna elungavi upondola okupilulula omuenyo wae mononkhalelo mbelikalaila iya akala omuwa-tima nokuna ombembwa. (Romanos 12:18) Vavasa ombembwa mokuendela monondonga mbo Mbimbiliya.—Isaías 48:18.

Onombangi mba Jeova valamba po nomiliau etyinana movilongo 240 vaimbuka onkhalelo yokumanako oungangala. Ovanthu vomihoko viatyo aviho novilongo aviho vekahi nokulilongesa okukala nohole iya nonthilo na Huku tupu nokukala noluembia na kese umwe namukuavo, okukala nombembwa ngatyina ombunga ike vala. (1 Pedro 4:8) Onkhalelo vekahi ilekesa okuti mouye mupondola okukala tyehena oungangala.

Ombimbiliya yalaa okuti Huku apa katutu makamanako oungangala kombanda yohi aiho. Ouye hono weyula oungangala maukahanyuako na Huku “monthiki yekoyeso no yehanyauno liovanthu onondingavivi.” (2 Pedro 3:5-7) Kamakukakala vali ovanthu onongangala opo vamonese vakuavo ononkhumbi. Oñgeni onthwe tupondola okukala nonthumbi yokuti Huku makaamena ovanthu iya amaneko oungangala?

Ombimbiliya yati: Huku “uyele una uhole oungangala.” (Salmo 11:5) Omutungi wovipuka aviho uhole ombembwa nouviuki. (Salmo 33:5; 37:28) Kamayekelela ovanthu valinga oungangala vakaleko apeho.

Tyotyili, ouye omupe wombembwa ukahi popepi. (Salmo 37:11; 72:14) Omokonda yatyi ove uhelilongesa vali oñgeni upondola okulifuiika opo ukakale mouye uhena oungangala?