Skip to content

Skip to table of contents

Waswe, Wei for Raf Bae Finis Enitaem?

Waswe, Wei for Raf Bae Finis Enitaem?

Waswe, enitaem samwan attakim iu or attakim eniwan long famili bilong iu? Waswe, iu tingse enitaem nomoa samting olsem savve happen long iu? Wanfala report hem sei diswan hem “wanfala problem wea kamap big evriwea long world.” Tingim samfala example.

DOMESTIC VIOLENCE AND RAPE: Wanfala report bilong United Nations hem sei: “Wanfala long evri thrifala woman safa from domestic violence or rape and man wea duim diswan hem marit partner or boyfren bilong olketa.” Datfala sem report hem sei: “Samting olsem wanfala long evri faevfala woman long world bae safa from rape or from samwan trae for rapem hem.”

OLKETA RAF GANG: Long United States, winim 30,000 gang bilong olketa raf criminal stap. Long Latin America, klosap wanfala long evri thrifala man safa from samting wea olketa criminal duim.

KILLIM MAN DAE: Insaed wanfala year nomoa, samting olsem 500,000 pipol samwan killim olketa dae. Diswan winim namba bilong pipol wea dae long olketa war insaed datfala year. Namba bilong pipol wea samwan killim olketa dae long southern Africa and Central America hem barava big winim olketa nara ples long world. Long Latin America, insaed wanfala year nomoa, pipol killim dae winim 100,000 pipol, and samting olsem 50,000 pipol long Brazil. Waswe, wei for raf bae finis enitaem?

WASWE, WEI FOR RAF BAE FINIS?

Why nao wei for raf hem happen evriwea long world? Staka reason hem stap. Olsem example, pipol savve feel nogud bikos samfala pipol rich and samfala poor. Olketa pikinini lukim olketa bigman raf, so olketa tu raf. Pipol drinkim tumas alcohol and iusim drug, samfala tingse laef bilong olketa narawan no important, and pipol lukim olketa criminal no kasem panis for samting wea olketa duim.

Long samfala kantri, gavman duim samting wea daonem wei for raf. Wanfala report sei insaed 10-fala year wea go pas, long São Paulo, Brazil, namba bilong pipol wea samwan killim olketa dae hem go daon 80 percent. Nomata olsem, wei for raf hem bigfala problem long datfala taon, and 10-fala long evri 100,000 pipol samwan killim olketa dae. Wanem nao savve finisim wei for raf?

For finisim wei for raf, tingting and wei bilong pipol mas change. For pipol wea raf changem wei bilong olketa, olketa mas lusim wei for praod, greedy, and selfish, and lane for lovem, respectim, and tingim olketa narawan.

Wanem nao savve helpem man for laek changem wei bilong hem? Lukim wanem Bible talem:

  • “Samting wea showimaot iumi lovem God, hem taem iumi obeyim olketa law bilong hem.”—1 John 5:3.

  • “Man wea fraet long Jehovah hem heitim nogud samting.” *Proverbs 8:13.

Sapos man lovem God and no laek duim samting wea mekem hem feel nogud, datwan savve strongim hem for barava laek changem wei bilong hem. Waswe, diswan savve happen?

Tingim Alex, * wea stap long prison long Brazil for 19 year finis from hem killim nogud samfala man. Hem studyim Bible and hem kamap wanfala Jehovah’s Witness long year 2000. Waswe, hem barava lusim wei for raf? Alex hem barava sorre long olketa nogud samting wea hem duim. Hem sei: “From mi savve God forgivim mi, datwan mekem mi barava lovem God. From mi lovem Jehovah and tinghae long wanem hem duim for mi, datwan helpem mi for changem wei bilong mi.”

César, wea hem tu stap long Brazil, hem savve steal and showim gun long pipol. Hem wei bilong hem for samting olsem 15-fala year. Wanem nao mekem hem for change? Taem hem stap long prison, Olketa Jehovah’s Witness story witim hem, and hem tu studyim Bible witim olketa. César hem sei: “Hem firstaem long laef bilong mi for mi hapi and satisfae. Mi lane for lovem God and fraet long hem, wea minim mi no laek duim eni nogud samting wea bae mekem hem sorre. Mi laek for showimaot mi tinghae long wei wea Jehovah kaen long mi. From mi lovem God and fraet long hem, datwan helpem mi for changem wei bilong mi.”

Faendemaot wanem iu savve duim for stap insaed world wea no eniwan savve raf

Wanem nao iumi lanem from tufala experience hia? Bible hem garem paoa for barava changem laef bilong pipol long wei for changem tingting bilong olketa. (Ephesus 4:23) Alex sei: “Samting mi lanem long Bible hem olsem klinfala wata wea isisi wasimaot evri nogud tingting wea mi garem. Mi tingse hem hard tumas for mi lusim olketa nogud tingting olsem.” Taem iumi tingim nomoa message bilong Bible wea klin, datwan savve wasimaot olketa nogud tingting. Toktok bilong God hem garem paoa for mekem iumi klin. (Ephesus 5:26) Diswan hem savve mekem pipol wea barava raf and selfish for changem wei bilong olketa for kaen and stap gud witim olketa narawan. (Rome 12:18) From olketa followim olketa Bible principle, olketa garem gudfala laef.—Isaiah 48:18.

Winim 8 million Jehovah’s Witness wea stap long 240 kantri luksavve wanem nao savve finisim wei for raf. Nomata olketa kam from olketa difren kantri and garem difren kaen living, olketa lane for lovem and fraet long God, and tu, for lovem olketa narawan and stap gud tugeta olsem wanfala famili evriwea long world. (1 Peter 4:8) Datwan showimaot wei for raf savve finis.

KLOSAP NAO WEI FOR RAF BAE FINIS!

Bible sei klosap nao God bae klinim disfala earth and finisim wei for raf bikos hem bae “judgem and finisim pipol wea no obeyim hem.” (2 Peter 3:5-7) Pipol bae no safa moa from samting wea olketa raf pipol duim. Why nao iumi savve bilivim God laek for finisim wei for raf?

Bible sei God “heitim eniwan wea laekem wei for raf.” (Psalm 11:5) Jehovah laekem peace and stret samting. (Psalm 33:5; 37:28) Dastawe hem bae no letem wei for raf gohed for olowe.

Klosap nao niu world wea garem peace bae kam. (Psalm 37:11; 72:14) Waswe, iu laek for savve wanem nao iu mas duim mekem iu stap long datfala world wea no eniwan bae raf?

^ par. 14 Mifala changem olketa nem.