Skip to content

Skip to table of contents

LILIU ‘E HE TOHI TAPÚ ‘A E MO‘UÍ

Na‘á Ku Tō Tu‘o Lahi Peá U Toki Lavame‘a

Na‘á Ku Tō Tu‘o Lahi Peá U Toki Lavame‘a
  • TA‘U FĀ‘ELE‘I: 1953

  • FONUA TUPU‘ANGA: ‘AOSITELĒLIA

  • HISITŌLIA: MA‘UNIMĀ ‘E HE ‘ATA FAKALIELIÁ

KO HOKU KUOHILÍ:

Na‘e hiki ‘eku tamaí mei Siamane ki ‘Aositelēlia ‘i he 1949. Na‘á ne ‘alu ke fakasio ha ngāue ‘i he keli‘anga maka koloá mo e ma‘u‘anga ‘uhilá pea nofo ‘i he feitu‘u tuku‘uta ‘o Vikatōliá. Na‘á ne mali ‘i ai mo ‘eku fa‘eé pea fā‘ele‘i au ‘i he 1953.

Hili pē ha ta‘u si‘i ki mui ai, na‘e kamata ako Tohi Tapu ‘eku fa‘eé mo e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová, ko ia na‘e kamata ke u ‘ilo ki he ngaahi akonaki ‘a e Tohi Tapú mei he‘eku kei si‘í. Neongo ia, na‘e ‘ikai ‘alu ‘eku tangata‘eikí ki ha lotu. Na‘á ne hoko ‘o fakamālohi mo anga-fakamamahi pea na‘e ilifia ‘eku fine‘eikí ‘iate ia. Na‘á ne hokohoko atu ‘ene ako fakafufū ‘a e Tohi Tapú pea manako ‘i he‘ene ngaahi akonakí. ‘I he ‘ikai ke ‘i ai ai ‘eku tamaí, na‘á ne vahevahe mai e me‘a na‘á ne akó kiate au mo hoku ki‘i tuofefiné. Na‘á ne talanoa mai ki he palataisi ‘i he māmaní he kaha‘ú mo e founga ‘e lava ke tau ma‘u ‘a e fiefiá ‘i he‘etau muimui ‘i he ngaahi tu‘unga Fakatohitapu ki he ‘ulungāngá.​—Saame 37:10, 29; ‘Aisea 48:17.

‘I he‘eku ta‘u 18, na‘á ku ongo‘i ‘oku totonu ke u mavahe mei ‘api koe‘uhi ko e anga-fakamālohi ‘eku tamaí. Neongo na‘á ku tui ki he me‘a na‘e ako‘i mai he‘eku fine‘eikí ‘o kau ki he Tohi Tapú, na‘e ‘ikai ke u fakamahu‘inga‘i ia. Ko ia na‘e ‘ikai lava ke u mo‘ui ‘o fakatatau ki ai. Na‘á ku kamata ngāue faka‘uhila ‘i he keli‘anga malalá. Na‘á ku mali hoku ta‘u 20. Ne fā‘ele‘i homa ‘uluaki ‘ofefiné ‘i ha ta‘u ‘e tolu mei ai pea na‘á ku toe fakakaukau ki he me‘a na‘e mahu‘inga ki he‘eku mo‘uí. Na‘á ku ‘ilo‘i ‘oku lava ke tokoni‘i ‘e he Tohi Tapú homa ki‘i fāmilí, ko ia na‘á ku kamata ako ‘a e Tohi Tapú mo e taha ‘o e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová. Ka na‘e fakafepaki‘i lahi ‘e hoku uaifí ‘a e Kau Fakamo‘oní. ‘I he taimi na‘á ku ma‘u ai e taha ‘o ‘enau ngaahi fakatahá, na‘á ne fakamanamana​—ke ta‘ofi ‘eku ako Tohi Tapú pe ko e mavahe mei he fāmilí. ‘I he ‘ikai toe lava fai ha me‘á, na‘á ku ‘ulutukua ai ki he‘ene fekaú pea fakangata e fetu‘utaki mo e Kau Fakamo‘oní. Na‘á ku faka‘ise‘isa ki mui ‘i he‘eku ta‘emalava ke fai ‘a e me‘a na‘á ku ‘ilo na‘e totonú.

‘I ha ‘aho ‘e taha, na‘e fakahaa‘i mai ‘e hoku kaungāngāué ‘a e ‘ata fakalieliá. Na‘e fakamānako mo fakatupu tokanga, pea na‘e ‘ai au ke u ongo‘i lōmekina lahi ‘i he halaia. Ko hono manatu‘i ‘a e me‘a na‘á ku ako mei he Tohi Tapú, na‘á ku tui mo‘oni ai ‘e tautea‘i au ‘e he ‘Otuá. Ka ‘i he fakalalahi ‘eku mamata ‘i he ngaahi ‘ata fakalieliá, na‘e kamata ke u sai‘ia ai. Na‘e a‘u ki ha taimi na‘e kamata ke ma‘unimā au.

Laka hake ‘i he ta‘u ‘e 20, na‘á ku hē mama‘o ange mei he ngaahi tu‘unga na‘e feinga ‘eku fa‘eé ke ako‘i kiate aú. Na‘e tapua atu mei he‘eku tō‘ongá ‘a e me‘a na‘á ku fakafonu‘aki hoku ‘atamaí. Na‘e ta‘e‘ofa ‘eku leá pea na‘á ku sai‘ia ‘i he hua koví. Na‘e kamata ke u fakatupulekina ha vakai hala ki he fehokotaki fakasinó. Neongo na‘á ku kei nofo fakataha mo hoku uaifí ka na‘á ku kei nonofo mo ha kau fefine kehe. ‘I ha ‘aho ‘e taha na‘á ku sio ai ki he sio‘atá pea fakakaukau, ‘‘Oku ‘ikai ke u sai‘ia ‘ia koe.’ Na‘e ‘ikai ke u toka‘i ‘a au tonu ka na‘á ku fakalili‘a ‘iate au.

Na‘e ngata ‘eku nofo malí pea ta‘elavame‘a ‘eku mo‘uí. Ko ia, na‘á ku lotu kia Sihova ‘aki e kotoa hoku lotó. Na‘e toe hoko atu ‘eku ako Tohi Tapú neongo na‘e ‘ikai hoko atu ‘i ha ta‘u ‘e uofulu tupu. ‘I he taimi ko iá, na‘e mate ‘eku tamaí pea papitaiso ‘eku fa‘eé ko e taha ‘o e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová.

FOUNGA HONO LILIU ‘E HE TOHI TAPÚ ‘A ‘EKU MO‘UÍ:

Na‘e ‘i ai ha fu‘u faikehekehe lahi ‘i he‘eku mo‘uí mei he ngaahi tu‘unga mā‘olunga ‘a e Tohi Tapú. Ka ‘i he taimi ko ení na‘á ku fakapapau‘i ke u ma‘u ‘a e nonga ‘o e ‘atamaí mei he ngaahi tala‘ofa ‘i he Tohi Tapú. Na‘á ku feinga ke fakalelei‘i ‘eku founga leá mo ‘eku fakapo‘uli vavé. Na‘á ku toe fakapapau‘i ke tukuange atu ‘a e ‘ulungaanga ta‘etāú, ta‘ofi e pelepa‘angá, inu tōtu‘á pea ‘ikai toe kaiha‘a mei he pule ngāué.

Ko hoku kaungāme‘a ‘i he ngāue‘angá na‘e ‘ikai ke nau mahino‘i ‘a e ‘uhinga na‘á ku loto ai ke fai ‘a e ngaahi liliu lahi peheé. Fe‘unga mo ha ta‘u ‘e tolu, mo ‘enau feinga lahi ke u liliu ki he‘eku tō‘onga motu‘á. Kapau na‘á ku fai ha ki‘i tōnounou, hangē ko e ‘ite‘ita pe lea‘aki ha me‘a ‘ikai ke sai, te nau: “‘Oi! Ko e Joe ena ‘aneafí.” He me‘a fakamamahi ē ko e ngaahi lea ko iá kiate au! Na‘á ku ongo‘i ta‘elavame‘a.

Ko e feitu‘u na‘á ku ngāue aí na‘e fonu ‘i he ngaahi ‘ata fakalielia fakatou‘osi ‘i he me‘a faka‘ilekitulōniká mo e pepá. Na‘e fa‘a fakahū ‘e he‘eku kaungāngāué ‘a e ngaahi ‘ata fakalieliá ki he‘enau komipiutá ‘o hangē ko ia na‘á ku fa‘a fai ki mu‘á. Na‘á ku feinga ke hao mei he ma‘unimaá, ka na‘a nau feinga ‘i he taimi kotoa pē ke u tō. Na‘á ku hanga ma‘u pē ki he tokotaha na‘á ku ako Tohi Tapu mo iá ki ha poupou mo ha fakalototo‘a. Na‘á ne fanongo anga-kātaki ki he‘eku huhua atu hoku lotó. Ko hono ngāue‘aki ha ngaahi konga Tohi Tapu pau, na‘á ne fakahaa‘i mai ‘a e founga ke fehangahangai ai mo ‘eku ma‘unimaá pea fakalototo‘a‘i au ke kumi ki he tataki ‘a Sihová fakafou ‘i he lotu tōtōivi.​—Saame 119:37.

‘I ha ‘aho ‘e taha na‘á ku fai ai ha fakataha mo hoku kaungāngāué. ‘I he‘enau fakataha maí, na‘á ku tala ange kia kinautolu ke ‘oange ki he ongo tangata ‘olokahōliká ha fo‘i pia. Na‘a nau kaila ‘o pehē: “He‘ikai te ke fai ia! Ko e ongo tangata ko ení ‘oku ma‘unimā ‘e he ‘olokaholó!” Na‘á ku pehē atu: “‘Io, tatau pē mo au.” Mei he ‘aho ko iá ‘o faai mai, na‘e mahino‘i ‘e he kau tangata ko ení ‘eku fāinga mo e ma‘unimā ‘e he ‘ata fakalieliá pea ‘ikai ke nau toe tenge au ke u foki ki he‘eku ngaahi founga motu‘á.

‘I he faai mai e taimí mo e tokoni lahi ‘a Sihová, na‘á ku iku‘i hono ma‘unimā au ‘e he ‘ata fakalieliá. ‘I he 1999, na‘á ku papitaiso ko e taha ‘o e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová pea hounga‘ia ‘i hono ‘omai ha faingamālie ke u ma‘u ha mo‘ui mohu ‘uhinga mo fiefia.

‘Oku ou mahino‘i ‘i he taimí ni ‘a e ‘uhinga ‘oku fehi‘a ai ‘a Sihova ki he ngaahi me‘a na‘e fu‘u fuoloa ‘eku ‘ofa aí. ‘I he hoko ko ha Tamai ‘ofa, ‘okú ne loto ke malu‘i au mei he ola fakatupu maumau ‘o e ‘ata fakalieliá. He mo‘oni ē ko e lea ‘i he Palōveepi 3:5, 6! ‘Oku pehē ai: “Falala ki he ‘Eiki ‘aki ‘a e kotoa ‘o ho loto, ‘o ‘ouae fāki ki ho poto o‘ou: Ke ke fakaongo kiate ia ‘i ho hala kotoa pe, pea ‘e fakatonutonu ‘e ia ho ngaahi ‘alunga.” Ko e ngaahi tu‘unga ‘o e Tohi Tapú ‘oku ‘ikai hoko pē ko ha malu‘i ka ko e fakapapau ‘anga ia ‘o e lavame‘a.​—Saame 1:1-3.

FOUNGA ‘O ‘EKU MA‘U ‘AONGÁ:

‘I he kuohilí, na‘á ku fehi‘a ‘iate au tonu, ka ‘i he taimí ni ‘oku ou toka‘i ‘a au tonu pea ma‘u mo e nonga ‘i hoku lotó. ‘Oku ou mo‘ui ‘i ha founga mo‘ui ma‘a pea ongo‘i ‘a e fakamolemole mo e poupou ‘a Sihová. ‘I he 2000, na‘á ku mali ai mo Karolin, ko ha tuofefine Kalisitiane hoihoifua na‘á ne ‘ofa kia Sihova hangē pē ko aú. Na‘e fonu homa ‘apí ‘i he melino. ‘Okú ma ongo‘i ko ha monū ia ke kau ‘i he konga ‘o e fetokoua‘aki faka-Kalisitiane ‘i māmani lahi ‘oku ma‘a mo anga-‘ofa.