Skip to content

Skip to table of contents

KAVEINGA TEFITO | TE KE MAʻU MEI FĒ HA FAKAFIEMĀLIE?

Founga Hono ʻOmai ʻe he ʻOtuá ʻa e Fakafiemālié

Founga Hono ʻOmai ʻe he ʻOtuá ʻa e Fakafiemālié

Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa Sihova a ko e “ʻOtua ʻo e fakafiemālie kotoa pē, ʻa ia ʻokú ne fakafiemālieʻi kitautolu ʻi he kotoa ʻo ʻetau mamahí.” (2 Kolinitō 1:3, 4) ʻOku toe fakapapauʻi mai ʻe he Tohi Tapú ʻoku ʻikai ha tokotaha ʻoku lahi ange ʻene tokoní ʻi he ʻOtuá pea ʻoku ʻikai ha meʻa fakamamahi ʻoku taʻemalava heʻetau Tamai fakahēvaní ke fakafiemālieʻi kitautolu.

Ko e moʻoni, kuo pau ke tau fai ha meʻa kapau ʻoku tau loto ke maʻu ha fakafiemālie mei he ʻOtuá. ʻE lava fēfē ke tokoniʻi kitautolu ʻe he toketaá kapau ʻoku ʻikai ke tau ʻai ha ʻapoinimeni ke sio ki ai? ʻOku ʻeke ʻe he palōfita ko ʻĒmosí: “ʻE haʻele fakataha ha toko ua, ʻO ka ʻoku teʻeki ke na alea?” (ʻĒmosi 3:3) Kae kehe, ʻoku ekinaki mai ʻe he Tohi Tapú: “ʻUnuʻunu ofi ki he ʻOtuá, pea te ne ʻunuʻunu ofi mai kiate kimoutolu.”—Sēmisi 4:8.

ʻE lava fēfē ke tau fakapapauʻi ʻe ʻunuʻunu ofi mai ʻa e ʻOtuá? ʻUluakí, koeʻuhi ʻokú ne toutou tala mai ʻokú ne loto ke tokoniʻi kitautolu. (Sio ki he  puhá.) Pea ko hono uá, koeʻuhi ʻoku tau maʻu ha fakamoʻoni tuipau mei he kakai kuo fakafiemālieʻi ʻe he ʻOtuá—ko e kakai moʻoni, fakatouʻosi ʻi hotau taimí pea mo e kuohilí.

Hangē ko e tokolahi ʻi he ʻahó ni ʻoku nau kumi tokoni ki he ʻOtuá, ko Tuʻi Tēvita naʻá ne aʻusia tonu ha meʻa fakamamahi. “Ongoʻi ʻa e leʻo ʻo ʻeku tautapa, ʻo kau ka kaila atu,” ko ʻene kole ia kia Sihova ʻi ha taimi ʻe taha. Naʻe tali ʻe he ʻOtuá? ʻIo. Naʻe hoko atu ʻa Tēvita: “Kuo tokonia au: Ko ia ʻoku meʻe hopohopo hoku loto.”—Saame 28:2, 7.

NGAFA ʻO SĪSŪ ʻI HE FAKAFIEMĀLIE KI HE FAʻAHINGA KOTOA ʻOKU MAMAHÍ

Naʻe fakataumuʻa ʻa e ʻOtuá ko Sīsū ʻa e ngafa tefito ki hono tokonaki ʻa e fakafiemālié. ʻI he kotoa ʻo e ngaahi ngāue naʻe vaheʻi ange ʻe he ʻOtuá, ko Sīsū ʻa e tokotaha “ke nonoo ae loto mafeji” mo “fakafiemalieʻi akinautolu kotoabe oku mamahi.” (ʻAisea 61:1, 2PM) Hangē ko ia naʻe tomuʻa talá, naʻe makehe ʻa e tokanga fakafoʻituitui ʻa Sīsū ki he kakai naʻe “ongosia mo mafasiá.”—Mātiu 11:28-30.

Naʻe fakafiemālieʻi ʻe Sīsū ʻa e kakaí ʻaki ʻene ʻoange kiate kinautolu ʻa e faleʻi fakapotopotó, ʻaki ʻene fakafeangai anga-ʻofa kiate kianautolu, pea naʻa mo e taimi ʻe niʻihi naʻá ne fakamoʻui ʻenau mahamahakí. ʻI he ʻaho ʻe taha naʻe kōlenga ha kilia kia Sīsū: “Kapau te ke loto pē ki ai, ʻe lava ke ke ʻai au ke u maʻa.” ʻI hono ueʻi ia ʻe he fakaʻofaʻiá, naʻe tali ʻe Sīsū: “ʻOku ou loto ki ai. Ke ke maʻa.” (Maʻake 1:40, 41) Pea naʻe fakamoʻui ʻa e kiliá.

ʻI he ʻahó ni, ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá ʻoku ʻikai ke ʻi he māmaní ke ne fakafiemālieʻi ʻa kitautolu tāutaha. Ka ko ʻene Tamaí, ʻa Sihova, ko e “ʻOtua ʻo e fakafiemālie kotoa pē,” ʻokú ne hokohoko atu ke tokoniʻi ʻa e faʻahinga ʻoku nau fiemaʻu iá. (2 Kolinitō 1:3) Fakakaukau ki he founga tefito ʻe fā ʻoku ngāueʻaki ʻe he ʻOtuá ke fakafiemālieʻi ʻa e kakaí.

  • Ko e Tohi Tapú. “Ko e ngaahi meʻa kotoa pē naʻe tohi ʻi muʻá naʻe tohi ko hotau fakahinohino, ke tau lava fakafou ʻi heʻetau kātakí pea fakafou ʻi he fakafiemālie mei he Folofolá, ʻo tau maʻu ai ha ʻamanaki.”—Loma 15:4.

  • Laumālie Māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá. ʻIkai fuoloa mei he pekia ʻa Sīsuú, naʻe aʻusia ai ʻe he kotoa ʻo e fakatahaʻanga Kalisitiané ha vahaʻa taimi ʻo e melino. Ko e hā hono ʻuhingá? Naʻe ʻaʻeva ʻa e fakatahaʻangá “ʻi he manavahē kia Sihová pea ʻi he fakafiemālie ʻa e laumālie māʻoniʻoní.” (Ngāue 9:31) Ko e laumālie māʻoniʻoní, ko e ivi ngāue ia ʻo e ʻOtuá ʻoku mālohi fakaʻaufuli. ʻOku ngāueʻaki ia ʻe he ʻOtuá ke fakafiemālieʻi ha taha pē ʻi ha faʻahinga tuʻunga.

  • Lotu. ʻOku faleʻi mai ʻe he Tohi Tapú: “ʻOua ʻe hoko ʻo loto-moʻua ʻi ha faʻahinga meʻa.” ʻI hono kehé ʻoku pehē, “ʻai ke ʻilo ai hoʻomou ngaahi kolé ʻe he ʻOtuá; pea ko e nonga ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻoku fakalaka atu ʻi he mahino kotoa pē te ne maluʻi homou lotó pea mo homou ngaahi mafai fakaefakakaukaú.”—Filipai 4:6, 7.

  • Ko e Kaungā Kalisitiané ʻe lava ke nau ʻomi ha fakafiemālie mo ha ‘maluʻanga’ ʻo e ngaahi kaumeʻa moʻoni. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻapositolo ko Paulá ʻa hono ngaahi kaungāmeʻá “ko ha matavai ʻo e fakafiemālie lahi” ʻi he ngaahi taimi ʻo e “faingataʻaʻiá mo e mamahí.”—Kolose 4:11; 1 Tesalonaika 3:7.

Ka te ke fifili nai pe ʻe ʻaonga fēfē kotoa eni. Tau sio angé ki he ngaahi hokosia ʻa e kakai naʻa nau fehangahangai mo e ngaahi palopalema naʻe lave ki ai ʻi he konga ki muʻá. ʻI he hangē ko kinautolú, te ke ʻiloʻi ko e ʻOtuá ʻokú ne kei fakahoko ʻa e talaʻofa fakalotomāfana ko ení: “Hage koe toko taha oku fakafiemalie ki ai ene faʻe, e behe eku fakafiemalie kiate koe.”—ʻAisea 66:13PM.

a Ko Sihová ko e huafa ia ʻo e ʻOtuá ʻoku hā ʻi he Tohi Tapú.