Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Peho o Ela

Mea mau anei te aamu o Davida e o Golia?

Mea mau anei te aamu o Davida e o Golia?

Tera atoa te uiraa a vetahi taata. Ua feaa atoa anei oe a taio ai i te tumu parau na mua ˈtu? Mai te peu e, a hiˈopoa na te pahonoraa o na toru uiraa i raro atu.

1 | E nehenehe anei te hoê taata e naea e piti metera iva ahuru te roa?

Te parau ra te Bibilia no Golia, “e ono kubiti e hoê tiapana oia i te roa.” (Samuela 1, 17:4) Te kubiti e faahitihia ra, e tuea 44,50 tenetimetera te roa, hoê tiapana, e tuea ïa 22,20 tenetimetera. Ia amuihia te taatoaraa, e noaa mai ïa 2,90 metera. Te onoono ra vetahi i te parau eita e nehenehe e naeahia ia Golia tera faito roa. A feruri na râ: E 2,70 metera te roa o te taata roa roa ˈˈe i teie tau. E maere roa anei tatou 15 tenetimetera hau aˈe to Golia? No roto mai oia i te ati Rephaima, e feia matauhia no to ratou roa. Te faaite ra te tahi papai no Aiphiti o te senekele 13 hou te Mesia, te vai ra vetahi faehau riaria mau i te fenua Kanaana o tei hau i te 2,40 metera te roa. E ere roa ˈtu ïa i te mea maere ia parauhia e 2,90 metera te roa o Golia!

2 | E taata mau anei o Davida?

Ua tamata te mau aivanaa i te haapapu e ere te arii Davida i te taata mau. Ua itehia mai râ e te mau ihipǎpǎ te tahi taoˈa tahito o tei faahiti i te parau, “te utuafare o Davida.” Ua faahiti atoa Iesu ia Davida mai te hoê taata o tei ora mau. (Mataio 12:3; 22:43-45) Ua haapapu na piti faahitiraa o te pǎpǎ tupuna o Iesu Mesia, e huaai o ˈna na te arii Davida. (Mataio 1:6-16; Luka 3:23-31) Mea papu maitai ïa e taata mau o Davida.

3 | Mea mau anei te vahi i tupu ai tera aamu?

Te faaite atoa ra te Bibilia, ua tupu te aroraa i te peho o Ela. Aita râ i faaea noa i ǒ, ua parau atoa hoi ua faatia te mau Philiseti i to ratou puhapa i te tahi pae mouˈa i ropu i te oire Soko e Azeka. Area te mau Iseraela, ua puhapa ïa i te peho o te tahi atu pae mouˈa. Mea mau anei tera mau vahi?

A hiˈo na i ta te tahi taata o tei haere e mataitai i tera vahi i parau: “E ere te taata haamataitai i te tia haapaoraa. Ua aratai râ oia ia matou i te peho o Ela. Ua haapou matou i te tahi purumu no te tae atu i te tahi pae mouˈa. A mataitai noa ˈi matou i te peho, ua taio mai oia i te Samuela 1, 17:1-3. I muri iho, ua na ô: ‘I te pae aui, te mau toetoea o Soko.’ Ua fariu i te tahi atu pae e ua parau: ‘I teie pae atau, te mau toetoea o Azeka. Ua faatia te mau Philiseti i to ratou puhapa i ropu i teie na oire i te tahi atu pae o te mouˈa i mua ia outou. Te tia ra ïa tatou i te pae i puhapa ˈi te mau Iseraela.’ Ua manaˈo atura vau ia Saula raua Davida i te tiaraa i tera vahi. I muri iho, a haapou ai matou i te vahi papu o te peho, te vai ra te tahi taheraa pape o tei mǎrô, ua î roa i te ofai. Oioi noa vau i te manaˈo ia Davida ia ohi i tera vahi e pae ofai manina, hoê tei haapohe roa ia Golia.” Ua faahiahia roa ino teie taata e rave rahi atu i te faatiaraa papu a te Bibilia.

Aita e tumu papu no te feaa i nia i tera aamu. Mea mau te mau taata e te mau vahi i faahitihia. Te mea faufaa roa ˈtu â, to roto teie aamu i te Parau faaurua a te Atua. No ǒ mai ïa te reira i te Atua parau mau o “te ore e tia ia haavare.”—Tito 1:2; Timoteo 2, 3:16.