Skip to content

Skip to table of contents

Rezolve problema ho domin

Rezolve problema ho domin

“Kontinua iha dame ho ema seluk.”—MARCOS 9:50.

KNANANUK: 39, 35

1, 2. Iha livru Gênesis koʼalia kona-ba problema saida deʼit, no ita aprende saida?

HANOIN-HETAN ema nia problema neʼebé hakerek iha Bíblia ka lae? Hahú husi Gênesis ita bele haree ona katak Caim oho Abel (Gênesis [Kejadian] 4:3-8); Lamek oho mane joven ida tanba ema neʼe baku nia (Gênesis 4:23); Abraão nia bibi-atan ho Lot nia bibi-atan istori malu (Gênesis 13:5-7); Agar sente boot liu Sara, no neʼe halo Sara hirus ho Abraão (Gênesis 16:3-6); Ismael kontra hasoru ema hotu, ema mós kontra fali nia.—Gênesis 16:12.

2 Tanbasá mak Bíblia temi problema sira-neʼe? Neʼe tanba atu hanorin ita katak ema la perfeitu sempre iha problema. Ita mós ema sala-naʼin. Ita bele aprende husi ezemplu sira-neʼe katak bainhira ita hasoru problema hanesan neʼe iha ita-nia moris, ita bele uza ezemplu diʼak sira atu rezolve problema ho ema seluk. Halo nuneʼe bele ajuda ita atu iha dame ho ema seluk.—Roma 15:4.

3. Lisaun neʼe sei koʼalia kona-ba saida?

3 Lisaun neʼe sei koʼalia kona-ba tansá mak Jeová nia atan presiza rezolve sira-nia problema ho ema seluk, no oinsá mak sira bele halo nuneʼe. Ita mós sei aprende kona-ba prinsípiu balu husi Bíblia neʼebé bele ajuda ita atu rezolve problema sira-neʼe, no atu kaer metin ita-nia relasaun diʼak ho ema seluk no ho Jeová.

TANBASÁ MAK JEOVÁ NIA ATAN PRESIZA REZOLVE PROBLEMA

4. Ema iha mundu tomak hatudu hahalok saida, no neʼe lori rezultadu saida?

4 Tanba Satanás nia hahalok mak halo ema fahe malu no hamosu problema sira. Tanbasá mak ita hatete hanesan neʼe? Tanba iha jardín Eden, Satanás hatete katak ema ida-idak bele halo desizaun rasik no sira tenke hili rasik atu halo buat neʼebé diʼak ka aat, sira la presiza Maromak. (Gênesis [Kejadian] 3:1-5) Maibé ohin loron ita haree saida? Ita bele haree katak, tanba ema hakarak moris livre husi Maromak, neʼe kria hahalok foti-an, hanoin an deʼit, no kontra malu. Hahalok sira-neʼe hamosu konflitu oioin no ema mós la hanoin malu bainhira atu halo desizaun ruma. Tan neʼe mak Bíblia fó avizu tuirmai neʼe: “Ema neʼebé hirusdór hamosu istori malu; ema neʼebé sempre sai hirus lalais sei halo sala barak.”—Provérbios (Amsal) 29:22.

5. Jesus fó konsellu saida hodi la bele hamosu konflitu?

5 Iha Jesus nia diskursu, nia hanorin ninia dixípulu katak maski sira mak lakon mós, sira presiza atu buka dame hodi la bele hamosu konflitu. Nia hatete ba sira atu hatudu laran-diʼak ba malu, buka dame ba malu, halakon sentimentu neʼebé halo sira hirus, rezolve problema ho lalais, no sira mós tenke hadomi sira-nia inimigu.—Mateus 5:5, 9, 22, 25, 44.

6, 7. (a) Tanbasá mak importante atu rezolve kedas problema neʼebé mosu? (b) Pergunta saida deʼit mak diʼak ba Jeová nia atan atu husu?

6 Se ita mak la buka dame ho ema seluk, ita-nia orasaun, haklaken, tuir reuniaun, no buat seluk neʼebé ita halo atu adora Jeová sei sai saugati deʼit. (Marcos 11:25) Maromak sei la simu ita sai ninia belun se ita la fó perdua ba ema nia fraku sira.—Lee Lucas 11:4; Éfeso 4:32.

7 Jeová hakarak ninia atan hotu atu hatudu hahalok fó perdua no iha relasaun neʼebé diʼak ho ema seluk. Tan neʼe diʼak atu hanoin kona-ba pergunta sira-neʼe: ‘Haʼu fó perdua ba irmaun-irmán sira ho laran ka lae? Haʼu gosta hamutuk ho sira ka lae?’ Se ita sente katak ita sei presiza hadiʼa buat hirak-neʼe, halo orasaun ba Jeová atu husu ajuda hodi ita bele halo mudansa. Ita-nia Aman Maromak iha lalehan gosta rona no hatán ba orasaun haraik an hanesan neʼe.—1 João 5:14, 15.

KOKO ATU HALUHA TIHA DEʼIT

8, 9. Ita tenke halo saida se ema hakanek ita-nia laran?

8 Tanba ita hotu sala-naʼin, ita bele fiar katak loron ida ema bele koʼalia ka halo buat ruma neʼebé hakanek ita-nia laran. (Eclesiastes [Pengkhotbah] 7:20; Mateus 18:7) Se neʼe akontese, ita sei halo saida? Haree toʼok ita bele aprende saida husi situasaun tuirmai neʼe: Irmán ida haree irmaun naʼin-rua mai no nia hasé sira. Maibé husi irmaun sira-neʼe, ida sente katak dalan neʼebé irmán neʼe hasé sira la hatudu respeitu. Bainhira irmaun naʼin-rua neʼe mesamesak, irmaun neʼe koʼalia kritika makaʼas kona-ba irmán neʼe. Maibé, irmaun ida seluk koʼalia fó-hanoin katak irmán neʼe serbí Jeová ho laran-metin ba tinan 40 ona maski nia hasoru susar oioin. Nia sente katak buat neʼebé irmán neʼe halo, laʼós ho neon. Rona tiha hanesan neʼe, irmaun neʼebé sente laran-kanek hatete, “Ita koʼalia loos”. Tuirmai, nia hili hodi haluha deʼit buat neʼebé akontese.

9 Ita bele aprende saida husi esperiénsia neʼe? Se ema ida mak hakanek ita, neʼe fila fali ba ita mak atu fó ka la fó perdua ba ema neʼe. Maibé ema neʼebé iha domin, nia sei fó perdua. (Lee Provérbios [Amsal] 10:12; [1] 1 Pedro 4:8.) Ba Jeová, ema neʼebé haluha deʼit ema seluk nia sala mak buat neʼebé furak tebes ba nia. (Provérbios [Amsal] 19:11; Eclesiastes [Pengkhotbah] 7:9) Tan neʼe, loron seluk mak iha ema ida koʼalia ka halo buat neʼebé hakanek ita, husu ba ita-nia an, ‘Haʼu bele haluha tiha deʼit ka lae? Haʼu tenke hanoin beibeik kona-ba problema neʼe ka lae?’

10. (a) Irmán ida foufoun sente oinsá kona-ba ema kritika nia? (b) Eskritura saida mak ajuda nia atu sente dame nafatin?

10 Dala ruma susar atu finje la rona ba liafuan sira neʼebé ema koʼalia kona-ba ita. Ezemplu ida mak kona-ba irmán pioneiru ida, ita hanaran nia Lucy. Ema balu husi ninia kongregasaun koʼalia kritika kona-ba ninia haklaken no dalan neʼebé nia uza ninia tempu. Liafuan sira-neʼe sona tebes ninia laran no nia bá buka irmaun maduru balu atu ajuda fó matadalan ba nia. Lucy hatete: “Sira uza Bíblia hodi ajuda haʼu haree katak ladiʼak atu hanoin beibeik kona-ba liafuan neʼebé ema seluk koʼalia, importante mak atu hanoin kona-ba Jeová sente oinsá.” Sira anima Lucy atu lee Mateus 6:1-4. (Lee.) Eskritura sira-neʼe fó-hanoin nia katak importante liu mak atu halo Jeová kontente. Tan neʼe agora se ema mak koʼalia negativu kona-ba ninia haklaken, nia la hola ba lia, tanba nia hatene katak buat neʼebé halo nia kontente mak atu halo Jeová kontente.

REZOLVE PROBLEMA NEʼEBÉ SÉRIU

11, 12. (a) Ema kristaun ida tenke halo saida se nia hatene katak ninia “maun-alin iha buat ruma hasoru” nia? (b) Ita aprende saida husi dalan neʼebé Abraão rezolve problema? (Haree dezeñu iha pájina 3.)

11 “Ita hotu halo sala dala barak.” (Tiago 3:2) Se ita mak hatete ka halo buat ruma neʼebé hakanek irmaun ka irmán nia laran, ita tenke halo saida? Jesus dehan: “Se ó lori daudaun ó-nia prezente ba altár no ó hanoin-hetan katak ó-nia maun-alin iha buat ruma hasoru ó, husik lai ó-nia prezente iha altár oin, no bá hodi halo dame uluklai ho ó-nia maun-alin. Tuirmai, kuandu ó fila fali, fó ó-nia prezente neʼe.” (Mateus 5:23, 24) Tuir Jesus nia konsellu, bá koʼalia ho didiʼak ho ema neʼe. Ita-nia planu mak atu buka dame ho irmaun ka irmán neʼe, no rekoñese katak ita mak sala, laʼós atu duun katak nia mak sala. Tanba importante tebes ba ita atu iha dame ho ita-nia irmaun-irmán sira.

12 Husi Bíblia ita bele haree ezemplu balu oinsá mak Maromak nia atan sira bele rezolve problema iha dalan neʼebé lori dame. Ezemplu ida mak kona-ba Abraão ho ninia sobriñu Lot. Sira naʼin-rua hakiak animál barak, no sira-nia bibi-atan diskute malu tanba rai kloot liu ba animál sira. Tanba Abraão hakarak rezolve problema ho dame, nia fó oportunidade ba Lot atu hili uluk fatin neʼebé diʼak ba Lot. (Gênesis [Kejadian] 13:1, 2, 5-9) Abraão mak ezemplu neʼebé diʼak tebes! Nia buka uluk dame, laʼós buka diʼak ba ninia an deʼit. Ninia laran-luak neʼe halo nia lakon ka lae? Lae, tanba iha tempu problema ho Lot rezolve tiha, Jeová haraik bensaun boot ba nia. (Gênesis [Kejadian] 13:14-17) Husi neʼe ita bele aprende saida? Ita aprende katak bainhira Jeová nia atan rezolve sira-nia problema ho domin, maski neʼe bele halo sira lakon buat ruma, maibé Jeová sei fó bensaun ba sira. [2]—Haree nota husi lisaun.

13. Koordenadór ida halo saida bainhira irmaun ida koʼalia liafuan makaʼas ba nia, no ita bele aprende saida husi ninia ezemplu?

13 Iha ita-nia tempu mós ita bele haree kona-ba ezemplu diʼak ida. Irmaun koordenadór foun ida neʼebé tau matan ba departamentu ida iha reuniaun boot telefone irmaun ida atu husu nia ajuda iha departamentu neʼe. Maibé irmaun neʼe koʼalia liafuan neʼebé makaʼas no todan ba nia no depois taka telefone. Nia halo nuneʼe tanba nia hirus hela ho koordenadór uluk nian. Ba koordenadór foun neʼe, nia la hirus ba irmaun neʼe maibé nia mós la taka matan deʼit ba problema neʼe. Oras ida liu tiha, nia telefone fali irmaun neʼe no hatete ba nia katak sira seidauk koñese malu, tan neʼe nia hakarak hasoru irmaun neʼe. Semana oin mai sira hasoru malu duni iha Reuniaun-Fatin. Halo tiha orasaun hamutuk, sira tuur koʼalia toʼo oras ida. Irmaun neʼe konta kona-ba buat hotu neʼebé akontese ho koordenadór uluk nian, no koordenadór foun neʼe rona ho pasiénsia, no hatudu mós eskritura balu atu ajuda irmaun neʼe. Ikusmai koordenadór foun ho irmaun neʼe serbisu hamutuk ho dame iha reuniaun boot. Irmaun neʼe mós agradese tanba koordenadór foun koʼalia ba nia iha dalan neʼebé kalma no diʼak.

PRESIZA LORI BA KATUAS SIRA KA LAE?

14, 15. (a) Iha situasaun saida deʼit mak ita bele uza konsellu neʼebé temi iha Mateus 18:15-17? (b) Jesus fó sujestaun atu halo buat tolu saida, no ita-nia hakarak loloos atu halo tuir mak saida?

14 Baibain maluk fiar-naʼin sira bele no tenkesér rezolve sira-nia problema mesamesak deʼit. Maibé iha situasaun balu Jesus hatete katak karik ema balu husi kongregasaun mós presiza envolve iha laran. (Lee Mateus 18:15-17.) Sala neʼebé Jesus temi iha eskritura neʼe laʼós koʼalia kona-ba problema neʼebé kiʼik. Ita hatene ida-neʼe tanba Jesus dehan katak, se irmaun ida, sasin-naʼin seluk, no mós katuas sira koʼalia ona ho ema neʼe, maibé nia lakohi hakribi ninia sala, ema neʼe sai ona hanesan “ema husi nasaun seluk no ema kobradór impostu nian”. Ohin loron, neʼe dehan katak hasai husi kongregasaun. Sala neʼe mak hanesan hamatak ema ka konta aat ema hodi hafoʼer ema nia naran. Neʼe laʼós kona-ba sala adultériu, omoseksuál, soe-fiar, ka adora estátua, tanba sala sira-neʼe katuas kongregasaun presiza tau matan kedas.

Atu bele lori fali maun ka alin ba dalan loos, karik ita presiza koʼalia dala barak ba nia (Haree parágrafu 15)

15 Tuir Jesus nia konsellu, importante mak atu ajuda irmaun neʼe, tanba ita iha domin ba nia. (Mateus 18:12-14) Entaun, oinsá mak ita bele halo tuir Jesus nia konsellu neʼe? (1) Ita tenke hakaʼas an atu koʼalia fali dame ho ema neʼe mesamesak. Karik neʼe presiza halo ba dala barak. Maibé oinsá se halo tiha nuneʼe la iha dame nafatin? (2) Lori ema neʼebé hatene kona-ba problema neʼe ka ema neʼebé bele ajuda atu tetu situasaun no haree didiʼak se nia halo sala duni ka lae. Se ita mak konsege rezolve problema neʼe, ita sei lori fali ita-nia “maun ka alin ba dalan loos”. Maibé se ita koko ona dala barak atu rezolve problema neʼe no la lori dame nafatin, tuirmai mak (3) lori problema neʼe ba katuas sira.

16. Tanbasá mak halo tuir Jesus nia konsellu mak dalan neʼebé diʼak no domin?

16 Baibain irmaun-irmán sira nunka presiza halo hotu hakat tolu husi Mateus 18:15-17. Neʼe halo ita sente diʼak, tanba neʼe hatudu katak antes problema ida sai boot, irmaun-irmán sira hetan tiha ona solusaun ba sira-nia problema hodi kongregasaun la presiza hasai ema neʼebé halo sala. Karik irmaun ka irmán fó ona perdua ba ema neʼebé hakanek sira no hadame malu fali ona. Husi Jesus nia liafuan, ita haree katak bainhira ita iha problema, ita labele buka kedas katuas sira. Ita tenke halo tuir lai hakat rua neʼe. Se ita halo tiha ona no ita iha prova katak neʼe mak sala boot ida mak ita foin bele lori ba katuas sira.

17. Tanbasá mak diʼak atu iha dame ho ema seluk?

17 Nuʼudar ema sala-naʼin, ita hatene katak loron ida ita bele hakanek ema seluk nia laran. Tan neʼe mak dixípulu Tiago hatete: “Se ema ida la halo sala ho ninia liafuan, nia mak ema sala-laek, nia bele kontrola ninia isin tomak.” (Tiago 3:2) Atu bele rezolve problema, ita rasik mak tenke hakaʼas an atu “buka dame no halo dame”. (Salmo [Mazmur] 34:14) Se ita mak buka beibeik dame ho ita-nia irmaun-irmán sira, ita bele kontinua atu iha relasaun neʼebé diʼak ho sira, no neʼe bele ajuda ita atu iha unidade. (Salmo [Mazmur] 133:1-3) Maibé importante liu mak iha relasaun neʼebé diʼak ho “Maromak, ida neʼebé fó dame”. (Roma 15:33) Se ita rezolve problema sira ho domin, ita mós sei hetan bensaun sira-neʼe.

^ [1] (parágrafu 9) Provérbios 10:12 Odi mak hamosu istori malu, maibé domin fó perdua ba sala hotu.

^ [2] (parágrafu 12) Ezemplu seluk husi ema neʼebé rezolve problema ho dame mak: Jacob ho Esaú (Gênesis [Kejadian] 27:41-45; 33:1-11); José ho ninia maun-alin (Gênesis [Kejadian] 45:1-15); no Jideaun ho ema Efraim sira (Juízes [Hakim-Hakim] 8:1-3) Karik ita mós bele hanoin-hetan ezemplu balu tan husi Bíblia.