1, 2. Enọ ego yẹ a homaphia fọkiẹ ẹmro i Jesu rọ ha Matthew 24:14?

SẸ IHWORHO i kwerhọ ye yanghene aye kparehaso ọwan, ibiẹ ihworho yi na ta taghene e rhe Iseri Jehova fọkiẹ owian aghwoghwo na-a. Ọnọ sabu rhirhiẹ taghene wu mẹrẹn ihworho ezẹko ra ta taghene dedevwo aye e kwerhọ iyẹnrẹn ọwa-an, aye e mwuọghọ rẹn ọwan fọkiẹ owian rẹ ọwan e ruẹ na. Jerẹ oborẹ e rheri, Jesu ọ mẹraro rhotọre taghene ene ghwoghwo iyẹnrẹn esiri Uvie na lele akpọ na ephian. (Matt. 24:14) Ọrẹn, marhẹ ọwan i ru rhe taghene owian ọwan e ruẹ na, ọ ha ẹmro i Jesu te orugba? Orhiẹ emru ẹghwanren re ne roro taghene ọwan ye ruẹ owian ọnana?

² Otu ẹga buebun e roro taghene aye e ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na. Ọrẹn, ekete omẹdamo aye ọ ghwai te, ọyẹ; oseri omobọ, ẹga ishọshi, yanghene ẹmro ẹhaphia nyoma ekwakwa ra kpare iyẹnrẹn—jerẹ ekpeti ughe yanghene itanẹti. Ezẹko a riẹn abo rhẹ uruemru ẹghẹlẹ rẹ aye e ruẹ yanghene omẹdamo aye uvuẹn irueru oma esimo ọrhẹ uyono. Ẹmro aye enana i  fiemru arha ha ye vwanvwọn oborẹ i Jesu ọ ta rẹn idibo yi taghene aye i ru?

3. Sekpahen oborẹ ọ ha uvuẹn Matthew 28:19, 20, ekwakwa ẹne ego yẹ idibo i Jesu ine ru?

³ Jesu ọ guọlọre taghene idibo yi daji ekete owu, nẹ aye hẹrhẹ ihworho ni bru aye rhe? Ẹjo! Ọke rọ rhọmọnuhwu, Jesu nọ tẹmro rẹn idibo yi ri te uzusiorin buebun: ‘Omarana, nyarhẹn, nẹ are ye ru idibo ihworho uvuẹn egbamwa na ephian, bru aye rhẹ ame . . . rhe yono aye nẹ aye ru lele ọsoso oborẹ mi je ekama yen harẹn are.’ (Matt. 28:19, 20) Omarana idjaghwẹ ẹne ya guọlọre. Ame ine vi ru idibo, bru aye rhame, jeghwai yono aye, ọrẹn me yẹ emru ukaro ro fori nẹ ọwan i ru? Jesu nọ tare: ‘Nyarhẹn’! Sekpahen akama ọnana, ọgba irherhe i Baibol owu nọ tare: “Na ‘nyarhẹn’ ọnana owian Olele Kristi owuowu, uvuẹn udumu yanghene ekete iseseri.”—Matt. 10:7; Luke 10:3.

4. Me yo sekpahen re ne rhiẹ ‘ikpirherin ituakpọ’?

⁴ Jesu ọ tẹmro kpahen omẹdamo idibo yi owuowọnwan, gbinẹ ọ tẹmro kpahen iyẹnrẹn esiri na re ne ghwoghwo izede ra dabu kwaphiẹrhọ? Orhirhiẹ taghene ohworho owu ọvo ọ sabu riẹ ‘egbamwa na ephian’ ye ghwoghwo na-a, owian ọnana ọnọ guọlọ omẹdamo otu buebun. Jesu ọ hunute yi ọke ro se idibo yi nẹ aye rhiẹ ‘ikpirherin ituakpọ.’ (Se Matthew 4:18-22.) Aruo owian irherin e kpe rọ hunute na, orhiẹ ọrẹ okpirherin owu ọnọ ha eghọle ọrhẹ emaren irherin ruiruo-o, jeghwai siyẹ hẹrhẹ eghọle na no mwu erheri-in. Ukpomaran, o sekpahen ọrẹ ana ha eriri ruiruo—ọnana owian ọgbogbanhon omamọ, ọkezẹko ọ guọlọ omẹdamo ihworho buebun.—Luke 5:1-11.

5. Enọ ẹne ego yẹ ana kpahenrhọ, mesoriẹ?

⁵ Ne rhe ihworho re ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na inyenana, ra ha ẹmro i Jesu te orugba, o fori na kpahenrhọ enọ ẹne enana:

• Me yo fori ne ghwoghwo kpahen?

• Ẹhẹn ọgo yo no mwu ọwan wian owian ọnana?

• Ena ego yẹ ana ha ruiruo?

• Marhẹ owian aghwoghwo na ono kerabọ te jeghwai jiri te?

Ẹkpahenrhọ rẹn enọ enana i ghwai sa ọwan erhumu rhe erẹ a wian owian usimirhọ ọnana ọvo-o, ọnọ jeghwai ruẹ ọwan gbanhon na sabu fuevwan ruie rhẹ edirin.—1 Tim. 4:16.

6. Mesoriẹ ono mwu ọwan ẹro taghene Iseri Jehova ye ghwoghwo iyẹnrẹn rọ gbare?

⁶ Se Luke 4:43. Jesu o ghwoghwo ‘iyẹnrẹn esiri Uvie na,’ ọ jeghwai guọlọ nẹ idibo yi ru omaran. Ihworho ego ye ghwoghwo iyẹnrẹn ọrana uvuẹn ‘ẹgbamwa na ephian’? Ẹkpahenrhọ na o fiotọre—Iseri Jehova ọvo. Ezẹko ra kparehaso ọwan i jeghwai kwerhọ ọnana. Jerẹ udje, orherẹn imishọnari owu ọrhọ ta rẹn Oseri Jehova owu taghene ọye o rhirhiẹ ẹkwotọre buebun ne, ọye ọ jeghwai nọ Iseri Jehova uvuẹn ẹkwotọre erana oborẹ aye e ghwoghwo kpahan. Me yẹ a kpahenrhọ riẹn? Orherẹn na ọrhọ ta: “Aye i ghẹnren omamọ, ẹkpanhenrhọ owu yẹ aye i yẹre mẹ: ‘Iyẹnrẹn esiri Uvie na.’” Orhiẹ ọrẹ “ughẹnghẹ-ẹn,” ọrẹn, Iseri Jehova erana a ta unu owu jerẹ oborẹ o fori nẹ IIele Kristi urhomẹmro i ru. (1 Cor. 1:10) Aye a jeghwai ghwoghwo iyẹnrẹn rọ ha i Watchtower Announcing Jehovah’s Kingdom. Imagazini ọnana ọ havwiẹ uvuẹn edjadjẹ ri te 254, a jeghwai fomu i Watchtower ri te 59,000,000 phia, nọ lẹrheriẹ rhiẹ imagazini ra mai fomẹ phia uvuẹn akpọ na ephian.

7. Marhẹ ọwan i ru rhe taghene ilori ẹga ugbunu i vwe ghwoghwo iyẹnrẹn rọ gbare-e?

 ⁷ Ilori ẹga ugbunu i vwe ghwoghwo iyẹnrẹn rọ gbare-e. Aye i rha tẹmro kpahen Uvie na, buebun a ha ye taghene erhirhiẹ rọ ha uvuẹn ọmudu Olele Kristi. (Luke 17:21) Aye i vwa sa ihworho erhumu vwo ẹruọ ye taghene Uvie Osolobrugwẹ usuon rọ ha obẹ odjuwu ri Jesu orhiẹ Orodje yi-i, taghene uvie na ọvo yọ nọ sabu fiẹ ebẹnbẹn ituakpọ kparobọ-ọ, rọ nọ jeghwai tiẹ ọdandan ephian nẹ otọrakpọ na-a. (Rev. 19:11-21) Ukpomaran, aye na karorhọ i Jesu ọke Ọdọn ọrhẹ Easter. Ọ họhọre taghene aye e rhe oborẹ i Jesu ono ru ọke rẹ usuon ọnẹyen ọnọ rhiẹ otọrakpọ na-a. O rhirhiẹ taghene aye kpare iroro vrẹn iyẹnrẹn ro fori taghene aye i ghwoghwo na, o mwẹro taghene aye jeghwai kpare iroro vrẹn ẹhẹn ro no mwu aye wian owian na.

8. Me yẹ ẹhẹn rọ sọre kpahen ẹmro na e ghwoghwo?

⁸ Ẹhẹn ọgo yo no mwu ọwan wian owian na? O vwo rhiẹ ọrẹ ene koko igho ra na ha bọn eghwa eduado-o. Jesu ọrhọ ta rẹn idibo yi: ‘A yẹ are ọrẹ ọphẹ, are tiobọnu ọrẹ ọphẹ.’ (Matt. 10:8) A vwa ha ẹmro Osolobrugwẹ so eyi-i. (2 Cor. 2:17, ftn.) Ere ghwoghwo iyẹnrẹn na i vwa guọlọ erere fọkiẹ owian aye a wian na-a. (Se Acts 20:33-35.) Udabọ ọkpọvi ọnana ro fiotọre na, ishọshi buebun i fiẹ ẹhẹn rhẹ ọrẹ aye ine koko igho yanghene omẹdamo aye ine fe. Aye a kwa igho rẹn ilori ẹga, jeghwai te otu buebun ra wian rẹn aye. Uvuẹn erhirhiẹ buebun, ilori ẹga ugbunu i me koko efe buebun rẹn oma aye ne.—Rev. 17:4, 5.

9. Marhẹ yẹ Iseri Jehova e djephia taghene aye e vwobọrhọ owian aghwoghwo na rhẹ ẹhẹn rọ gbare?

⁹ Me yẹ iyẹnrẹn ọrẹ Iseri Jehova kpahen itetero? A hobọtua owian aye rhẹ itetero ri nẹ ẹhẹn rhe. (2 Cor. 9:7) A vwa kpare isete uvuẹn Aghwẹlẹ Uvie yanghene emẹvwa aye-e. Ọrẹn, ẹgbukpe ro rieri na ọvo, Iseri Jehova i ghwọghọ inọke ri te 1.93 billion ha ghwoghwo jeghwai ha uyono i Baibol mwu rẹn ihworho ri te oduduru irhirin kibiamo kibiamo. Ọrẹ izede igbevwunu, a vwa kwosa rẹn aye-e, ọrẹn aye ọvo ya hẹrote oma aye. Ọke rẹ owuọwan rọ guọlọ otọre emru ọ tẹmro kpahen owian Iseri Jehova, nọ tare: “Ẹkẹ rọ mai ghanren, yẹ aye ine ghwoghwo jeghwai yono. . . . Aye e vwo olori-i, ọnana nọ lẹrhẹ igho ẹghwọghọ aye riotọre.” Ẹhẹn ọgo yo no mwu ọwan wian owian ọnana? Ọrẹ izede ro fiotọre, ọwan ọvo yi djẹ odjẹ rẹ ọwan ina wian owian ọnana, nime ọwan i vwo ẹguọlọ kpahen i Jehova kugbe ereva ọwan. Ẹhẹn omẹhakpahontọre ọnana ọ ha ẹmro rọ ha Psalm 110:3 te orugba. (Se yi.)

10. Ena ego yẹ i Jesu ọrhẹ idibo yi i ha ghwoghwo?

¹⁰ Ena ego yẹ i Jesu ọrhẹ idibo yi i ha ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na? Aye i ghwoghwo rẹn ihworho ephian ekete aye a mẹrẹn aye—uvuẹn afiede ọrhẹ uvuẹn oghwa aye. Owian aghwoghwo na o ji sekpahen ra guọlọ ihworho ri vwo omamọ ẹhẹn, nẹ oghwa riẹ oghwa. (Matt. 10:11; Luke 8:1; Acts 5:42; 20:20) Ona ọnana o dje uruemru ra vwa sanọ ihworho.

11, 12. Ovẹnẹ ọgo yọ ha uvuẹn ẹga ugbunu ọrhẹ Iseri Jehova orho sekpahen iyẹnrẹn esiri na e ghwoghwo?

¹¹ Marhẹ ihworho ẹga ugbunu e ruẹ  te uvuẹn ẹmro na e ghwoghwo? Buebun aye, i vwo omamerhomẹ rẹ aye ina nyajẹ aruo aghwoghwo ephian vwo rẹn ilori ẹga ra kwosa riẹn. Jọrẹn, ukperẹ aye ine rhiẹ ‘ikpirherin ituakpọ,’ Ilori ẹga ugbunu i vwo omwemẹ rẹ aye ina sẹrorẹ ‘erherin’ aye i vwo vẹrhẹ ne. Itiọrurhomẹmro, ọkezẹko ilori enana a damoma nẹ aye tuẹn aruo aghwoghwo owu yan ọrọrọ rhọ. Jerẹ udje, uvuẹn ọtonrhọ ẹgbukpe 2001, Pope John Paul II nọ tare uvuẹn ileta rọ yare: “Ẹgbukpe ezẹko ri vrẹnren na, mi tẹmro ọgbọ buebun kpahen aghwoghwo ọkpokpọ na. Mia rharhumu ta ye ekete ọke ọ havwọ na . . . Ọwan ine vi vwo aruo omwemẹ ọnyikọ Paul, rọ tare: ‘Ukpokpogho ha mẹ mie rhe ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na-a.’” Pope na nọ ji habaye taghene, owian na “a sabu nyaje vwo rẹn ẹko ‘ewena’ ezẹko ọvo-o, ọrẹn ihworho Osolobrugwẹ ephian yi ne vwobọrhọ owian na.” Ọrẹn emwa ihworho yi kpahenrhọ use ọrana ne?

¹² Me yẹ iyẹnrẹn ọrẹ Iseri Jehova? Aye ọvo ye ghwoghwo taghene Jesu ọ tuẹn usun rhọ uvuẹn ẹgbukpe 1914. Jerẹ oborẹ Jesu ọ tare, aye i ha ẹmro na e ghwoghwo rhẹ emru ukaro uvuẹn akpenyerẹn aye. (Mark 13:10) Ẹbe na Pillars of Faith—American Congregations and Their Partners ọrhọ ta: “Harẹn Iseri Jehova, ẹmro na e ghwoghwo rẹ aye i tẹnrovi, ọ lẹrhẹ aye kpare iroro vrẹn edamẹ erọrọ.” Ọke rọ tẹmro kpahen oborẹ Oseri Jehova owu ọ tare, ọrẹ o vwo ẹbe na nọ ya re: “Ọke rẹ ihworho i rha dẹrughwaroghwu orhọmo, erhirhiẹ kologho, ọrhẹ emiamo, aye a ha userhumu phia, . . . ọrẹn ọ vwọ sẹrẹ aye ẹro taghene owian rọ maido rẹn aye, ọrẹ aye ine ghwoghwo omamọ iyẹnrẹn kpahen akpọ ro no vwoba, kugbe oborẹ ene ru na sabu simirhọ.” Iseri Jehova a damoma nẹ aye ghwoghwo iyẹnrẹn ọrana, nyoma aye a ha ena ri Jesu ọrhẹ idibo yi e ha wian, ha ruiruo.

13. Marhẹ owian na ono kerabọ te?

¹³ Jesu o dje oborẹ owian na ono kerabọ te nyoma ọ ta taghene iyẹnrẹn esiri na ene ghwoghwie ‘uvuẹn akpọ na ephian.’ (Matt. 24:14) Ene ru idibo ‘ọrẹ ihworho uvuẹn egbamwa na ephian.’ (Matt. 28:19, 20) Ọnana owian ro sekpahen akpọ ephian.

14, 15. Sekpahen oborẹ owian aghwoghwo na ono kerabọ te, me yo dje rie phia taghene Iseri Jehova a ha ẹmro i Jesu ọ mẹraruiẹ rhotọre na te orugba? (Mẹrẹn ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

¹⁴ Na sabu vwo ẹruọ oborẹ Iseri Jehova i ha ẹmro i Jesu ro sekpahen oborẹ owian na ono kerabọ te, te orugba, jene roro kpahen emru imwẹro ezẹko. Ilori ẹga ugbunu i joma te 600,000 uvuẹn ishọshi sansan obẹ United States, ọrẹn Iseri Jehova i joma te 1,200,000. Uvuẹn akpọ na ephian, otu ishọshi Roman Catholic  i vwo irheren ri vrẹn 400,000. Gbe roro kpahen uchiunu Iseri Jehova re vwobọrhọ owian aghwoghwo Uvie na. Uvuẹn akpọ na ephian, ihworho ri te oduduru ẹrẹnren a homakpahontọre ghwoghwo rẹn ihworho uvuẹn ẹkwotọre ri te 240. Owian ọduado rẹ aye a sabu ruẹ na, aye ephian emru ujiri rhẹ odidi harẹn Jehova!—Ps. 34:1; 51:15.

¹⁵ Iseri Jehova, i vwo omwemẹ rẹ aye ne ghwoghwo iyẹnrẹn esiri harẹn ihworho buebun bọmọke ọke oba na ono te. Fọkiẹ ọnana, aye nẹ ihworho oghẹnrensan fọkiẹ owian aye ruẹ nyoma erhianrhian kugbe ẹbe buebun rẹ aye fomẹ phia. Oduduru ẹbe buebun, imagazini, itrati, kugbe ẹbe use ọrẹ emẹvwa ọrhẹ ẹkarorhọ uhwu i Jesu, yẹ ame e tiobọnẹ ọphẹ. Ame i fomu ẹbe phia uvuẹn edjadjẹ ri vrẹn 700 ne. E tiobọnu New World Translation of the Holy Scriptures ri te oduduru 200 phia uvuẹn edjadjẹ ri vrẹn 130. Ẹgbukpe ro rieri na ọvo, ame fomu ẹbe i Baibol ri joma te 4.5 billion. Iwẹbsaiti ame o vwo iyẹnrẹn uvuẹn edjadjẹ ri vrẹn 750. Ihworho erọrọ ego ye ruẹ owian ọnana?

16. Marhẹ yẹ ọwan i ru rhe taghene ẹhẹn i Jehova yo suẹn Iseri Jehova ?

¹⁶ Marhẹ yẹ owian ra mẹraruiẹ rhotọre na ono jiri te? Jesu ọ tare taghene owian akpọ ephian na ono rhirhiẹ ye te ọke oba na, ‘oba na nẹ ọnọ rhe.’ Ẹga ego ye ji ruẹ aruo owian ọnana inyenana? Ezẹko ra mẹrẹn uvuẹn owian aghwoghwo na ina sabu ta rẹn ọwan, “Ame i vwo ẹhẹn ọfuanfon na, ọrẹn are ye ruẹ owian na.” Nime ọwan a sabu diẹn uvuẹn owian ọnana, ọrana o dje rie phia taghene ẹhẹn Osolobrugwẹ yo ro suẹn ọwan. (Acts 1:8; 1 Pet. 4:14) Nẹ ọke riẹ ọke, ẹga buebun a damoma nẹ aye ruẹ oborẹ Iseri Jehova e rue ọke na ephian, ọrẹn aye a ji sabu ruie-e. Ezẹko i vwobọrhọ oborẹ aye e se owian imishọnari ibiọke, ọrẹn, aye na rharhumu ghwẹrioma riẹ akpenyerẹn aye bi. Awọrọ a ji tobọ damoma nẹ aye ghwoghwo nẹ oghwa riẹ oghwa, ọrẹn me yẹ aye e ghwoghwo? Ẹkpahenrhọ onọ ọrana o dje rie fiotọre taghene aye i vwe ruẹ owian i Jesu ọ tonrhọ na-a.

17, 18. (a) Mesoriẹ ono mwu ọwan ẹro taghene Iseri Jehova ye ghini ghwoghwo iyẹnrẹn esiri Uvie na inyenana? (b) Marhẹ ọwan ine ru sabu wian owian na riaro?

¹⁷ Ayọmo ye ghini ghwoghwo iyẹnrẹn esiri Uvie na inyenana? Rhẹ imwẹro, ọwan ina sabu ta: “Iseri Jehova!” Mesoriẹ ọ dabu mwẹro? Nime ọwan e ghwoghwo iyẹnrẹn rọ gbare, iyẹnrẹn esiri Uvie na. Nyoma e bru ihworho na nya, ọwan a ji ha ena ri serhọ ruiruo. Ọwan e ruẹ owian aghwoghwo na fọkiẹ ẹhẹn ro serhọ, nọ yẹ ẹguọlọ, rhẹ fọkiẹ erere igho-o. Owian ọwan e ruẹ yọ mai kerabọ, o te ihworho re ha uvuẹn egbamwa rhẹ edjadjẹ ephian. Ọwan ine rhe ruẹ owian na ọke ephian, nẹ ukpe riẹ ukpe, bọmọke oba na ọnọ rhe.

¹⁸ O ghini gbe ọwan unu ọke re roro kpahen oborẹ ihworho Osolobrugwẹ a sabu ruẹ uvuẹn ọke enana rẹ ọwan e nyerẹn na. Ọrẹn, marhẹ e ru sabu ruẹ enana ephian? Ọnyikọ Paul ọ kpahenrhọ ye uvuẹn ọbe rọ ya vwe otu i Philipi: ‘Osolobrugwẹ yọ yẹ are omẹgbanhon fọkiẹ omamerhomẹ ọnẹyen, Ọ yẹ are omwemẹ kugbe omẹgbanhon are ena ha ruiruo.’ (Phil. 2:13) Ọsẹ ọwan ro vwo ẹguọlọ ọnọ rhọ yẹ ọwan omẹgbanhon, rẹ ọwan e ruẹ ekete omẹgbanhon ọwan o teri, jeghwai vwobọrhọ owian uvie na vuọnvuọn.—2 Tim. 4:5.