Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

Ke Maua Katoatoa a Mea Aoga Mai Fakatokaga a Ieova

Ke Maua Katoatoa a Mea Aoga Mai Fakatokaga a Ieova

“Au ko [Ieova] te otou Atua, telā e manako o akoako koutou ke ‵lei koutou kae fakatonutonu foki koutou.”​—ISA. 48:17.

PESE 117, 114

1, 2. (a) Ne a lagonaga o Molimau a Ieova e uiga ki te Tusi Tapu? (e) Se a te vaega i te Tusi Tapu e fiafia malosi koe ki ei?

E FIA‵FIA malosi a Molimau a Ieova ki te Tusi Tapu. E tuku mai i ei a akoakoga kolā e fakatuagagina kae fesoasoani mai foki ke maua ne tatou a te fakamafanafanaga mo te fakamoemoega. (Loma 15:4) E se ‵kilo atu tatou ki te Tusi Tapu, e pelā me ne manatu o tino kae e pelā me “ko te muna eiloa a te Atua.”​—1 Tesa. 2:13.

2 E seai se fakalotolotolua me e isi eiloa ne vaega i te Tusi Tapu e fia‵fia malosi tatou ki ei. E fia‵fia malosi a nisi tino ki Tusi Evagelia, kolā e fakamatala faka‵lei mai i ei se ata gali o uiga o Ieova kolā ne fakaasi mai i tena Tama. (Ioa. 14:9) E fia‵fia malosi a nisi tino ki vaega o te Tusi Tapu kolā e aofia i ei a valoaga—kāti ko te Fakaasiga, mo fakamatalaga o “mea kolā ko pili o ‵tupu.” (Fa. 1:1) Kae ko oi i a tatou e seki maua ne ia a fakamafanafanaga mai i te Salamo io me e maua ne ia a akoakoga aoga mai i te tusi o Faataoto? A te Tusi Tapu se tusi eiloa mō tino katoa.

3, 4. (a) Ne a ‵tou lagonaga e uiga ki ‵tou tusi? (e)  Ne a tusi e maua ne tatou kae fakapitoa loa mo vaega tulaga kesekese o tino?

3 Ona ko te mea e fia‵fia malosi tatou ki te Tusi Tapu, e fia‵fia foki tatou ki tusi faka-te-Tusi Tapu. E pelā mo te fakatāua ne tatou o mea‵kai faka-te-agaga kolā e maua ne tatou mai i tusi, polosiua, mekesini, mo nisi tusi aka. E iloa ne tatou me i fakatokaga konei mai i a Ieova e fesoasoani mai ke tumau tatou i te mataala i te feitu faka-te-agaga, ma‵kona faka‵lei, kae “ma‵losi i te fakatuanaki.”—Tito 2:2.

4 I tafa o tusi mō Molimau a Ieova katoa, e maua foki ne tatou a tusi faka-te-Tusi Tapu kolā e fia‵fia malosi ki ei a nisi tino. Ne fakatoka fakapitoa a nisi tusi ke fesoasoani atu ki talavou; nisi tusi ke fesoasoani atu ki olotou mātua. A te ukega o tusi kolā ne ‵lomi kae e maua foki i ‵tou fakatuatusi i te itaneti, ne fakatoka mō tino kolā e se ne Molimau. E fakamasaua mai ne te uke o vaegā mea‵kai faka-te-agaga penā me e tausi ne Ieova tena tautoga ke ‘fakatoka ne ia mō malo katoa se ‵kaiga o mea‵kai tafasili i te ‵gali.’—Isa. 25:6.

5. Se a te mea e mautinoa i a tatou me e fakatāua ne Ieova?

5 Kāti e ma‵nako a te tokoukega o tatou ke uke atu ‵tou taimi ke fai‵tau ki te Tusi Tapu mo tusi faka-te-Tusi Tapu. E mautinoa eiloa me e fakatāua ne Ieova ‵tou taumafaiga ke “fakaaoga [‵tou] taimi ki toe mea ‵lei” mai te faitau faeloa ki te Tusi Tapu mo te faiga o sukesukega totino. (Efe. 5:15, 16) A te ‵tonuga loa, e mafai o se ‵pau faeloa a te auala e ‵saga atu ei tatou ki mea‵kai faka-te-agaga katoa kolā ko maua ne tatou. Kae e ‵tau o fakaeteete tatou i se mea fakamataku sē matea. Se a te mea tenā?

6. Ne amea e fai ei ke ‵galo i a tatou a mea aoga mai nisi fakatokaga a Ieova?

6 E fakamataku māfai e ‵galo i a tatou a nisi mea aoga ona ko te mea e mafau‵fau tatou me e isi ne fakatokaga faka-te-agaga e se aoga ki a tatou. E pelā mo se fakaakoakoga, e a māfai e se fetaui tonu a nisi vaega o te Tusi Tapu ki ‵tou tulaga? Io me māfai e  se aofia tatou i tino kolā e fakasino atu ki ei se tusi? E mata, e se ‵saga malosi atu tatou ki vaegā fakamatalaga penāio me e se fia ‵saga loa tatou ki ei? Kafai e penā loa, e mafai o ‵galo i a tatou a fakamatalaga kolā e mafai o aoga malosi ki a tatou. E mafai pefea o ‵kalo keatea tatou mai i te ‵lave i te matasele tenā? E sili atu i ei, e ‵tau o masaua ne tatou katoa me i te Atua ko te Pogai o ‵tou fakatokaga faka-te-agaga katoa. E auala i te pelofeta ko Isaia, ne fai mai a ia: “Au ko [Ieova] te otou Atua, telā e manako o akoako koutou ke ‵lei koutou kae fakatonutonu foki koutou.” (Isa. 48:17) Ka fesoasoani mai a manatu fesoasoani e tolu ke mafai o maua ne tatou a mea aoga mai i vaega katoa o te Tusi Tapu mo mea‵kai faka-te-agaga kese‵kese ko oti ne maua ne tatou.

MANATU FESOASOANI KE MAUA A MEA AOGA MAI TE FAITAUGA KI TE TUSI TAPU

7. Kaia e ‵tau ei o fai‵tau tatou ki te Tusi Tapu mo te mafaufau faka‵lei?

7 Faitau mo te mafaufau faka‵lei. E fakaasi manino mai te Tusi Tapu me i “Tusitusiga Tapu katoa ne māfua mai i te Atua, kae e aoga.” (2 Timo. 3:16) E tonu, ne fakasino atu muamua a nisi vaega o te Tusi Tapu ki se tino io me se potukau. Tenā loa te pogai e ‵tau ei o fai‵tau tatou ki te Tusi Tapu mo te mafaufau faka‵lei. “Kafai e faitau au ki te Tusi Tapu, e taumafai au ke masaua me e isi ne nai akoakoga e mafai o maua mai i se vaega i ei,” ko muna a se taina. Ne toe fai mai a ia: “A te masauaga o te mea tenei e fakamalosi mai ke momea aka te lauefa o taku kilokiloga.” A koi tuai o faitau ki te Muna a te Atua, se mea ‵lei ke ‵talo atu tatou ke mafai o mafaufau faka‵lei mo te poto ke iloa a akoakoga kolā e manako a Ieova ke iloa ne tatou.​—Esela 7:10; faitau te Iakopo 1:5.

E mata, e uke a mea aoga e maua ne koe mai tau faitauga ki te Tusi Tapu? (Ke onoono ki te palakalafa e 7)

8, 9. (a) Kafai e faitau ki te Tusi Tapu, ne a fesili e ‵tau o ‵sili ifo ne tatou? (e) Se a te mea e fakaasi mai ki a au ne mea kolā e ‵tau o fai ne toeaina Kelisiano e uiga ki a Ieova?

8 Fesili atu. I te taimi e faitau ei koe ki se vaega o te Tusi Tapu, taofi malie aka kae fesili ifo penei: ‘Se a te mea e fakaasi mai ne te mea tenei ki a au e uiga ki a Ieova? E fakagalue aka pefea ne au a te fakamatalaga tenei i toku olaga? E mafai pefea o fakaaoga ne au te fakamatalaga tenei ke fesoasoani atu ki nisi tino?’ Kafai e mafau‵fau tatou ki vaegā fesili penā, e mautinoa eiloa me ka maua a mea aoga e uke atu mai ‵tou faitauga ki te Tusi Tapu. E pelā mo te mafaufau ki mea e manakogina i te Tusi Tapu mō toeaina Kelisiano. (Faitau te 1 Timoteo 3:2-7.) Ona ko te mea e se tavini atu a te tokoukega o tatou e pelā me ne toeaina, e mafai o mafau‵fau muamua tatou me e seai se aoga o fuaiupu konei ki ‵tou olaga. Kae kafai e mafau‵fau tatou ki nai tali mai te fia o tali ki fesli konei mai lalo, ka lavea atu ei ne tatou me e mafai o aoga a mea konā ki a tatou katoa i auala e uke.

9 Se a te mea e fakaasi mai ne te mea tenei ki a au e uiga ki a Ieova? Mai te tukumaiga o te fakasologa o mea e ‵tau o fai ne toeaina, e fakaasi mai i ei me e ma‵luga a tulaga o Ieova mō latou kolā e tavini atu i tulaga tōfia. E fakamoemoe a ia ke tuku mai ne latou se fakaakoakoga ‵lei, kae ka fakamasino ne ia latou mō olotou faifaiga ki te fakapotopotoga, “telā ne ‵togi ne ia ki te toto o tena Tama tonu.” (Galu. 20:28) E manako a Ieova ke ‵malu ‵lei tatou i te tausiga a tausi mamoe kolā ne ‵tofi aka. (Isa. 32:1, 2) Mai te kilokiloga tenā, e fakamasaua mai ne mea kolā e ‵tau o fai ne toeaina Kelisiano a te lasi o te atafai tonu mai o Ieova ki a tatou.

10, 11. (a) Kafai e faitau ki mea e ‵tau o fai ne toeaina, e mafai pefea o fakaaoga ne tatou a fakamatalaga konā i ‵tou olaga? (e) E mafai pefea o fakaaoga ne tatou te fakamatalaga tenei ke fesoasoani atu ki nisi tino?

10 E fakagalue aka pefea ne au a te fakamatalaga tenei i toku olaga? I nisi taimi, e ‵tau o iloilo aka ne se tagata tofia a ia eiloa e ‵tusa mo mea faka-te-agaga konei e ‵tau o fai, kae onoono faeloa ki feitu e mafai o gasolo a ia ki mua. A te taina telā e “fia maua ne ia te tofi ko te ovasia” e ‵tau o saga faka‵lei atu ki mea konei e ‵tau o fai, kae taumafai malosi eiloa ke fakafetaui aka tena olaga ki ei. (1 Timo. 3:1) A te ‵tonuga loa, e ‵tau mo Kelisiano taki tokotasi o tauloto ki te fakasologa o mea e ‵tau o fai i fuaiupu konei, me i te ukega o mea i ei e aofia i mea kolā e manako a Ieova ke fai ne Kelisiano katoa. E pelā mo tatou katoa, e ‵tau o maua te loto malamalama mo te mafaufau ‵lei. (Fili. 4:5; 1 Pe. 4:7) I te taimi e taumafai ei a toeaina ke fai “mo fakaakoakoga ‵lei ki te lafu mamoe,” e mafai o tauloto tatou mai i a latou kae ‘fakaakoako ki te lotou fakatuanaki.”—1 Pe. 5:3; Epe. 13:7.

11 E mafai pefea o fakaaoga ne au te fakamatalaga tenei ke fesoasoani atu ki nisi tino? E mafai o fakaaoga ne tatou te fakasologa o mea e ‵tau o fai ne ovasia Kelisiano ke fesoasoani atu ki tino fia‵fia io me ko akoga faka-te-Tusi Tapu ke lavea ne latou a auala e ‵kese ei a toeaina tōfia o Molimau a Ieova mai faifeau o Fenua Kelisiano. I te taimi foki e faitau ki te fakasologa, e mafai o masaua ne tatou a taumafaiga a toeaina i ‵tou fakapotopotoga kolā ne lasi eiloa te lotou fesoasoani ki a tatou. A te mafaufau ki te auala e ga‵lue malosi ei latou e fai ei ke momea aka te ‵tou “āva ki a latou kolā e ga‵lue malosi” i a tatou. (1 Tesa. 5:12) Kae ko te uke o taimi e fakaasi atu ei ‵tou āva tonu ki ovasia ga‵lue malosi konei, ko te momea aka foki o te lotou fia‵fia.—Epe. 13:17.

12, 13. (a) Mai te fakaaogaga o mea faigaluega ko maua, se a te vaegā sukesukega ‵loto e mafai o fai ne tatou? (e) Tuku mai se fakaakoakoga o te aoga o fakamatalaga e uiga ki te tusi kolā e mafai o fakaasi mai i ei a akoakoga tāua kolā e se matea vave.

12 Fai a sukesukega ‵loto. Mai te fakaaogaga o mea faigaluega ko maua, e mafai o onoono atu tatou ki vaegā fakamatalaga penei:

  • Ko oi ne tusi ne ia a te vaega tenei o te Tusi Tapu?

  • I fea kae anafea foki ne tusi ei?

  • Ne a mea fakaofoofogia ne ‵tupu i te taimi ne tusi ei se tusi o te Tusi Tapu?

A fakamatalaga penā e mafai o fakamaina mai ei a akoakoga tāua kolā e se matea vave.

13 E pelā mo te Esekielu 14:13, 14, telā e faitau penei: “Kafai se fenua ko agasala mai ki a au, kae se fakamaoni mai ki a au, ka ‵fola atu toku lima ki ei o fakamasei a te koga e maua mai i ei ana meakai. Ka aumai ne au se oge o tamate a tino fakatasi mo manu. E ui eiloa e ‵nofo te tokotolu tagata, ko Noa, Tanielu mo Iopu i kona, a te lotou lei e ‵sao fua eiloa latou i ei. Ko te Aliki tenā ne faipati atu.” Mai te faiga o sukesukega ‵loto, e iloa ei ne tatou me kāti ne tusi a te vaega o Esekielu tenei i te tausaga ko te 612 T.L.M. I te taimi tenā, kae ko Noa mo Iopu ko leva ne ‵mate, kae ne ‵teu aka i te mafaufau o te Atua a lā olaga fakamaoni. Kae ko Tanielu koi ola. A te ‵tonuga loa, kāti ko 20 tupu fua ana tausaga i te taimi ne fai ei a Ieova me e amiotonu eiloa a ia e pelā mo Noa mo Iopu. Se a te akoakoga? E lavea kae fakatāua ne Ieova a te loto fakamaoni o ana tino tapuaki fakamaoni katoa, e aofia i ei a latou kolā koi fo‵liki.—Sala. 148:12-14.

MEA AOGA MAI TUSI KESE‵KESE

14. Ne fesoasoani atu pefea a tusi mō talavou, kae ne aoga foki pefea ki nisi tino? (Ke onoono ki te ata i te kamataga.)

14 E pelā eiloa mo te aoga ke suke‵suke ki vaega katoa o te Muna a te Atua, e mafai foki o maua ne tatou a mea aoga mai mea‵kai faka-te-agaga katoa kolā ko maua. Mafaufau ki nai fakaakoakoga. Tusi mō talavou. I tausaga fakamuli nei, ko uke eiloa ‵tou tusi ne ‵lomi mō talavou. [1] Ne fakatoka a nisi mataupu konei ke fesoasoani atu ki a latou i te fakafesagai atu ki fakamalosiga sē ‵lei i te akoga io me ko tulaga faiga‵ta i te taimi ko gasolo aka ei o tai matua se tamaliki. E mafai pefea o maua ne tatou katoa a mea aoga mai te faitau ki vaegā mataupu penā? Kafai e fai tatou penā, e fakamasaua mai ei ki a tatou a tulaga faiga‵ta e fe‵paki mo ‵tou talavou fakamaoni. E se gata i ei, e mafai o ‵tu atu tatou i se tulaga ‵lei ke fesoasoani kae fakamalosi atu ki a latou.

15. Kaia e ‵tau ei o fia‵fia a Kelisiano ma‵tua o fai‵tau ki fakamatalaga mō talavou?

15 E se ‵fou eiloa a te ukega o fakalavelave i mataupu mō talavou ki a latou. E ‵tau mo tatou katoa o ‵pulu ‵tou fakatuanaki, pule faka‵lei atu ki ‵tou lagonaga, ‵teke atu ki fakamalosiga mai taugasoa ma‵sei, kae ‵kalo keatea mai taugasoa mo fakafiafiaga sē ‵lei. A mataupu konei mo nisi mataupu aka foki ko oti eiloa ne fakamatala faka‵lei mai i tusi kolā ne fakatoka mō talavou. E mata, e ‵tau o mafaufau se Kelisiano matua me e seai se aoga ke fai‵tau latou ki tusi ne fakatoka mō talavou? Ikai e se penā loa!

E tiga eiloa e tuku mai te mataupu i se auala telā e fakafiafia fua ki talavou, a fakamatalaga konā e fakavae mai i te Tusi Tapu, telā la e mafai o aoga ki tino katoa a fakatokaga faka-te-agaga konei.

16. Ne fesoasoani atu foki pefea a ‵tou tusi ki talavou?

16 I tafa o te fesoasoani atu ki talavou ke fakafesagai atu ki fakalavelave, e fesoasoani atu foki ‵tou tusi ki a latou ke gasolo atu ki mua i te feitu faka-te-agaga kae fakapilipili atu ki a Ieova. (Faitau te Failauga 12:1, 13.) E mafai foki o aoga te mea tenei ki Kelisiano ma‵tua. E pelā mo te lōmiga o te Awake! i a Apelila 2009, ne aofia i ei a te mataupu ko te “Young People Ask . . . How Can I Make Bible Reading Enjoyable?” (E Mafai Pefea o Fai ne Au a te Faitauga ki te Tusi Tapu mo Fai se Mea Fakafiafia?) Ne tuku mai i te mataupu a nai manatu fesoasoani kae aofia i ei se pokisi telā e mafai o ‵kati kae tausi i tau Tusi Tapu. E mata, ne maua foki ne tino ma‵tua a mea aoga mai te mataupu tenā? “Ne faigata faeloa ki a au a te faitau ki te Tusi Tapu,” ne tusi mai se fafine avaga kae se mātua foki telā ko 24 ana tausaga. Ne talia katoatoa ne au a manatu fesoasoani i te mataupu tenei, kae ne fakaaoga faka‵lei ne au a manatu i te pokisi. Nei la, ko olioli malosi faeloa au ki te faitauga ki te Tusi Tapu. Ko mafai o lavea ne au a te fetaui ‵lei o tusi i te Tusi Tapu, e pelā eiloa mo te ‵lagaga o se papa gali. E seki fiafia aka eiloa au penei ki te faitau ki te Tusi Tapu.”

17, 18. E mafai pefea o maua ne tatou a mea aoga mai te faitau ki mataupu ne fakatoka mō tino katoa? Tuku mai se fakaakoakoga.

17 Mataupu mō tino katoa. Talu mai te 2008, ne maua ne tatou a te lōmiga mō sukesukega ko Te Faleleoleo Maluga, telā ne tusi eiloa mō Molimau a Ieova. Kae e a ‵tou mekesini kolā ne fakapogai loa mō tino katoa? E mata, e mafai o maua ne tatou a mea aoga mai te faitau foki ki ei? Mafaufau ki te tala fakatusa tenei. I te aso e tasi, mai mua o fai te lāuga mō tino katoa, e lavea ne koe me ko fanatu ki te Fale Tapuaki se tino telā ne ‵kami ne koe. E mautinoa eiloa me ko fiafia malosi koe. I te taimi e fai ei ne te failauga tena lāuga, kāti ko mafaufau koe ki tau tino ‵kami. A te ‵tonuga loa ko fakalogologo koe ki te lāuga kae mafaufau ki lagonaga mo kilokiloga o tau tino ‵kami. Tela la, i te otiga o te lauga e pelā me ne toe fakafou aka tou loto fakafetai ki te mataupu tenā.

18 E mafai foki o maua ne tatou se kilokiloga penā māfai e fai‵tau ki mataupu ne fakatoka mō tino katoa. E pelā mo te lōmiga o Te Faleleoleo Maluga mō tino katoa, e fakamatala mai i ei a mataupu faka-te-Tusi Tapu i tugapati kolā e mafai o malamalama i ei se tino sē Molimau. E penā foki a mataupu e uke i te jw.org, e pelā mo mataupu mai lalo i te ulutala “Tali ki Fesili Mai te Tusi Tapu.” Kafai e fai‵tau tatou ki ei, e momea aka te ‵loto o ‵tou loto fakafetai ki muna‵tonu masani i ei. E sili atu i ei, e mafai o tauloto tatou ki auala ‵fou ke fakamatala atu ‵tou talitonuga māfai ko ‵kau atu ki te galuega talai. E penā foki loa, e fakamalosi aka faeloa ne te Awake! ‵tou loto tali‵tonu me e ola tonu te Atua, kae fesoasoani mai ke iloa ne tatou o  ‵pulu ‵tou talitonuga.—Faitau te 1 Petelu 3:15.

19. E mafai pefea o fakaasi atu ‵tou loto fia‵fia ki a Ieova ona ko ana fakatokaga?

19 E manino ‵lei, me e tuku mai ne Ieova a fakatokaga e lava kae ‵toe ke fakama‵lie aka ei ‵tou “manakoga faka-te-agaga.” (Mata. 5:3) Ke na tumau eiloa tatou i te fakaaogaga o fakatokaga faka-te-agaga katoa kolā ko maua. Ka mafai ei o fakaasi atu ‵tou loto fia‵fia ki te Tino telā e akoako mai ke maua ne tatou a mea aoga.—Isa. 48:17.

^ [1] (palakalafa e 14) E aofia i mataupu penā a te Questions Young People Ask—Answers That Work, Tusi 1 mo te 2, e pelā foki mo te fakasologa o mataupu: “Young People Ask,” kolā e maua i te itaneti.