1. Me yẹ ezẹko usuẹn irhi Baibol, erere ego ye nẹ erhumie sa arha nyalele aye?

NYOMA ẹmro ọnẹyen ra ya rhotọre, Jehova ọ yẹrẹ ọwan ekama kirighwo buebun. Jerẹ udje, o vwo utuoma kpahen uruemru ọfanrhiẹn, ema ẹgọ, uhi e so, ọrhẹ enyo ẹda vrẹn oma. (1 Cor. 6:9, 10) Habaye, Ọmọ Osolobrugwẹ, Jesu Kristi, ọ yẹ idibo yi akama ọghwaghwa, rọ jeghwai merhen oma: ‘Nyarhẹn, nẹ are ye ru idibo ihworho uvuẹn egbamwa na ephian, bru aye rhẹ ame rhẹ odẹ Ọsẹ na, Ọmọ na, rhẹ ọrẹ ẹhẹn ọfuanfon na, rhe yono aye nẹ aye ru lele ọsoso oborẹ mi je ekama ye harẹn are. Nughe! Mẹmẹ rhẹ are i gba havwiẹ ẹdẹ na ephian bọmọke enyerakpọ na ono te oba.’ (Matt. 28:19, 20) Marhẹ irhi kugbe ekama ri nẹ obẹ odjuwu rhe a sẹrorẹ ame te! A rha nyalele aye o toroba ọghọ, omọkpokpọ ọrhẹ omamerhomẹ ekrun. Ọrẹ ọ mai ghanren yẹ, ọrẹ ana mẹrẹn ekwerhọ ọrhẹ ebrurhọ i Jehova, erhe vwo atamwu kpahen ekama i Jehova, jeghwai vwobọrhọ ẹmro eghwoghwo na.

2, 3. (a) Mesoriẹ i Baibol na o vwo je urhi kpahen kerhirhiẹ kerhirhiẹ uvuẹn akpenyerẹn ọwan? (b) Enọ ego yẹ uyono ọnana ọnọ kpahenrhọ? (Mẹrẹn ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

² Ọrẹn, Baibol na ọ ghwai je urhi kpahen kerhirhiẹ kerhirhiẹ uvuẹn akpenyerẹn ọwa-an. Jerẹ udje, Eyaya Ọfuanfon na ọ  ghwai je urhi kpahen aruo iwun ro fori rẹ Ilele Kristi ina jẹrhọ-ọ. Marhẹ ọnana o dje ẹghwanren i Jehova phia lele? Osẹme ọrhẹ irueru i vẹnẹren uvuẹn ekete sansan uvuẹn akpọ na, ọ jeghwai vẹnẹ nẹ ikpe riẹ ikpe. Orhianẹ i Baibol ọ hunute aruo osẹme ọrhẹ iwun ra na jẹrhọ, manẹ aye se fa ọke ọnana ne. Fọkiẹ omarana, Ẹmro Osolobrugwẹ orho je irhi buebun ri ne suẹn oborẹ Ilele Kristi owuowu ọ guọlọre sekpahen iruo, oborẹ ono simoma lele, yanghene aruo iruẹn rẹ ọye ọ guọlọre-e. Uphẹn ọ havwiẹ rẹn owuowọnwan yanghene urhomu ekrun nẹ aye brorhiẹn kpahen ẹmro enana.

³ Ọnana no mevirhọ taghene i Jehova ọ vwọ damerhọ odjẹ ọwan a djẹ ọke rẹ ọwan a dẹrughwaroghwu orhiẹnbro eghoghanren re ne bru, ri na sabu rhamẹ akpenyerẹn ọwa-an? Ọsẹ ọwan rọ ha obẹ odjuwu ono kwerhọ korhiẹn korhiẹn re bruru rọ vwọ kparehaso irhi Baibol? Orhianẹ e je urhi kpahiẹ-ẹn, marhẹ ọwan ine ru sabu djẹ odjẹ rọ nọ merhen i Jehova oma?

4, 5. Marhẹ orhienbro omobọ ọwan ono ru sabu rhamẹ ọwan ọrhẹ awọrọ?

⁴ Otu ezẹko e roro taghene odjẹ aye, i vwa rhamẹ awọrọ-ọ. Ne brorhiẹn ẹghwanren rọ nọ lẹrhẹ oma merhen i Jehova, ọwan ni ne ghini roro kpahen urhi ọrhẹ iruemru-urhi ra ya rhẹ Ẹmro ọnẹyen, ne ji ru lele aye. Jerẹ udje, nẹ ọwan i sabu vwo ekwerhọ i Jehova, ọwan ine vi ru lele urhi ọnẹyen ro sekpahen ọbara. (Gen. 9:4; Acts 15:28, 29) Ẹrhomo ẹ nẹ ọnọ sa ọwan erhumu brorhiẹn ri sekpahen irhi ọrhẹ iruemru-urhi Baibol.

⁵ Orhienbro omobọ ọwan ọnọ sabu rhamẹ erhirhiẹ ẹhẹn ọwan ọrhẹ oborẹ ọwan e nyerẹn akpọ ọwan lele. Korhiẹn korhiẹn re bruru ọ rhamẹ onyerẹnkugbe ọwan rhẹ i Jehova—ọrẹ erhumu yanghene obiobiomu. Orhienbro ro serhọ ono ruẹ onyerẹnkugbe ọwan rhẹ Osolobrugwẹ gbanhon, ọrẹn orhienbro ro vwo serhọ ọnọ sabu ghwọghọ onyerẹnkugbe na. Habaye, orhienbro ro vwo serhọ ọnọ sabu rhua ẹkuọn vwe awọrọ izede ọrẹ ẹhẹn nyoma ono kpokpo aye ẹhẹn, tobọ rhiẹ ukọ harẹn aye ọrhẹ onyerẹnkugbe rọ ha uvuẹn ukoko na. Itiọrurhomẹmro, orhienbro omobọ ọwan o ghini fiemru.—Se Romans 14:19; Galatians 6:7.

6. Me yẹ ono suẹn orhienbro ọwan?

⁶ Me yẹ ọwan ine ruo uvuẹn erhirhiẹ ri Baibol na o vwo je urhi kpahen? Uvuẹn aruo erhirhiẹ ọrana, ọnana ohwan ro rhenrhen vi owuowọnwan rọ nọ dabu roro kpahen vwẹre no ki brorhiẹn, rhi fọkiẹ oborẹ ọ guọlọre-e, ọrẹn fọkiẹ oborẹ i Jehova ono kwerhọ jeghwai fi ebrurhọ rhọ.—Se Psalm 37:5.

7. Orhianẹ e je irhi kpahiẹn uvuẹn i Baibol na-a, marhẹ ọwan ine ru sabu rhe oborẹ i Jehova ọ guọlọre ne ru uvuẹn erhirhiẹ ọrana?

⁷ Wu na sabu roro, ‘Marhẹ ọwan ine ru sabu rhe oborẹ i Jehova ọ guọlọre ne ru orhianẹ Ẹmro ọnẹyen ọ ghwai je urhi kpahen emru na-a?’ Ephesians 5:17 ọrhọ ta: ‘Rhe roro kpahen oborẹ ọhọre i Jehova o mevirhọ.’ Arha tobọ je urhi kpahiẹ-ẹn, marhẹ ọwan ine ru rhe ọhọre Osolobrugwẹ? Nyoma ana nẹrhomo vwe yi ọrhẹ ọrẹ ana nyalele ọkpọvi ọrẹ ẹhẹn ọfuanfon na.

8. Marhẹ i Jesu o ru rhe oborẹ i Jehova ọ guọlọre nẹ ọye o ru? Dje udje yi.

⁸ Roro kpahen oborẹ i Jesu o ru rhe oborẹ Ọsẹ ye ọ guọlọre nẹ ọye o ru. Uvuẹn erhirhiẹ eva ra nẹ iyẹnrẹn kpahen, Jesu ọ nẹrhomo vwẹre, ọ ki yẹ otu gbidigbidi na emaren izede igbevwunu. (Matt. 14:17-20; 15:34-37) Ọrẹn, ọ tenren rọ nọ  ghwẹriẹ atita rhiẹ ibrẹdi ọke rẹ orhọmo o kpe yi, ri Dẹbolo ọ damiẹ ni uvuẹn ato na. (Se Matthew 4:2-4.) Nime o rhe oborẹ Ọsẹ ye o roro, Jesu o rheri taghene o fo nọ ghwẹriẹ itita rhiẹ ibrẹdi-i. Itiọrurhomẹmro, Jesu ọ mẹrẹnvwrurhe taghene orhiẹ ọhọre Osolobrugwẹ rọ nọ ha omẹgbanhon ọrana ruiruo fọkiẹ ọdamẹ omobọ ọnẹye-en. Nime ọ tenren ro no ru omaran, no djephia taghene ọ hẹroso ọkpọvi ọrhẹ ẹruete ọrẹ i Jehova.

9, 10. Me yọ nọ sa ọwan erhumu brorhiẹn ẹghwanren? Dje udje yi.

⁹ Orhianẹ ọwan i guọlọ brorhiẹn ẹghwanren jerẹ i Jesu, ọwan ine vi hẹroso i Jehova nọ yẹ ọwan ọkpọvi. O fori ne ru lele ẹmro ẹghwanren enana: ‘Hẹroso i Jehova rhẹ ọsoso ọmudu ọnọ, wu na hẹroso irherhe omobọ ọnọ-ọ. Uvuẹn izede ọnọ ephian karorhọ ye, ọye nẹ ono ru izede ọnọ phiọn. Wu vwa ghwanren uvuẹn ikẹro ọnọ-ọ. Zofẹn i Jehova, ne wu kẹnoma rẹn oborẹ obiomurun.’ (Prov. 3:5-7) Ọwan e rhe oborẹ i Jehova o roro nyoma uyono i Baibol, ọnọ sabu sa ọwan erhumu rhe oborẹ Osolobrugwẹ ọ guọlọre nẹ ọwan i ru uvuẹn erhirhiẹ ezẹko. Ọwan e rhe oborẹ i Jehova o roro, ọwan ne na sabu nyalele ọkpọvi ọnẹyen.—Ezek. 11:19, ftn.

¹⁰ Jerẹ Udje: Roro kpahen ọmase rọ rọnmọ ne, rọ dẹ emru uvuẹn eyi. Ọ mẹrẹn isabatu ro je rie, ọrẹn ọghanren omamọ. Nẹ ọ nọ omayen, ‘Me ọyẹ esa mẹ ono roro kpahen igho o buebun ọnana mi na ghwọghọ na?’ Itiọrurhomẹmro, o rhe ẹkpahenrhọ ye, dedevwo, esa ye ọ ha avwaye-e. Mesoriẹ o rhe? Nime, uvwre ọke ezẹko rhe na, o rhe oborẹ esa ye o roro kpahen ibiẹ igho rẹ aye i vwori. Nyoma ọrana rhe, o mo rhe kpahen oborẹ esa ye ono roro kpahen emru ọrana ọ sa mọ dẹ na. Omaran ọ jeghwai havwọ, ọwan e rhe yono kpahen izede i Jehova ọrhẹ oborẹ o roro, ọwan ne ruẹ omẹgbanhon re ne rhe oborẹ Osolobrugwẹ ọ guọlọre ne ru uvuẹn erhirhiẹ sansan gbanhanrhọ.

11. Enọ ego yẹ ana sabu nọ oma ọwan ọke rẹ ọwan e sẹ yanghene e rhe yono i Baibol na? (Mẹrẹn ekpeti na“ Ọke rẹ we Yono i Baibol na, Nọ Oma.”)

¹¹ Na sabu rhe oborẹ i Jehova o roro, o fori nẹ ọwan ha uyono omobọ ghanghanren. Ọke re se Ẹmro Osolobrugwẹ yanghene e yonie, o fori na nọ oma ọwan, ‘Me yẹ ọnana o yonirin mẹ kpahen i Jehova, izede ọsoso ọnẹyen, ọrhẹ iroro ọnẹyen?’ O fori nẹ ọwan i vwo aruo uruemru ọrẹ ọbo ijoro na, rọ tare: ‘Ji mẹ rhe izede enọ, O Jehova; yono mẹ izede enọ. Ji mẹ nya uvuẹn urhomẹmro ọnọ, jeghwai yoni mẹ, nime wẹwẹ yẹ Osolobrugwẹ usimi ọnẹmẹ. Wẹwẹ mie fiẹrorhọ kẹdẹkẹdẹ.’ (Ps. 25:4, 5) Ọke rẹ we roro kpahen udjoghwẹ owu uvuẹn i Baibol na, wu na sabu roro kpahen enọ enana: ‘Marhẹ mi ne ru sabu ha ẹmro enana ruiruo uvuẹn ekrun mẹ? Ekete ọgo yi mi na sabu ha ye ruiruo? Uvuẹn oghwa? Ekete iruo? Uvuẹn isukuru? Uvuẹn iruo uvie na?’ Ogege ọwan a sabu rhe ekete ra na ha ẹmro na ruiruo, nẹ ono rhiẹ oborẹ ọ phẹrẹre, re ne rhe oborẹ ene ru sabu ha ye ruiruo.

12. Marhẹ ẹbe ọwan ọrhẹ uyono ẹnya ine ru sa ọwan erhumu dabu rhe oborẹ i Jehova o roro kpahen ekwakwa sansan?

¹² Izede ọrọrọ rẹ ọwan ina dabu rhe oborẹ i Jehova o roro, ọyẹ ọwan a dabu kerhọ ọkpọvi ro nẹ i Baibol rhe, rẹ ukoko na o tiobọnẹ. Jerẹ udje, Watch Tower Publications Index ọrhẹ Research Guide for Jehovah’s Witnesses na, e fomurun aye phia nẹ aye sa ọwan erhumu yono kpahen oborẹ i Jehova o roro kpahen erhirhiẹ buebun rọ guọlọ orhienbro omobọ ọwan. Ọwan a jeghwai mẹrẹn erere duado arha  dabu kerhọ uvuẹn iyono ukoko jeghwai vwobọrhọ aye. Erhe roro kpahen oborẹ e yono, ọnọ sa ọwan erhumu mẹrẹnvwrurhe oborẹ i Jehova o roro, jeghwai ha iroro yi ruiruo. Nyoma ọwan a dabu ha emaren ẹhẹn ri Jehova ọ yẹrẹ ọwan e ruiruo, ọwan ni ne rhe izede enẹyen rhọ. Fọkiẹ ọnana, nẹ ana sabu brorhiẹn omobọ ọwan rẹ Osolobrugwẹ ro vwo ẹguọlọ ọnọ fi ebrurhọ rhọ.

13. Dje udje oborẹ ọwan ine ru brorhiẹn ẹghwanren, ọwan i rhe roro kpahen oborẹ i Jehova o roro.

¹³ Roro kpahen udje ro djephia taghene erhe vwo ẹruọ iroro i Jehova ọnọ sa ọwan erhumu brorhiẹn ẹghwanren. Ọwan ri rhiẹ ighwoghwẹmro uvie na, ina sabu vwo ẹhẹn re ne vwobọrhọ owian uvie na ọke vuọnvuọn, jerẹ ekobaro. Na sabu ruẹ ọnana, ọwan ina kpare idjaghwẹ re ne ruẹ akpenyerẹn ọwan lọhọ. Uvuẹn ọke owu na, ọwan ina sabu rhe roro: ‘Erhe vwo ekwakwa ugboma bu-un, ọwan ina sabu vwo obọdẹn omamerhomẹ?’ Itiọrurhomẹmro, o vwo urhi owuorowu uvuẹn i Baibol na rọ tare taghene ọwan i rhiẹ ekobaro-o; ọwan ina sabu rha ga i Jehova jerẹ ighwoghwẹmro ri fuevwan. Jọrẹn, Jesu ọ yẹrẹ ọwan imwẹro taghene eri ze izobo fọkiẹ Uvie na, ina mẹrẹn ebrurhọ buebun. (Se Luke 18:29, 30.) Riobaro rhọ, Baibol na o dje rie phia taghene oma ọ merhen i Jehova ọke ra ha ‘izobo ujiri ro nẹ otọrẹ ẹhẹn’ rhe ha riẹn, ọrhẹ ọrẹ ọwan e ruẹ oborẹ ọwan ina sabu ru ha kpare ẹga urhomẹmro riobaro rhọ. (Ps. 119:108; 2 Cor. 9:7) Lele ihwẹmro enana ri nẹ Eyaya Ọfuanfon na rhe na, kugbe ẹrhomo harẹn ọkpọvi ọnẹyen, ọwan i sabu vwo ẹruọ oborẹ i Jehova o roro? Erhe roro kpahen enana ephian ọnọ sa ọwan erhumu brorhiẹn ra na sabu ha ruiruo rọ nọ jeghwai vwo ebrurhọ Ọsẹ ọwan rọ ha obẹ odjuwu.

14. Marhẹ ọwan ine ru rhe aruo osẹme ro serhọ uvuẹn ukẹro i Jehova?

¹⁴ Gbe roro kpahen udje ọrọrọ: Gba ha ye taghene wu vwo ẹguọlọ kpahen osẹme owu rọ nọ sabu rhiẹ ukọ uvuẹn ukoko na. Ọrẹn, wa ji mẹrẹn urhi owuorowu uvuẹn i Baibol na rọ zẹ riẹ-ẹ. Me yẹ i Jehova o roro kpahen ẹmro ọnana? Nyoma ẹhẹn ọfuanfon na, ọnyikọ Paul ọ ha urhebro ọnana phia: ‘Emẹse na i gba rha sẹ osẹme ro serhọ, rhẹ ẹhẹn dẹndẹn kugbe osasame ọrẹ ẹhẹn, orhiẹ ọrẹ ẹton eghoghanren eme-e, yanghene oro-o yanghene itama eghoghanre-en yanghene iwun re mai ghanre-en, ọrẹn uvuẹn izede ro fo rẹn  emẹse ra ga Osolobrugwẹ, nọ yẹ, nyoma omamọ ewian.’ (1 Tim. 2:9, 10) Itiọrurhomẹmro, urhebro ọnana o ji sekpahen Ilele Kristi ri rhiẹ ehworhare. Rẹ ọwan e rhiẹ idibo ra homakpahontọre ga i Jehova na, ọwan e roro kpahen oborẹ iwun rhẹ osẹme ọwan ọnọ rhamẹ awọrọ lele, orhiẹ ọdamẹ ọwan ọvo yẹ ọwan e roro kpaha-an. Uruemru dẹndẹn ọrhẹ ẹguọlọ ono mwu ọwan roro kpahen oborẹ imizu re ha uvuẹn ukoko na e roro kpahan, neneyo ọwan i je rhe rhiẹ ukọ rẹn aye, yanghene tobọ lẹrhẹ aye tuekwẹre. (1 Cor. 10:23, 24; Phil. 3:17) Erhe fiẹ oborẹ Eyaya Ọfuanfon na ọ tare rhẹ ẹhẹn, ọnọ sa ọwan erhumu dabu rhe oborẹ i Jehova o roro kpahen ẹmro ọnana jeghwai lẹrhẹ ọwan brorhiẹn rọ nọ merhiẹn oma.

15, 16. (a) Marhẹ o ru i Jehova oma ọke rẹ ọwan e roro kpahen irueru ọfanrhiẹn? (b) Ọke rẹ ọwan a guọlọ djẹ odjẹ ri sekpahen iruẹn ọrhẹ ughe, marhẹ ọwan ine ru sabu rhe oborẹ ọnọ merhen i Jehova oma? (c) Marhẹ ọwan ine brorhiẹn ọghwaghwa lele?

¹⁵ Baibol na o dje rie phia taghene Jehova o mwuomarhọ ọke rẹ ihworho e lele izede obiobiomu ọrhẹ ọke rẹ ‘aye e roro kpahen orharhere emru uvuẹn ẹhẹn aye ọke na ephian.’ (Se Genesis 6:5, 6.) Nyoma ọnana rhe, ọwan ina sabu rhe taghene erhe vwo ẹhẹn ọfanrhiẹn oborẹ ọsọre, nime ọnọ sabu lele fiẹ ọdandan ọghwaghwa rẹ Eyaya Ọfuanfon na ọ tenren, ọ jeghwai serhọ rhẹ izede iroro ọrẹ i Jehova-a. Odibo James ọrho ya: ‘Ẹghwanren ro nẹ oberun rhe na, ọrukaro ọ fonron, ọ jeghwai vuọn rhẹ ufuoma, o roro te, o mwuegbe rọ nọ huvwele, ọ vuọnren rhẹ arodọmẹ ọrhẹ omamọ emamọ, ọ vwọ sanọ ihworho-o, orhiẹ ọrẹ omeru-u.’ (Jas. 3:17) Ọwan e rhe enana, ọnọ sabu lẹrhẹ ọwan tiẹn ughe ra rhua orharhere iroro rhiẹ ẹhẹn ọwan. Ilele Kristi ra mẹrẹn emru vwrurhe i vwa nọ sẹ aye se ẹbe, nughe, yanghene ruiruẹn ri sekpahen oborẹ i Jehova o vwo utuoma kpahe-en. Oborẹ i Jehova o roro kpahen ẹmro enana i fiotọre uvuẹn ẹmro ọnẹyen.

¹⁶ Izede buebun i havwiẹ rẹ ọwan ina sabu ha djẹ odjẹ ra merhen i Jehova oma. Uvuẹn orhienbro eduadọ ezẹko, emru ẹghwanren ra na ta rẹn ekpako ukoko yanghene Ilele Kristi ri te edje nẹ aye yẹ ọwan urhebro. (Titus 2:3-5; Jas. 5:13-15) Itiọrurhomẹmro, ọ ghwai rhiẹ oborẹ o serhọ ra na ta rẹn awọrọ nẹ aye brorhiẹn harẹn ọwa-an. Ilele Kristi ine vi yono jeghwai ha omẹgbanhon ọmẹrẹnvwrurhe aye ruiruo. (Heb. 5:14) O fori nẹ ọwan ephian i ru lele ẹmro ri Paul ọ nyoma ẹhẹn ọfuanfon ya: ‘Owuowọnwan ọnọ kpare ohwan ọnẹyen.’—Gal. 6:5, ftn.

17. Erere ego ya mẹrẹn erhe brorhiẹn ro serhọ uvuẹn ukẹro i Jehova?

¹⁷ Ọwan i rha bọn orhienbro ọwan kpahen iroro Osolobrugwẹ, ọwan ni ne ti kẹriẹ. (Jas. 4:8) Ọwan na mẹrẹn ekwerhọ rhẹ ebrurhọ ye. Ọnana nẹ ọnọ bọn esegburhomẹmro rẹ ọwan i vwori kpahen Ọsẹ ọwan obẹ odjuwu gbanhon rhọ. Omarana, jenẹ irhi ọrhẹ iruemru-urhi Baibol na sun ọwan, nime aye e dje oborẹ Osolobrugwẹ o roro kpahen ẹmro phia. Itiọrurhomẹmro, ọke na ephian yẹ ọwan ine vwo ekwakwa ekpokpọ re ne yono kpahen i Jehova. (Job 26:14) Rhẹ omẹdamo ọgbogbanhon ekete ọke ọ havwọ na, ọwan ina sabu vwo ẹghwanren, irherhe kugbe ọmẹrẹnvwrurhe ra na ha sabu brorhiẹn ẹghwanren. (Prov. 2:1-5) Iroro kugbe ẹkwaphiẹrhotọre ituakpọ re vwa gba, e wene, ọrẹn ọbo ijoro na nọ karorhọ ọwan taghene: ‘Orhienbro i Jehova ono rhirhiẹ ye bẹmẹdẹ; iroro ọmudu ọnẹyen e nẹ uvwiẹ riẹ uvwiẹ.’ (Ps. 33:11) Itiọrurhomẹmro, ana sabu brorhiẹn rọ mai rhomu ọke rẹ iroro ọrhẹ irueru ọwan i rhe serhọ rhẹ iroro ọrẹ Osolobrugwẹ ọwan rọ mai ghwanren, Jehova.