1. Erhọ yen irhi evo rehẹ Baibol na, kẹ mavọ yen enene rayen vwọ kẹ avwanre erere?

WOMARẸ Baibol na, Jihova kẹ avwanre irhi sansan. Kerẹ udje, ọ gha ọfanrhiẹn, edjọẹgọ, uji, kugbe udi-ẹda vrẹ oma. (1 Kọr. 6:9, 10) Vwọba, Jesu Kristi je vwẹ iji nana rọ vọnre vẹ egbabọse kugbe omavwerhovwẹn, vwọ kẹ idibo rọyen: “Ovwan . . . yanran re we re yono ihwo rẹ akpọ na ejobi, [“we bru ayen phiyame,” NW] vwẹ odẹ rẹ Ọsẹ vẹ ọ rẹ Ọmọ kugbe [“ẹwẹn ọfuanfon na,” NW]: We yono ayen vwọ riẹn otọ rẹ imu na ejobi re dje kẹ ovwan na: nighe, me vẹ ovwan herọ vwẹ ọke ejobi, rhiri rhi te oba rẹ akpọ na.” (Mat. 28:19, 20) Irhi rẹ Ọghẹnẹ nabọ sẹro rẹ avwanre dẹn! Re vwo nene ayen kẹ ohwo ọghọ romobọ, oma kpokpọ, vẹ omavwerhovwẹn rẹ orua. Ọ rọ ma rho, ẹyọnrọn rẹ irhi rẹ Jihova kerẹ ọ ro shekpahen iruo aghwoghwo na, nẹrhẹ avwanre mrẹ ebruphiyọ rọyen.

2, 3. (a) Diesorọ Baibol na rhe jẹ urhi kpahen kẹdia kẹdia rẹ akpeyeren rẹ avwanre eje-e? (b) Enọ vọ yen uyono nana cha fuẹrẹn? (Ni uhoho rẹsosuọ na.)

² Ẹkẹvuọvo, ẹdia buebun herọ rẹ Baibol na ghwe jẹ urhi kpahe-en. Kerẹ udje, Baibol na ghwe dje kẹ avwanre oka  rẹ iwun rẹ Onenikristi kuphiyọ-ọ. Idjerhe vọ yen ọnana vwo dje aghwanre rẹ Jihova phia? Asan sansan vwo oborẹ ayen sẹ osẹnvwe wan, i ji wene nọke kpọke. Ọ da dianẹ Baibol na si oka rẹ irhuon vẹ osẹnvwe ra guọnọre phiyotọ, mane jẹ i kpo awanre asaọkiephana re. Vwo nene ọhọ yena, Baibol na ji si irhi ri shekpahen oka rẹ iruo, omaesivwo, vẹ ehaẹha ro fo kẹ Onenikristi phiyotọ-ọ. Ohwo vuọvo, yẹrẹ ọgbuyovwin rẹ orua vwo ọmuvwiẹ rẹ ayen vwo brorhiẹn vwẹ ẹdia nana.

³ Ọnana ko mudiaphiyọ nẹ orhiẹn rẹ avwanre brẹ, tobọ te i ri djobọte akpeyeren rẹ avwanre, fiemu kẹ Jihova-a? Ọsẹ avwanre rọhẹ obodjuvwu che rhiabọreyọ korhiẹn korhiẹn rẹ avwanre bruru, siẹrẹ ọ rha vwọso urhi rẹ Baibol na-a? Siẹrẹ Baibol na rhe jẹ urhi kpahen ẹdia ọvo-o, mavọ a sa vwọ riẹn oborẹ Jihova guọnọre?

4, 5. Idjerhe vọ yen orhiẹn rẹ avwanre se vwo djobọte avwanre vẹ ihwo efa?

⁴ Ihwo evo se roro nẹ avwanre se brorhiẹn ro je avwanre eje. Ẹkẹvuọvo, e se vwo brorhiẹn rẹ aghwanre rọ cha kẹ Jihova omavwerhovwẹn, ofori nẹ e roro kpahen irhi vẹ eta rẹ Baibol na, e mi ji nene ayen. Kerẹ udje, Ọghẹnẹ ki se rhiabọreyọ avwanre, ofori nẹ a yọnrọn urhi rọyen kpahen ọbara. (Jẹn. 9:4; Iruo Rẹ Iyinkọn Na 15:28, 29) Ẹrhovwo cha chọn avwanre uko vwo brorhiẹn ri shephiyọ irhi rẹ Baibol na.

⁵ Orhiẹn romobọ evo re pha họhọhọ se djobọte omakpokpọ rẹ ẹwẹn rẹ avwanre. Orhiẹn rẹ avwanre brẹ eje djobọte oyerinkugbe rẹ avwanre vẹ Jihova, vwọrẹ erhuvwu yẹrẹ umiovwo. Omamọ rẹ orhiẹn cha nẹrhẹ oyerinkugbe rẹ avwanre vẹ Ọghẹnẹ nabọ gan, orharhe rẹ orhiẹn me rha guọghọ. Vwọba, orharhe rẹ orhiẹn sa dia ekprowọ vwọ kẹ ihwo efa, o se ji djobọte oyerinkugbe rẹ ukoko na. Vwọrẹ uyota, orhiẹn romobọ rẹ avwanre fo obo re niso mamọ.—Se Rom 14:19; Galesha 6:7.

6. Die yen sun orhiẹn-ebro rẹ avwanre?

⁶ Die yen e ru vwẹ ẹdia rẹ Baibol na ghwe jẹ urhi kpahe-en? Vwẹ ẹdia tiọyena, ofori nẹ a nabọ fuẹrẹn ẹdia na mamọ, e mi brorhiẹn vwo nene ọhọre rẹ Jihova ukperẹ oborẹ avwanre guọnọre.—Se Une Rẹ Ejiro 37:5.

7. Baibol na rhe jẹ urhi kpahen ẹdia ọvo-o, mavọ a sa vwọ riẹn oborẹ Jihova guọnọre nẹ e ru?

⁷ Wọ sa tanẹ, ‘Mavọ a sa vwọ riẹn oborẹ Jihova guọnọre vwẹ ẹdia rẹ Baibol na ghwe jẹ urhi kpahe-en?’ Ẹfesọs 5:17 da ta: “Vwo ẹruọ rẹ obo rẹ ọhọre rẹ Ọrovwohwo epha.” Siẹrẹ Baibol na rhe jẹ urhi kpahen ẹdia na-a, mavọ yen avwanre se vwo vwo ẹruọ rẹ ọhọre rẹ Ọghẹnẹ? E se vwo siẹrẹ a da nẹrhovwo kẹ, ji rhiabọreyọ odjekẹ rọyen womarẹ ẹwẹn ọfuanfon na.

8. Mavọ yen Jesu vwọ riẹn oborẹ Jihova guọnọre nẹ o ru? Djudje rọyen.

⁸ Roro kpahen oborẹ Jesu ru riẹn oborẹ Ọsẹ rọyen guọnọre nẹ o ru. Vwẹ ẹdia ivẹ, Jesu ka nẹrhovwo tavwen ọ ke ghẹrẹ otu buebun vwẹ idjerhe rẹ igbunu. (Mat. 14:17-20; 15:34-37) Ẹkẹvuọvo, ọ senre ro vwo hirhe ibiekpẹn phiyọ emu ọke rẹ owẹnvwe vwo hwe, rẹ Idẹbono vwọ  davwọni vwevunrẹ aton. (Se Matiu 4:2-4.) Kidie nẹ ọ riẹn iroro rẹ Ọsẹ rọyen, Jesu riẹnre nẹ ofori o vwo hirhe ibiekpẹn phiyọ emu-u. Ọ riẹnre nẹ ọ diẹ ọhọre rẹ Ọghẹnẹ rọ vwọ vwẹ ẹgba rọyen vwo ru ojevwe romobọ-ọ. Jesu djerephia nẹ ọ vwẹroso odjekẹ vẹ ẹroevwote rẹ Jihova, kidie ọ sen ọdavwini na.

9, 10. Die yen cha chọn avwanre uko vwo brorhiẹn rẹ aghwanre? Djudje rọyen.

⁹ A da guọnọ brorhiẹn rẹ aghwanre kirobo rẹ Jesu ruru, ofori nẹ a vwẹroso odjekẹ rẹ Jihova. Ofori nẹ e ru nene eta rẹ aghwanre nana: “Vwẹ udu wẹn ejobi vwọ kpahe Ọrovwohwo, wọ vwẹ ẹro suọ oma obọ wẹ-ẹn. Vwẹ idjerhe wẹn ejobi rhọvwọ; kọ cha kpọ idjerhe wẹn ejobi vi. Wo roro nẹ wẹ ọvo re ghwanre-e; djẹ oshọ rẹ Ọrovwohwo, rere wo jẹ umwemwu vwo.” (Isẹ 3:5-7) Ra vwọ riẹn iroro rẹ Jihova womarẹ uyono rẹ Baibol na, cha chọn avwanre uko vwo vwo ẹruọ rẹ oborẹ Ọghẹnẹ guọnọre nẹ e ru vwẹ ẹdia evo. Erianriẹn rẹ avwanre kpahen iroro rẹ Jihova de kpobarophiyọ, ọnana cha kẹ avwanre owenvwe re vwo nene odjekẹ rọyen ọkieje.—Izi. 11:19.

¹⁰ Kerẹ udje, vwẹ ẹro roro aye-uwevwin ro kpo eki ra dẹ erọnvwọn. Ọ da mrẹ isabato ro jere mamọ, jẹ e pha ghanghanre. Ọtiọyena, ọ da nọ oma rọyen, ‘Oma cha vwerhen ọshare mẹ, ọ da riẹn nẹ me dẹ isabato ọghanghanre nana?’ Vwọrẹ uyota, ọ riẹn ẹkpahọnphiyọ rẹ onọ yena dede nẹ ọshare na hẹ etiyi-in. Diesorọ ọ sa vwọ riẹn? Kidie uvwre rẹ ọke rẹ ayen rọvwọn re na, aye na rhe nabọ riẹn iroro rẹ ọshare na kpahen ẹdia nana. Kọyensorọ ọ sa vwọ riẹn iroro rẹ ọshare rọyen kpahen igho-ẹghwọrọ tiọyena. Vwẹ idjerhe vuọvo na, siẹrẹ a da riẹn iroro rẹ Jihova vẹ obo ro ruẹ erọnvwọn wan, ọ cha nẹrhẹ a riẹn oborẹ Ọsẹ avwanre rọhẹ odjuvwu guọnọre nẹ e ru vwẹ ẹdia sansan.

11. Enọ vọ yen a sa nọ oma avwanre siẹrẹ e de se yẹrẹ yono Baibol na? (Ni ekpeti na, “Wo De Ru Uyono Romobọ, Gba Nọ Oma Wẹn.”)

¹¹ Ra sa vwọ riẹn iroro rẹ Jihova, ofori nẹ e phi uyono romobọ phiyọ ẹdia rẹsosuọ. Avwanre de se Ota rẹ Ọghẹnẹ, ofori nẹ a nọ oma avwanre, ‘Die yen ẹkpo nana djephia kpahen Jihova, idjerhe rẹ ọvwata rọyen, vẹ iroro rọyen?’ Ofori nẹ e vwo oka rẹ ẹwẹn ro rhe ọbuine Devid, rọ vwọ so: “Ru vwe me vwọ riẹn idjerhe wẹn, E Ọrovwohwo; yono uvwe idjerhe wẹn. Sun vwe wan evun rẹ uyota, re wo yono uvwe, kidie wẹ Ọghẹnẹ rẹ esivwo mẹ; kidie wẹ me hẹrhẹ vwẹ ẹdẹ na ejobi.” (Une 25:4, 5) Wọ sa vwẹ enọ nana vwo roro kpahen ẹkpo rẹ Baibol wo se na: ‘Mavọ me sa vwẹ ovuẹ nana vwo ruiruo vwẹ akpeyeren mẹ? Tivọ me da sa reyọ vwo ruiruo? Vwẹ uwevwin? Vwẹ iruo? Vwẹ isikuru? Vwẹ iruo aghwoghwo na?’ Siẹrẹ a da riẹn asan ra da sa reyọ vwo ruiruo, kọ cha lọhọ a vwọ riẹn obo ra sa reyọ vwo ruiruo wan.

12. Mavọ yen ẹbe ukoko na vẹ uyono ẹra sa vwọ chọn avwanre uko vwọ riẹn iroro rẹ Jihova kpahen ẹdia sansan?

¹² Idjerhe ọfa avwanre sa vwọ riẹn iroro rẹ Jihova ọyen a vwọ nabọ kerhọ kẹ odjekẹ rẹ ukoko na. Kerẹ  udje, e ru Watch Tower Publications Index vẹ Research Guide for Jehovah’s Witnesses, rere e vwọ chọn avwanre uko vwo yono kpahen iroro rẹ Jihova vwẹ ẹdia buebun rẹ akpeyeren re guọnọ orhiẹn-ebro romobọ. A je mrẹ erere gbidiki siẹrẹ a da nabọ kerhọ vwẹ uyono ji vwobọ vwẹ ayen. Re vwo roro kpahen obo re yonori cha chọn avwanre uko vwo vwo ẹruọ okokodo kpahen iroro rẹ Jihova, ji vwo iroro rọyen na. Siẹrẹ a da reyọ oborẹ Jihova yono avwanre vwọ nabọ ruiruo, ka cha rhe riẹn idjerhe rẹ Jihova. Ukuotọ rọyen, orhiẹn-ebro avwanre kọ cha dia ọ rẹ Ọghẹnẹ che ku ebruphiyọ rọyen ku.

13. Djudje ọvo ro djerephia nẹ ra vwọ riẹn iroro rẹ Jihova sa chọn avwanre uko vwo brorhiẹn rẹ aghwanre.

¹³ Roro kpahen udje ọvo ro djerephia nẹ ra vwọ riẹn iroro rẹ Jihova sa chọn avwanre uko vwo brorhiẹn rẹ aghwanre. Kerẹ ighwoghwota, avwanre se vwo ẹwẹn ra vwọ dia ọkobaro ọkieje. Ọtiọyena, kẹ avwanre ru akpeyeren avwanre lọhọ e se vwo yerin te ẹdia nana. Ọke vuọvo na, avwanre sa je ro ẹnwan sẹ akpeyeren ọlọlọhọ sa ghene kẹ avwanre uvi rẹ omavwerhovwẹn. Vwọrẹ uyota, ọ diẹ Baibol na jẹ urhi nẹ a dia ọkobaro-o, a sa je fuevun ga Jihova kerẹ oghwoghwota. Ẹkẹvuọvo, Jesu kẹ avwanre imuẹro na nẹ ihwo re vwẹ erọnvwọn vwoze fikirẹ Uvie na cha mrẹ ebruphiyọ gbidiki. (Se Luk 18:29, 30.) Vwọba, Baibol na djerephia nẹ oma vwerhen Jihova siẹrẹ a da vwẹ “izobo rẹ ejiro” vwọ kẹ, je davwẹngba rẹ avwanre eje vwo toroba ẹga rẹ uyota. (Une 119:108; 2 Kọr. 9:7) Ẹkpo sansan nana vẹ ẹrhovwo ẹnẹ vwọ kẹ odjekẹ, sa nẹrhẹ avwanre riẹn iroro rẹ Jihova kpahen ẹdia nana. E de roro kpahen ayen, ọ sa vwẹ ukẹcha kẹ avwanre vwo bru omamọ orhiẹn, rọ cha nẹrhẹ a mrẹ ebruba rẹ Jihova.

14. Mavọ wọ sa vwọ riẹn sẹ oka rẹ irhuon ọvo shephiyọ vwẹ ẹro rẹ Jihova?

¹⁴ Udje ọfa: Ọ da dianẹ oka rẹ osẹnvwe ro je we sa so ekprowọ vwọ kẹ iniọvo evo vwẹ ukoko na. Jẹ ọ dianẹ kẹ Baibol na ghwe jẹ urhi kpahen oka rẹ osẹnvwe tiọyena-a. Die yen iroro rẹ Jihova kpahen ẹdia nana? Ọyinkọn Pọl de si: “Ọtiọye rhe eya na je sẹ osẹvwe rẹ oma evwokpotọ vẹ iroro o dia  ọ rẹ amwa-a, ọ dia ọ rẹ ẹton re meri-i eyẹ oro eyẹ evwarha eghaghare ra gba phihọ-ọ ẹkẹvuọvo ọ rẹ uruemu esiri, kirobo ri fori kẹ eya ri segbuyota.” (1 Tim. 2:9, 10) Odjekẹ nana ji djobọte eshare. Kerẹ idibo rẹ Jihova, ọ diẹ ojevwe romobọ ọvo yen avwanre vwọ tua-a, ẹkẹvuọvo avwanre ji roro kpahen oborẹ osẹnvwe rẹ avwanre se djobọte ihwo efa. Ẹguọnọ vẹ uruemu rẹ abavo che mu avwanre vwo roro kpahen iniọvo na, re vwo jẹ ekprowọ ẹdia vwọ kẹ ayen. (1 Kọr. 10:23, 24; Fil. 3:17) E de roro kpahen oborẹ Baibol na tare, ọ cha chọn avwanre uko vwọ riẹn iroro rẹ Jihova kpahen ẹdia nana, o ji se sun avwanre vwo brorhiẹn nene ọhọre rọyen.

15, 16. (a) Mavọ yen o djobọte Jihova wan siẹrẹ e de roro kpahen ọfanrhiẹn ọkieje? (b) Mavọ yen a sa vwọ riẹn obo ri je Jihova siẹrẹ a da sane erọnvwọn ra vwọ diotọ? (c) Mavọ yen e se vwo brorhiẹn eghanghanre?

¹⁵ Baibol na djerephia nẹ ọ da Jihova mamọ ọke rẹ ihworakpọ na vwo ru umwemwu gangan, rẹ ‘iroro rẹ udu rayen eje vwọ dia brabra ọke ejobi.’ (Se Jẹnẹsis 6:5, 6.) Vwo nene ọnana, avwanre sa mrẹ nẹ iroro rẹ ọfanrhiẹn chọre kidie ọ sa nẹrhẹ ohwo ru umwemwu ọgangan rẹ Baibol na senre, rọ je vwọso iroro rẹ Jihova. Odibo Jems de si: “Aghwanre ro nẹ obenu rhe ka dia yoyovwi tavwe, ọ ke rha vọn vẹ ufuoma, dẹndẹn, ọ fobọ kuomagbe, ọ vọnre vẹ arodọvwẹ kugbe uruemu esiri, o vwo ofẹnẹ-ẹ ọ phiẹn oma rọye-e.” (Jems 3:17) Erianriẹn nana che mu avwanre vwọ sen erọnvwọn ra vwọ diotọ kerẹ ẹbe, ughe, yẹrẹ eha re kpare urhurusivwe vẹ iroro ọchọchọ. Onenikristi ro vwo ẹruọ sen ẹbe, ughe, yẹrẹ eha ri churobọ si erọnvwọn rẹ Jihova vwo utuoma kpahen. Iroro rẹ Jihova kpahen ẹdia nana pha phephẹn vwẹ Baibol na.

¹⁶ O vwo idjerhe sansan re se vwo brorhiẹn, ọ me je kẹ Jihova omavwerhovwẹn. Ẹkẹvuọvo, ọ da dianẹ avwanre guọnọ brorhiẹn eghanghanre evo, ofori nẹ e bru ekpako na ra yẹrẹ iniọvo ri tedje vwọ kẹ uchebro. (Taitọs 2:3-5; Jems 5:13-15) Vwọrẹ uyota, o ghwe fo ra vwọ vuẹ ihwo efa nẹ ayen brorhiẹn vwọ kẹ avwanre-e. E jẹ Inenikristi yono ẹgba rẹ iroro rayen, ayen me je reyọ vwo ruiruo. (Hib. 5:14) E jẹ avwanre eje ru nene eta rẹ Pọl, rọ vwọ ta: “Dohwo doghwa rọye gba cha ghwa.”—Gal. 6:5.

17. Erere vọ yen a cha mrẹ siẹrẹ e de brorhiẹn rọ cha nẹrhẹ oma vwerhen Jihova?

¹⁷ E de mu orhiẹn-ebro avwanre kpahen iroro rẹ Jihova, ọnana cha nẹrhẹ avwanre nabọ sikẹrẹ. (Jems 4:8) Ka cha mrẹ ebruba rọyen. Ọnana kọ je cha nẹrhẹ esegbuyota rẹ avwanre vwo kpahọn je ganphiyọ. Ọtiọyena, e jẹ irhi rẹ Baibol na sun avwanre, kidie e nẹrhẹ avwanre riẹn iroro rẹ Ọghẹnẹ. Vwọrẹ uyota, o vwo erọnvwọn buebun rẹ avwanre che yono kpahen Jihova. (Job 26:14) Ẹkẹvuọvo, avwanre da davwẹngba, ke se vwo aghwanre, erianriẹn, vẹ ẹruọ ra guọnọre vwo brorhiẹn rẹ aghwanre. (Isẹ 2:1-5) Iroro rẹ ohworakpọ wene cha wene kpo, jẹ kirobo rẹ ọbuine na karophiyọ avwanre: “Umẹ rẹ Ọrovwohwo na mudia bẹdẹ, iroro rẹ udu rọye herọ nẹ edje ra ro edje.” (Une 33:11) Vwọrẹ imuẹro, avwanre se brorhiẹn rẹ aghwanre siẹrẹ iroro vẹ uruemu rẹ avwanre da rhọnvwephiyọ ọ rẹ Jihova, rọ dia Ọghẹnẹ rọ ma ghwanre na.