1-3. (a) Ewene ego ye na sabu rhiẹ emru ebẹnbẹn harẹn ọwan erhe bromarhame hin? (b) Orhianẹ e ru riaro ọwan ọ gbanhon ghwẹ obore fiẹrorhọ, enọ ego ya na sabu nọ? (Mẹrẹn ifoto rọ ha uvuẹn ọtonrhọ uyono na.)

ỌKE rẹ Kevin o yono urhomẹmro na,  ^[1] oborẹ ọ guọlọre ọyẹ ono vwo onyerẹnkugbe rọ kpẹnkpẹnren rhẹ i Jehova. Ọrẹn, ẹgbukpe buebun ri vrẹnren na, ọye o fioma rhẹ ibikoro e fi, isigreti ephopho, enyo ẹda vrẹn oma, rhẹ imwu egbogbanhon ẹha. Neneyo Osolobrugwẹ ọ sabu rhiabọ dedie, Kevin nẹ ono tiobọnu iruemru enana re sọre ri vwa ha uvuẹn i Baibol na. Ọnana oborẹ o ruru nyoma ọ hẹroso i Jehova kugbe Ẹmro Ọnẹyen ro vwo omẹgbanhon na.—Heb. 4:12.

² Ọke rẹ Kevin bromarhame hin, ọ dobọji ro no ru ewene uvuẹn akpenyerẹn ọnẹyen? Ẹjo, nime ọye o vwo ewian ono ru neneyo uruẹmru Olele Kristi ọnẹyen ọ kpokpọ rhọ. (Eph. 4:31, 32) Jerẹ udje, ọye ọ mẹrẹnvwrurhe taghene nọ sabu suẹn uruemru re kiki tuekwẹre, o rhiẹ oborẹ ọ bẹnren omamọ. Kevin ọrhọ ta: “Ọke mie  yono oborẹ mi ne ru sabu suẹn ekwẹre mẹ, orhiẹ oborẹ ọ bẹnren omamọ vrẹn ọke mie tiobọnu iruemru esọsọ mi vwori bi!” Kevin o ru ewene ro fori nyoma ẹrhomo ẹnẹ ọrhẹ i Baibol e yono ọke ephian.

³ Jerẹ Kevin, buebun ọwan i ru ewene ri fori bọmọke e ki bromarhame, neneyo enyerakpọ ọwan nọ sabu serhọ rhẹ oborẹ ọ ha uvuẹn i Baibol na. Ọke re bromarhame hin, na mẹrẹnvwrurhe taghene o fori ne rhe ji ru ewene ekokoma ezẹko, neneyo na sabu hẹrokele Osolobrugwẹ rhẹ Kristi kpẹnkpẹnkpẹn. (Eph. 5:1, 2; 1 Pet. 2:21) Jerẹ udje, ana sabu djokarhọ taghene ọwan i vwo ẹhẹn re guẹn awọrọ, ofẹnzẹ ituakpọ, ẹhẹn ra rhaphiẹ awọrọ, yanghene ekete erọrọ re seriotọre. Re ne ruẹ ewene enana, ọ gbanhon ghwẹ obore fiẹrorhọ bi? Omarana, wu na sabu roro: ‘Mi rha sabu ru ewene eduado, mesoriẹ ọ bẹn mi ne ru ewene ekokomo? Marhẹ mi ne ru sabu ru riaro jeghwai lẹrhẹ i Baibol na wene enyerakpọ mẹ?’

4. Mesoriẹ ọ bẹn ra na lẹrhẹ oma merhen i Jehova ọrẹ kemru kemru re ruẹ?

⁴ Rẹ ọwan e rhe i Jehova jeghwai vwo ẹguọlọ kpahiẹn ne na, ọwan i vwo omwemẹ rhẹ ọsoso ọmudu ọwan re ne ru oborẹ ọ merhiẹn oma. Ọrẹn, o vwo oborẹ omwemẹ ọrana ọ gbanhon te-e, erhirhiẹ ijẹgba ọwan o djephia taghene a sabu ru oborẹ ọmerhen Osolobrugwẹ oma ọke ephia-an. Ana sabu mẹrẹn oma ọwan uvuẹn erhirhiẹ rọ họhọ ọrẹ ọnyikọ Paul, rọ yare: ‘Mi vwo omwemẹ mi ne ru oborẹ orhomurun, ọrẹn mie vwo omẹgbanhon mi ne ruie-e.’—Rom. 7:18; Jas. 3:2.

5. Ewene ego yẹ e ruru e ki bromarhame, ọrẹn ovwiẹlẹme ẹgo ye na sabu rhe kpokpo ọwan?

⁵ Ọwan i tiobọnu irueru edandan, re na lẹrhẹ ọwan ja sabu rhiẹ owuọwan usuẹn ukoko Ilele Kristi ne. (1 Cor. 6:9, 10) Ọrẹn, ọwan ephian ihworho ri vwa gba. (Col. 3:9, 10) Omarana, orho fo ne fiẹrorhọ taghene erhe bromarhame hin—yanghene a rha tobọ daji urhomẹmro na ẹgbukpe buebun ne—ọwan i rhe ruẹ sọ-ọ, a rha mẹrẹn ọgbanrhọ-ọ, yanghene erhe roro iroro, yanghene ru irueru re sọre ri ne kpokpo ọwan ẹhẹ-ẹn. Aruo irueru enana ina sabu rha homaphia ẹgbukpe buebun.

6, 7. (a) Me yọ lẹrhẹ ọwan sabu rhiẹ igbehian i Jehova udabọ ijẹgba ọwan? (b) Mesoriẹ ọwan ine je ti rierhumu ra na rẹ i Jehova nọ harhomu ọwan?

⁶ Ijẹgba ọwan i ha riuku ọ sabu le ọwan ne je rhiẹ ugbehian i Jehova-a, yanghene dobọ ẹga ra na hariẹn ji-i. Roro kpahen ọnana: Ọke i Jehova o se ọwan ne rhiẹ ugbehian yen, o rheri taghene ana sabu ru sọ ọkezẹko. (John 6:44) Osolobrugwẹ o rhe irueru ọwan ọrhẹ oborẹ ọ ha ọmudu ọwan na, o rhe irueru ijẹgba ri na mai kpokpo ọwan ẹhẹn. Ọ jeghwai rhe taghene ọkezẹko ọwan ine ru sọ. Ọrẹn, Jehova ọ ji guọlọ nẹ ọwan rhiẹ ugbehian yen.

⁷ Ẹguọlọ yo mwu i Jehova tiobọnu ẹghẹlẹ ọghoghanren rẹn ọwan—izobo otan ọmọ yen ro vwo ẹguọlọ kpahen. (John 3:16) A rha ghwẹriẹ jeghwai rẹ i Jehova nọ harhomu ọwan nyoma ẹghẹlẹ ọghoghanren ọnana, ọwan i vwo imwẹro taghene ugbehian ọwan rhẹ ọnẹyen ọnọ kpẹnkpẹnrhọ. (Rom. 7:24, 25; 1 John 2:1, 2) O fori ne ti rierhumu ne je rhiabọ dede otan na ọrhẹ erere rọ nọ rhua rhe, nime ọwan eruedandan rhẹ ihworho ri vwa gba? Ẹjo! Ọrana ọnọ ghwai họhọ taghene ọwan a guọlọ ha ame ghwe abọ ọwan ri gberi-i. Fọkiẹ eruedandan ri ghwẹriẹre, ya kwaphiẹ otan na rhọ. Nyoma izobo otan na, ana sabu rhiẹ igbehian i Jehova dedevwo ọwan i ha erhirhiẹ ijẹgba.—Se 1 Timothy 1:15.

8. Mesoriẹ o vwo fo nẹ ọwan i gbobọhiẹn ekete re seriotọre?

⁸ Itiọrurhomẹmro, ọwan i vwe gbobọhiẹn ekete re seriotọre-e. Ne rhiẹ  ugbehian i Jehova o sekpahen ọrẹ ana damoma hẹrokele Osolobrugwẹ ọrhẹ i Kristi kpẹnkpẹnkpẹn, jeghwai rhiẹ aruo ihworho aye i guọlọre nẹ ọwan rhirhiẹ. (Ps. 15:1-5) Ọ jeghwai sekpahen ọrẹ ana damoma suẹn irueru ijẹgba ọwan, tobọ tiobọnu aye phẹlẹphẹlẹ. Orhianẹ ọwan i ghwai bromarhame obọ yanghene o jiri ne ọwan i ha uvuẹn urhomẹmro na ne, ọwan ine vi ‘rhe . . . ruẹ ewene ọke ephian.’—2 Cor. 13:11.

9. Marhẹ e ru rhe taghene ọwan ina sabu rhe ku uruemru ọkpokpọ na rhọ ọke ephian?

⁹ Na sabu ‘ru ewene’ jeghwai dje ‘uruemru ọkpokpọ na’ phia, ọ guọlọ omẹdamo ọke ephian. Paul nọ karorhọ Ilele Kristi re ha uvuẹn Ephesus: ‘E yono are nẹ are ku uruemru ahwanren na nu, ro sekpahen oka uruemru are i vwori vẹrhẹ na, ra jeghwai gbeghwu lele edamẹ ọphiẹrhọ ọnẹyen. Are i gbe rhe ruẹ uruemru ro suẹn oghwa iroro are kpokpọ rhọ, nẹ are ku uruemru ọkpokpọ na rhọ ra maren lele ọhọre Osolobrugwẹ ọrẹ ọvwata ọrhẹ atamwu.’ (Eph. 4:22-24) Ẹmro na, ‘rhe ruẹ uruemru . . . are kpokpọ rhọ’ o djephia taghene ne ku uruemru ọkpokpọ na rhọ oborẹ ene rhe ruẹ ọke ephian. Ọnana emru uduẹharhaghwẹ, nime ọ yẹrẹ ọwan imwẹro taghene ọrhọ tobọ jiri ra ga i Jehova ne, ọwan ina ji sabu rhe ruẹ uruemru Ilele Kristi ọwan kpokpọ rhọ ro sekpahen uruemru ọkpokpọ na. Itiọrurhomẹmro, Baibol na ọnọ sabu rhe wene akpenyerẹn ọwan.

10. Me ene vi ru na sabu rhe ruẹ ewene nyoma userhumu i Baibol na, enọ ego ya na sabu nọ oma ọwan?

¹⁰ Ọwan ina vi damoma orhianẹ ọwan i guọlọre taghene Ẹmro Osolobrugwẹ orho wene ọwan. Ọrẹn, mesoriẹ a guọlọ omẹdamo ọgbogbanhon mie ọwan? Jehova ọ ghwai sabu ruie lọhọ rẹn ọwan ne ru riaro ọrẹ ehẹn? Jehova ọ sabu ghwai kpare iroro vrẹn orusọ ọwan neneyo ọwan i sabu dje uruemru ọ ga Osolobrugwẹ phia rhẹ ibiẹ omẹdamo?

11-13. Mesoriẹ i Jehova ọ guọlọ nẹ ọwan i damoma ne fiẹ ekete ọwan e seriotọre kparobọ?

¹¹ Ọke rẹ ọwan e roro kpahen akpọ na rhẹ ekwakwa re ha uvuien, na mẹrẹnvwrurhe taghene Jehova o vwo omẹgbanhon. Jerẹ udje, uvo na o tiobọnu ukpẹ rhẹ ọdjodjẹrẹ, kibrẹro kibrẹro. Dedevwo ibiesuọn uvuẹn uvo na ọyẹ o te ọwan uvuẹn otọrakpọ obonẹ, ọrana ọ ghwai yẹ ọwan ukpẹ rhẹ ọdjodjẹrẹ rọ nọ sabu sẹrorẹ arhọ uvuẹn otọrakpọ na. (Ps. 74:16; Isa. 40:26) Oma ọ merhen i Jehova rọ nọ yẹ idibo yi omẹgbanhon ro fori ọke rẹ aye a guọliẹ. (Isa. 40:29) Itiọrurhomẹmro, Osolobrugwẹ ọnọ sabu yẹ ọwan omẹgbanhon ra na ha sabu fi kerhirhiẹ kerhirhiẹ re seriotọre kparobọ, ọrhọ tobọ rhianẹ a damoma-a, yanghene e yono nẹ orusọ ọwan rhe-e. Mesoriẹ ọye o vwo ruie omaran?

¹² Jehova ọ yẹrẹ ọwan ẹghẹlẹ ugbomọphẹ ọghoghanren. Erhe brorhiẹn jeghwai damoma ru ọhọre Osolobrugwẹ, ọwan ne dje ẹguọlọ okokodo kpahen i Jehova ọrhẹ omwemẹ re ne ru oborẹ ọ merhiẹn oma. Ọwan a jeghwai djephia taghene a hobọtua omẹgbanhon usuon ọnẹyen. Echu ọ tarẹ taghene Jehova o fo ohworho ro no su-un, ọwan i rha homakpahontọre jeghwai damoma hobọtua usuon i Jehova, ọnana ono rhiẹ emru ọghoghanren harẹn Ọsẹ ọwan obẹ odjuwu ro dje ọdaremẹro rhẹ ẹguọlọ phia. (Job 2:3-5; Prov. 27:11) Ọrẹn, Jehova orho tiẹ erhirhiẹ ijẹgba ọwan nie phẹlẹphẹlẹ na sabu lẹrhẹ oma merhiẹn, o vwo so rho fiemru owuorowu rẹ ọwan ine vwo atamwu jeghwai hobọtua usuon ọnẹye-en.

¹³ Omarana, Jehova ọ ta rẹn ọwan na rha “damoma” vwo iruemru ọ ga Osolobrugwẹ.  (Se 2 Peter 1:5-7; Col. 3:12) Ọ guọlọre na damoma suẹn iroro ọwan. (Rom. 8:5; 12:9) Ọwan i rha damoma uvuẹn erhirhiẹ ọnana ne, nọ yẹ ọwan aghọghọ ra mẹriẹnvwrurhe taghene i Baibol na o ji wene akpenyerẹn ọwan.

14, 15. Me yẹ ọwan ine ruo na sabu vwo iruemru rẹ i Jehova ọ vwo ẹguọlọ kpahen? (Mẹrẹn ekpeti na “ Baibol na Ọrhẹ Ẹrhomo i Wene Akpenyerẹn Aye.”)

¹⁴ Me yẹ ọwan ina sabu ru ne vwo uruemru ọ ga Osolobrugwẹ jeghwai ruẹ oborẹ ọ merhen i Jehova oma? A vwa hẹroso oma ọwan ọvo-o. O fori nẹ ọwan i rha damoma nyalele ọkpọvi Osolobrugwẹ, nime Romans 12:2 ọ tare: ‘Are vwe jenẹ enyerakpọ ọnana ma are-e, ọrẹn are gbe ruẹ ewene nyoma are na ghwẹriẹ iroro are, neneyo are sabu djephia harẹn omobọ are ọhọre Osolobrugwẹ rọ gbare, ro ji rhomu, rẹ ọye ọ jeghwai kwerhọ.’ Nyoma Ẹmro ọrhẹ ẹhẹn ọfuanfon ọnẹyen, Jehova ọ sa ọwan erhumu rhe ọhọre ọnẹyen jeghwai ruie, ọ jeghwai wene akpenyerẹn ọwan na sabu nya mwu irhi enẹyen. Isese i Baibol kẹdẹkẹdẹ, eroro kokodo kpahen Eyaya Ọfuanfon na, ọrhẹ ẹrhomo ẹnẹ kpahen ẹhẹn ọfuanfon na, i rhiẹ usuẹn omẹdamo ọwan. (Luke 11:13; Gal. 5:22, 23) A rha nyalele ọkpọvi ẹhẹn ọfuanfon Osolobrugwẹ jeghwai ruẹ iroro ọwan serhọ rhẹ oborẹ i Jehova o roro rọ ha uvuẹn Ẹmro ọnẹyen, nẹ ene vwo uruemru ọ ga Osolobrugwẹ ọrẹ iroro, ẹmro, ọrhẹ irueru ọwan. Udabọ erana, o fori na rha dẹrẹ na ja rha ghwẹrioma riẹ erhirhiẹ re seriotọre.—Prov. 4:23.

¹⁵ Haba isese i Baibol kẹdẹkẹdẹ, o fori ne yono Ẹmro Osolobrugwẹ ọrhẹ ẹbe ukoko ọwan neneyo na sabu hẹrokele omamọ iruemru i Jehova. Ezẹko i mẹren riẹn rhẹ oborẹ o serhọ, re ne roro kpahen ekete ezẹko uvuẹn i Baibol na, jeghwai ha Watchtower yanghene Awake! rọ nọ sabu sa aye erhumu vwo iruemru Olele Kristi yanghene fi erhirhiẹ aye e seriotọre kparobọ.

16. Mesoriẹ ẹhẹn ọwan ono jo seriotọre orhianẹ e vwe ruẹ riaro izede ọrẹ ẹhẹn phẹrẹ te-e?

¹⁶ Orhianẹ wu vwe ruẹ riaro izede ọrẹ ẹhẹn phẹrẹ te-e, karorhọ taghene ẹdo riaro ọrana ọ ha ọke. Re ne vwo iruemru erẹ ẹhẹn, oborẹ ene rhe ruẹ ọke ephian. Ọwan ine vi vwo erhiorin ọke rẹ ọwan a damoma nẹ i Baibol na o ruẹ enyerakpọ ọwan rhẹ izede ro serhọ. Ọrukaro, ọwan ine vi suẹn oma ọwan ne ruẹ oborẹ i Baibol na ọ tare. Ọwan erhe roro jeghwai ruẹ lele izede Osolobrugwẹ, ono rhiẹ oborẹ ọ lọhọre rẹ iroro rhẹ irueru ọwan ine serhọ rhẹ erẹ i Jehova Osolobrugwẹ—Ps. 37:31; Prov. 23:12; Gal. 5:16, 17.

17. Ọwan i rhe vwo atamwu kpahen i Jehova, akpenyerẹn omamerhomẹ ọgo ya na sabu tẹnrovi obaro na?

¹⁷ Era ga Jehova rhẹ atamwu ine vwo uphẹn rẹ aye ina sabu ga ye gbagba ọrẹ i bẹmẹdẹ. Ọke ọrana, ne dje iruemru ọ ga Osolobrugwẹ phia ọ vwọ samọ bẹn ghwomara-an, ọrẹn ọnọ merhen oma ọke ephian. Ọrẹn, fọkiẹ otan na, ọwan i vwo uphẹn ra na ga Osolobrugwẹ ro vwo ẹguọlọ. Ọwan ina sabu ru omaran udabọ erhirhiẹ ijẹgba orhianẹ a damoma ra na lẹrhẹ Ẹmro Osolobrugwẹ ro vwo omẹgbanhon rhe wene ọwan.

18, 19. Marhẹ ono ru sabu mwu ọwan ẹro taghene i Baibol na o ji vwo omẹgbanhon rọ nọ sabu wene akpenyerẹn ọwan?

¹⁸ Kevin, ra hunute vrẹn ne na, ọ damoma nọ sabu suẹn ekwẹre ọnẹyen. O roro kpahen iruemru-urhi Baibol, nọ jeghwai haye ruiruo, ọ jeghwai rhiabọ dede userhumu ọrhẹ urhebro rẹ imizu re ha ukoko na i yẹ riẹ. Ẹgbukpe ezẹko a vrẹn ne, Kevin no ruẹ ewene kirighwo. Ọke ro jiri bẹn, na ha riẹ mwu rhẹ ẹrhẹ odibo owian, habaye ẹgbukpe 20 ri vrẹn ren na, ọye ọ ga uvuẹn ẹrhẹ ọkpako ukoko. Udabọ ọrana, nọ mẹrẹnvwrurhe taghene o fori nẹ ọye ọrhọ dẹrẹ ọke ephian no jo rho seriotọre izede ọrẹ ẹhẹn.

¹⁹ Udje i Kevin o djephia taghene i Baibol na ọ sa ihworho Osolobrugwẹ erhumu nẹ aye rha sabu ru ewene ro serhọ uvuẹn akpenyerẹn aye. Omarana, ọwan i gbe jenẹ Ẹmro Osolobrugwẹ rhe wene ọwan, nọ jeghwai lẹrhẹ onyerẹnkugbe ọwan rhẹ i Jehova kpẹnkpẹnrhọ. (Ps. 25:14) Ọwan i rha mẹrẹn ebrurhọ i Jehova uvuẹn omẹdamo ọwan, nẹ ene vwo imwẹro taghene i Baibol na ọnọ sabu rhe wene akpenyerẹn ọwan.—Ps. 34:8.