Skip to content

Skip to table of contents

ʻOku Kei Liliu ʻe he Tohi Tapú Hoʻo Moʻuí?

ʻOku Kei Liliu ʻe he Tohi Tapú Hoʻo Moʻuí?

“Fai homou liliú ʻaki hono fakafoʻou homou ʻatamaí.”​—LOMA 12:2.

HIVA: 29, 52

1-3. (a) Ko e hā ʻa e ngaahi liliu ʻe faingataʻa nai kiate kitautolu ke tau fai hili ʻetau papitaisó? (e) ʻI he taimi ʻoku faingataʻa ange ai ke tau fakalakalaka ʻi he meʻa ʻoku tau ʻamanekiná, ko e hā nai ha fehuʻi te tau ʻeke hifo? (Sio ki he ʻuluaki fakatātā ʻi he kupú ni.)

 ʻI HE ngaahi taʻu lahi, naʻe pele paʻanga ai ʻa Kēvini [1] pea toe ifi, inu lahi, mo ngāueʻaki ʻa e faitoʻo kona tapú. Naʻá ne ako leva fekauʻaki mo Sihova pea loto ke hoko ko hono kaumeʻa. Ka ke hoko iá, naʻe pau ke ne fai ha ngaahi liliu lahi ʻi heʻene moʻuí. Naʻe malava ke ne liliu fakafou ʻi he tokoni ʻa Sihová mo e mālohi ʻo ʻEne Folofolá, ʻa e Tohi Tapú.​—Hep. 4:12.

2 Hili ʻa e papitaiso ʻa Kēviní, naʻe fiemaʻu ke ne kei fai ha ngaahi liliu ki hono angaʻitangatá koeʻuhí ke ne malava ʻo hoko ko ha Kalisitiane lelei ange. (ʻEf. 4:31, 32) Ko e fakatātaá, naʻá ne angaʻaki ʻa e ʻita vavé. Naʻá ne ʻohovale ʻi hono ʻiloʻi ʻa e faingataʻa ʻo e ako ke mapuleʻi ʻene ʻitá. Ko hono moʻoní, naʻe pehē ʻe Kēvini ko e ako ke mapuleʻi ʻene ʻitá naʻe fuʻu faingataʻa ange ia ʻi hono taʻofi ʻa e ngaahi ʻulungaanga kovi naʻá ne fai ki muʻa ke ne papitaisó! Ka naʻe malava ke ne fai ʻa e ngaahi liliú ʻi heʻene kole kia Sihova ke tokoniʻi ia fakataha mo hono ako fakamātoato ʻa e Tohi Tapú.

3 Ki muʻa ke tau papitaisó, ko e tokolahi ʻo kitautolu naʻe pau ke tau fai ʻa e ngaahi liliu lahi ʻi heʻetau moʻuí koeʻuhí kae lava ke tau moʻui ʻi he founga ʻoku fakahaaʻi mai ʻe he Tohi Tapú ʻoku totonu ke tau moʻui aí. Ka naʻa mo e taimí ni, ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku ʻi ai ʻa e fanga kiʻi meʻa iiki ange ʻoku fiemaʻu ke tau fai ai ha liliu, ke tau hoko ʻo hangē ai ko e ʻOtuá mo Kalaisí. (ʻEf. 5:1, 2; 1 Pita 2:21) Ko e fakatātaá, ʻoku tau fakatokangaʻi nai ʻoku tau faʻa lāunga pe ʻoku tau faʻa ngutu lau pea leaʻaki ha ngaahi meʻa taʻeʻofa fekauʻaki mo e niʻihi kehé. Pe ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku tau hoko nai ʻo hohaʻa tōtuʻa ki he anga ʻo e fakakaukau mai ʻa e niʻihi kehé pe ko ʻenau lea mai fekauʻaki mo e ʻikai ke tau fai ʻa e meʻa ʻoku totonú. Mahalo kuo tau feinga ke liliu ʻi he ngaahi taʻu lahi ka ʻoku tau kei fai pē ʻa e ngaahi fehālaaki tatau. Ko ia te tau fifili nai: ‘Ko e hā ʻoku fuʻu faingataʻa ai ke u fai ʻa e fanga kiʻi liliu iiki ko ení? Ko e hā kuo pau ke u fai ke ngāueʻaki ai ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú koeʻuhí ke u kei hokohoko atu hono fakaleleiʻi hoku angaʻitangatá?’

ʻE LAVA KE KE FAKAHŌIFUAʻI ʻA SIHOVA

4. Ko e hā ʻoku ʻikai malava ai ke tau fakahōifuaʻi ʻa Sihova ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku tau faí?

4 ʻOku tau ʻofa ʻia Sihova, pea ʻoku tau holi ke fakahōifuaʻi ia ʻaki hotau lotó kotoa. Ka ko e meʻa fakamamahí, heʻikai lava ke tau fakahōifuaʻi ia ʻi he taimi kotoa pē, koeʻuhí ko ʻetau taʻehaohaoá. ʻOku tau faʻa ongoʻi hangē ko e ʻapositolo ko Paulá, ʻa ia naʻá ne pehē: “ʻOku ou maʻu ʻa e holi, kae ʻikai ko e malava ke fai ʻa e meʻa ʻoku leleí.”​—Loma 7:18; Sēm. 3:2.

5. Ko e hā ʻa e ngaahi liliu naʻa tau fai ki muʻa ke tau papitaisó, ka ko e hā nai ʻa e ngaahi vaivaiʻanga ʻoku tau kei fāinga mo iá?

5 Ki muʻa ke tau malava ʻo hoko ko e konga ʻo e fakatahaʻangá, naʻe pau ke tau taʻofi hono fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fehiʻa ai ʻa Sihová. (1 Kol. 6:9, 10) Ka ʻoku tau kei taʻehaohaoa. (Kol. 3:9, 10) Ko ia ʻoku tau kei fai pē ʻa e ngaahi fehālaaki neongo kapau kuo tau ʻosi papitaiso ʻi he ngaahi taʻu lahi. Mei he taimi ki he taimi, ʻoku tau maʻu nai ha ngaahi holi mo e ngaahi ongoʻi fehālaaki, pe ʻoku tau ʻiloʻi nai ʻoku faingataʻa ke mapuleʻi ha vaivaiʻanga ʻi hotau angaʻitangatá. Ko e moʻoni, kuo pau ke tau faitau nai mo e vaivaiʻanga tatau ʻi he ngaahi taʻu lahi.

6, 7. (a) Ko e hā ʻokú ne ʻai ke tau malava ʻo hoko ko e kaumeʻa ʻo Sihová neongo ʻetau taʻehaohaoá? (e) Ko e hā ʻoku totonu ai ke ʻoua te tau toumoua ʻi hono kole ʻa e fakamolemole ʻa Sihová?

6 Neongo ʻetau taʻehaohaoá, ʻe lava ke tau kei kaumeʻa mo Sihova pea tauhi kiate ia. Manatuʻi maʻu pē ʻa e founga naʻá ke ʻuluaki hoko ai ko e kaumeʻa ʻo Sihová. Ko ia ʻa e Tokotaha naʻá ne sio ki he lelei ʻiate koé pea loto ke ke ʻiloʻi iá. (Sione 6:44) Naʻá ne toe ʻiloʻi ʻoku ʻi ai hoʻo ngaahi fehālaaki mo e vaivaiʻanga pea te ke fai ha ngaahi fehālaaki. Ka ʻoku kei loto pē ʻa Sihova ke ke hoko ko hono kaumeʻa.

7 Naʻe ʻofa lahi ʻaupito ʻa Sihova ʻiate kitautolu ʻo ne ʻomai ai ha meʻaʻofa mahuʻinga. Naʻá ne fekau mai hono ʻAló ki he māmaní koeʻuhí ke malava ʻo foaki ʻe Sīsū ʻene moʻuí ke huhuʻi ʻetau ngaahi angahalá. (Sione 3:16) ʻI he taimi ʻoku tau fai ai ha fehālaaki, ʻe lava ke tau kole ʻa e fakamolemole ʻa Sihová. Pea koeʻuhí ko e huhuʻí, ʻe lava ai ke tau fakapapauʻi te ne fakamolemoleʻi kitautolu pea tau kei hoko ko hono ngaahi kaumeʻa. (Loma 7:24, 25; 1 Sio. 2:1, 2) Manatuʻi, naʻe pekia ʻa Sīsū koeʻuhí ko e kau angahala fakatomalá. Ko ia neongo kapau ʻoku tau ongoʻi ko e meʻa naʻa tau faí ʻoku fuʻu kovi ʻaupito, kuo pau ke ʻoua naʻa tuku ʻetau lotu ʻo kole ʻa e fakamolemole ʻa Sihová. Kapau heʻikai ke tau kole kiate ia ke ne fakamolemoleʻi kitautolu, ʻe hangē ia haʻatau fakafisi ke fanofano hotau nimá ʻi he taimi ʻoku ʻuli aí. He houngaʻia ē ko kitautolu ʻi hono ʻai ʻe Sihova ke tau malava ʻo hoko ko hono ngaahi kaumeʻa neongo ʻetau taʻehaohaoá!​—Lau ʻa e 1 Tīmote 1:15.

8. Ko e hā ʻoku totonu ai ke ʻoua te tau tukunoaʻi hotau ngaahi vaivaiʻangá?

8 Ko e moʻoni, heʻikai malava ke tau tukunoaʻi ʻetau ngaahi vaivaiʻangá pe kei kalofanga ʻaki ia. Kuo fakahaaʻi mai ʻe Sihova kia kitautolu ʻa e faʻahinga kakai ʻokú ne loto ke hoko ko hono ngaahi kaumeʻá. (Saame 15:1-5) Ko ia kapau ʻoku tau loto ke ʻunuʻunu ofi ange kiate ia, kuo pau ke tau feinga maʻu pē ke faʻifaʻitaki kiate ia mo hono ʻAló. Kuo pau ke tau toe feinga ke mapuleʻi ʻetau ngaahi holi fehālākí, pea naʻa mo ʻetau malava nai ke toʻo atu ha niʻihi ʻo e ngaahi holi ko iá. Tatau ai pē pe ko e hā hono fuoloa ʻetau papitaisó, kuo pau ke tau hanganaki fakaleleiʻi hotau angaʻitangatá.​—2 Kol. 13:11.

9. ʻOku anga-fēfē ʻetau ʻilo ʻe lava ke tau hanganaki kofuʻaki ʻa e angaʻitangata foʻoú?

9 Naʻe tala ʻe he ʻapositolo ko Paulá ki he kau Kalisitiané: “Ko ia leva, ʻoku totonu ke mou huʻi atu ʻa e angaʻitangata motuʻá, ʻa ia ʻoku fakatatau ki homou ʻalunga fakaeʻulungaanga ki muʻá, ʻa ia kuo fakameleʻi ʻo fakatatau ki heʻene ngaahi holi kākaá. Pea ʻoku totonu ke hokohoko atu hono fakafoʻou ʻa homou tūkunga fakaefakakaukau ʻa ia ʻokú ne tākiekina kimoutolú, pea ʻoku totonu ke mou kofuʻaki ʻa e angaʻitangata foʻou ʻa ia naʻe fakatupu ʻo fakatatau ki he finangalo ʻo e ʻOtuá ʻi he māʻoniʻoni moʻoni mo e mateaki moʻoni.” (ʻEf. 4:22-24) ʻOku ʻuhinga ení ʻoku fiemaʻu ke tau feinga maʻu pē ke fai ha liliu pea “kofuʻaki ʻa e angaʻitangata foʻou.” Ko ia tatau ai pē pe ko e hā hono fuoloa ʻetau tauhi kia Sihová, ʻe lava ke toe lahi ange ʻetau ako maʻu pē fekauʻaki mo hono ngaahi ʻulungāngá. Pea ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he Tohi Tapú ke tau hanganaki fai ha ngaahi liliu ʻi hotau angaʻitangatá ke tau hoko ʻo hangē ko iá.

KO E HĀ ʻOKU MĀTUʻAKI FAINGATAʻA AÍ?

10. Ko e hā kuo pau ke tau faí ke tau hanganaki liliu fakataha mo e tokoni ʻa e Tohi Tapú, pea ko e hā nai ʻa e ongo fehuʻi te tau ʻeké?

10 ʻOku tau loto kotoa ke muimui ʻi he meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú. Ka ʻoku fiemaʻu ke tau ngāue mālohi kapau ʻoku tau loto ke hokohoko atu ʻetau liliú. Ko e hā ʻoku fiemaʻu ai ke tau feinga mālohí? ʻIkai ʻoku faingofua pē kia Sihova ke ne ʻai kitautolu ke tau fai ʻa e meʻa ʻoku totonú?

11-13. Ko e hā ʻoku ʻikai ʻai ai ʻe Sihova ke faingofua ʻetau ikuʻi ʻa e ngaahi hehema fehālākí?

11 ʻI heʻetau fakakaukau ki he ʻunivēsí mo e meʻa kotoa ʻoku ʻi aí, ʻoku ʻikai ha veiveiua ʻoku maʻu ʻe Sihova ʻa e mālohi ke fai ha meʻa pē. Ko e fakatātaá, naʻá ne ngaohi ʻa e laʻaá, ʻa ia ʻoku mālohi ʻaupito. ʻI he sekoni kotoa pē, ʻoku ʻomai ʻe he laʻaá ʻa e maama mo e vela lahi ʻaupito. Ko e kiʻi konga siʻisiʻi pē ʻo e ivi ko ení ʻoku fiemaʻu ki he moʻui ʻi he māmaní. (Saame 74:16; ʻAi. 40:26) ʻOku toe ʻoange ʻe Sihova ʻa e mālohi ki heʻene kau sevānití ʻi he taimi ʻoku nau fiemaʻu aí. (ʻAi. 40:29) ʻOku hā mahino, kapau ʻoku finangalo ki ai ʻa Sihova, te ne malava ke ʻai ke faingofua ke tau faitau mo hotau ngaahi vaivaiʻangá pea liʻaki ʻa e ngaahi holi fehālākí. Ko ia ko e hā ʻoku ʻikai ke ne fai pehē aí?

12 Kuo ʻomai ʻe Sihova ʻa e tauʻatāina ke tau filí. ʻOkú ne fakaʻatā ke tau fili pe te tau talangofua kiate ia pe ʻikai. ʻI heʻetau fili ke talangofua kiate iá pea ngāue mālohi ke fai hono finangaló, ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻoku tau ʻofa kiate ia pea loto ke fakahōifuaʻi ia. ʻOku pehē ʻe Sētane ʻoku ʻikai maʻu ʻe Sihova ʻa e totonu ke pulé. Ka ʻi he taimi ʻoku tau talangofua ai kia Sihová, ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻoku tau loto ke ne hoko ko hotau Pule. Pea ʻe lava ke tau fakapapauʻi ʻoku fakamahuʻingaʻi ʻe heʻetau Tamai anga-ʻofá ʻa e feinga kotoa ʻoku tau fai ke talangofua ai kiate iá. (Siope 2:3-5; Pal. 27:11) ʻI heʻetau ngāue mālohi ke mapuleʻi hotau ngaahi vaivaiʻangá neongo ʻoku ʻikai ke faingofua ke fai peheé, ʻoku tau mateaki ai kia Sihova pea fakahaaʻi ai ʻoku tau loto ke ne hoko ko hotau Pule.

13 ʻOku tala mai ʻe Sihova ʻoku totonu ke tau ngāue mālohi ke faʻifaʻitaki ki hono ngaahi ʻulungāngá. (Kol. 3:12; lau ʻa e 2 Pita 1:5-7.) ʻOkú ne toe ʻamanekina ke tau ngāue mālohi ke mapuleʻi ʻa e meʻa ʻoku tau fakakaukau ki aí mo e anga ʻetau ongoʻí. (Loma 8:5; 12:9) ʻI he taimi pē ʻoku tau ngāue mālohi ke fai ha liliu pea tau lavameʻa aí, ʻoku tau maʻu ʻa e fiefia makehe.

TUKU KE HANGANAKI LILIU KOE ʻE HE FOLOFOLA ʻA E ʻOTUÁ

14, 15. Ko e hā nai ʻa e ngaahi feinga te tau fai ke fakatupulekina ai ʻa e ngaahi ʻulungaanga fakaʻotuá? (Sio ki he puha “ Naʻe Liliu ʻe he Tohi Tapú mo e Lotú ʻEnau Moʻuí.”)

14 Ko e hā kuo pau ke tau fai ke fakatupulekina ai ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻoku ʻofa ai ʻa Sihová? ʻI he ʻikai ke tau fili pē ʻa e meʻa ʻoku fiemaʻu ke tau liliu aí, ʻoku fiemaʻu ke tau tuku ʻa e ʻOtuá ke ne tataki kitautolu. ʻOku pehē ʻe he Loma 12:2: “Tuku ʻa e fakaangatatau ki he fokotuʻutuʻu ko ení, ka ke fai homou liliú ʻaki hono fakafoʻou homou ʻatamaí, koeʻuhi ke mou lava ʻo fakamoʻoniʻi kiate kimoutolu ʻa e finangalo lelei mo fakahōifua mo haohaoa ʻo e ʻOtuá.” Ko ia ke ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku finangalo ki ai ʻa Sihová, ʻoku fiemaʻu ke tau falala ki he tokoni kuó ne tokonaki maí. Kuo pau ke tau lau fakaʻaho ʻa e Tohi Tapú, fakalaulauloto ki he meʻa ʻoku tau laú, pea lotu kia Sihova ke ʻomai hono laumālie māʻoniʻoní. (Luke 11:13; Kal. 5:22, 23) ʻI he ngaahi founga ko ení, ʻe lava ai ke tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ke tau mahinoʻi ʻa e meʻa ʻoku fakahōifua kiate iá, pea ʻe lava ke tau ako ke fakakaukau ʻo hangē ko e anga ʻene fakakaukaú. Ko hono olá, ko e anga ʻetau fakakaukaú, leá mo e meʻa ʻoku tau faí ʻe fakahōifua ange kia Sihova, pea te tau ako ai ki he founga ke mapuleʻi hotau ngaahi vaivaiʻangá. Ka neongo ia, ʻe fiemaʻu ke tau hanganaki faitau mo ia.​—Pal. 4:23.

Tānaki ʻa e ngaahi kupu ʻokú ke lau ʻi heʻetau ʻū tohí pe ngaahi konga Tohi Tapu te ne tokoniʻi koe ke faitau mo ho ngaahi vaivaiʻangá, pea toutou lau ia mei he taimi ki he taimi (Sio ki he palakalafi 15)

15 Tānaki atu ki hono lau ʻa e Tohi Tapú ʻi he ʻaho kotoa pē, ʻoku fiemaʻu ke tau ako ʻa e Tohi Tapú fakataha mo e tokoni ʻetau ʻū tohí, hangē ko e Taua Leʻo mo e ʻĀ Hake! ʻOku lahi ʻa e ngaahi kupu ʻi he ongo makasini ko ení ʻoku akoʻi mai ai ʻa e founga ʻe lava ke tau faʻifaʻitaki ai ki he ngaahi ʻulungaanga ʻo Sihová mo e founga ke faitau ai mo hotau ngaahi vaivaiʻangá. Te tau maʻu ai ʻa e ngaahi kupu pe ngaahi konga Tohi Tapu pau ʻe mātuʻaki tokoni kia kitautolu. ʻE lava ke tau tānaki ʻa e ngaahi konga Tohi Tapu mo e ngaahi kupu ko ení koeʻuhí ke tau lava ʻo toutou lau ia mei he taimi ki he taimi.

16. Ko e hā ʻoku ʻikai totonu ai ke tau loto-siʻi kapau ʻoku hā ngali māmālie ʻetau fakalakalaka fakalaumālié?

16 ʻOku fiemaʻu ʻa e taimi ke ako ai ke faʻifaʻitaki ki he ngaahi ʻulungaanga ʻo Sihová. Ko ia kapau ʻokú ke ongoʻi kuo ʻikai ke lahi ʻa e ngaahi liliu kuó ke fai ʻo hangē ko ia ʻokú ke loto ki aí, anga-kātaki. ʻI he kamatá, te ke fiemaʻu nai ke fakamālohiʻi koe ke fai ʻa e meʻa ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú. Ka ko e lahi ange hoʻo fakakaukau pea tōʻonga ʻi he founga ʻoku finangalo ki ai ʻa Sihová, ʻe hoko ʻo faingofua ange ai hoʻo fakakaukau ʻo hangē ko iá pea fai ʻa e meʻa ʻoku totonú.​—Saame 37:31; Pal. 23:12; Kal. 5:16, 17.

FAKAKAUKAU KI HOTAU KAHAʻU FAKAOFÓ

17. Kapau ʻoku tau mateaki kia Sihova, ko e hā ʻa e kahaʻu fakafiefia ʻe lava ke tau fakatuʻotuʻa atu ki aí?

17 ʻOku tau fakatuʻotuʻa atu ki he taimi te tau hoko ai ʻo haohaoa pea tauhi kia Sihova ʻo taʻengata. ʻI he taimi ko iá, ʻe ʻikai fiemaʻu ia ke tau faitau mo ha ngaahi vaivaiʻanga, pea ʻe hoko ʻo faingofua ange ai ke tau faʻifaʻitaki kia Sihova. Ka ʻi he taimi ní, ʻoku malava ke tau lotu kia Sihova koeʻuhí kuó ne ʻomai ʻa e meʻaʻofa ʻo e huhuʻí. Neongo ʻetau taʻehaohaoá, ʻe lava ke tau fakahōifuaʻi ia kapau ʻe hokohoko atu ʻetau ngāue mālohi ke fai ha ngaahi liliu pea muimui ki he meʻa ʻokú ne akoʻi mai ʻi he Tohi Tapú.

18, 19. ʻE lava fēfē ke tau fakapapauʻi ʻoku maʻu ʻe he Tohi Tapú ʻa e mālohi ke hokohoko atu hono liliu ʻetau moʻuí?

18 Naʻe fai ʻe Kēvini ʻa e meʻa kotoa naʻá ne malavá ke ako ke mapuleʻi ʻene ʻitá. Naʻá ne fakalaulauloto ki he meʻa naʻá ne lau ʻi he Tohi Tapú pea feinga mālohi ke fai ha ngaahi liliu ʻi heʻene moʻuí. Naʻá ne toe muimui ʻi he faleʻi naʻe ʻoange kiate ia ʻe he kaungā-Kalisitiané. Neongo naʻe fiemaʻu ha ngaahi taʻu ke fakalakalaka ai ʻa Kēvini, ʻi he faai mai ʻa e taimí naʻe malava ke ne hoko ko ha sevāniti fakafaifekau. Pea ʻi he taʻu ʻe 20 ki mui ai, kuó ne hoko ai ko ha mātuʻa. Ka naʻa mo e taimí ni, ʻokú ne ʻiloʻi ʻoku fiemaʻu ke hokohoko atu ʻene faitau mo hono ngaahi vaivaiʻangá.

19 Hangē ko Kēviní, ʻe lava ke tau hanganaki fakaleleiʻi hotau angaʻitangatá. Kapau te tau fai pehē, te tau hokohoko atu ke ʻunuʻunu ofi ange kia Sihova. (Saame 25:14) Pea ʻi he taimi ʻoku tau fai ai ʻa e kotoa ʻo ʻetau malavá ke fai ha ngaahi liliu ke fakahōifuaʻi iá, te ne tokoniʻi kitautolu ke tau lavameʻa. Te tau fakapapauʻi leva fakafou ʻi he tokoni ʻa e Tohi Tapú, ʻe lava ke tau hanganaki fai ha ngaahi liliu ʻi heʻetau moʻuí.​—Saame 34:8.

^ [1] (palakalafi 1) Kuo liliu ʻa e hingoá.