ỌKE rẹ oso ọrhẹ ogiribo na e hin, Monday, September 1, 1919, uvo nọ homaphia. Erhẹrhuvo ọrana, ihworho ri joma te 1,000 ni kokori uvuẹn aghwẹlẹ rọ gba ihworho ri te 2,500, omẹvwa uvuẹn Cedar Point, Ohio, U.S.A., nọ tonrhọ. Ọke rẹ owuọwọn o te, ihworho ri te 2,000 ni homaba otu na nyoma owọ, imoto kugbe itreni. Tuesday o te, otu na ni bunrun omamọ te erhirhiẹ re ruẹ ẹkwaphiẹrhotọre omẹvwa rọ hẹrhẹre na uvuẹn otọre erhan eduado.

Uvo na ro lo nyoma erhan na, nọ lẹrhẹ ikotu ehworhare na họhọ ewun ilesi. Ilele ri ha uvuẹn erhu emẹse na ne kpogho fọkiẹ aphẹrẹ ro nẹ urhie owu re se Erie sa. Omizu owu nọ tare “Uvuẹn omẹvwa na, ekete ephian irhomurun omamọ, ikpokpogho akpọ na ọ ha avwaye-e, nọ ghwai havwọ taghene ame i ha i paradais.”

Erhumu ekete ọrana a sabu ha ye vwanvwọn aghọghọ rọ ha ughwaro ihworho ri rhiẹ omẹvwa na-a. Ọbe iyẹnrẹn owu ọrhọ ta “Ihworho na ephian i mwẹro rhẹ Osolobrugwẹ aye a ga, ọrẹn aye jeghwai ihworho oma ọmerhan.” Harẹn Emọ Uyono i Baibol na, onyerẹnkugbe ọnana ọ merhen aye oma omamọ nime aye i rioja gbangbanhon ẹgbukpe ezẹko ri vrẹnren na: ẹkparehaso re homaphia ọke upheri, ukpokpogho kpahen ikoko na; Bethel rọ ha obẹ i Brooklyn a dobọ owian aye ji; e fi imizu buebun rhẹ ekanron fọkiẹ owian Uvie na, jeghwai te imizu ẹrẹnren ra kobaro re ji fi rhẹ ekanron ro jiri te ẹgbukpe 20. *

Fọkiẹ enana, ẹhẹn Emọ Uyono i Baibol buebun ni seriotọre, aye ni ji mwuomarhọ uvuẹn ọke egbogbanhon enana, ezẹko usuẹn aye ni dobọ owian aghwoghwo na ji. Jọrẹn, buebun i damoma vwo edirin, udabọ erhirhiẹ osehiẹn. Uvuẹn erhirhiẹ owu, olọkpa owu nọ nẹ iyẹnrẹn taghene udabọ erhetio ọgbogbanhon, Emọ Uyono i Baibol ra kparehaso na i brorhiẹn taghene aye ine “rhe ghwoghwo ẹmro Osolobrugwẹ ye te oba.”

Uvwre ọke ọdamuni enana, Emọ Uyono i Baibol ri fuevwan e “ni usuon ọrẹ Ọrovwori na, . . . aye a nẹrhomo ọke na ephian neneyo Ọsẹ na ọ yẹ aye ọkpọvi.” Ekete ọke ọ havwọ na, aye rharhumu kwomakugbe ọrẹ omamerhomẹ uvuẹn Cedar Point. Omizu ọmase owu nọ ta oborẹ ọ ha ẹhẹn ihworho buebun, re roro kpahen oborẹ aye ine ru sabu “ru riaro sasasa uvuẹn owian na jeghwai ghwoghwo  uvuẹn izede ra dabu kwaphiẹrhọ.” Oborẹ ọ mai ghanren, yẹ aye ina tuẹn owian na rhọ!

Uvuẹn ọkprughwre na, eri rhiẹ omẹvwa na e roro oborẹ ikerẹmro na “GA” rọ ha uvuẹn ẹkwaphiẹrhotọre omẹvwa na, ẹbe use, kugbe ophanphan iyẹnrẹn ri ha uvuẹn esiyẹ omẹvwa na o mevirhọ. Ẹdẹ Friday re se “Co-Laborers’ Day,” Joseph F. Rutherford no dje rẹn otu ri te 6,000 oborẹ ẹmro na o mevirhọ. “GA” o mevirhọ The Golden Age—ọbe ọkpokpọ ra na ha ruiruo uvuẹn owian aghwoghwo na. *

Ọke rẹ Omizu Rutherford ọ tẹmro kpahen eri ne lele i Jesu sun, ọrhọ ta: “Nime aye i vwo esegburhomẹmro, aye ni mẹrẹn Ọke Omefuon ọrẹ usuon i Messiah na. . . . Aye i ha owian na ghanghanren, jeghwai ha ye taghene uphẹn ọduadọ rẹ aye ine ghwoghwo rẹn akpọ na kpahen Ọke omefuon na. Ọnana usuẹn owian rẹ Osolobrugwẹ ọ yẹrẹ aye.”

The Golden Age “ọbe urhomẹmro, Ifiẹrorhọ, ọrhẹ Imwẹro,” ana ha ye tuẹn ona ra na ha kerabọ urhomẹmro na rhọ—ọnana use re ne durhie rhẹ ẹbe na nẹ oghwa riẹ oghwa. Ọke ra nọ kpahen uchiunu ri guọlọ vwobọrhọ owian ọrana, ihworho ephian ri siyẹ uvuẹn otu na ni vẹnrẹn mevi ogege. Ọke ọrana, “rhẹ oruru kugbe omwemẹ ro gberẹ ere lele idjaghwẹ i Jesu ọvo,” aye ni so ijoro: “Dje ukpẹ rhẹ urhomẹmro ọnọ rhe, O Ọrovwori.” Omizu J. M Norris nọ tare: “Ọ sabu sẹremẹ ẹro oborẹ erhan na e kpogho lele fọkiẹ ijoro ame i soro na-a.”

Ọke rẹ esiyẹ ọrana o fuen, otu omẹvwa na ni mevi urhie unọke buebun nẹ aye sabu rhiẹ eri na kiki ha ẹbe na. Buebun i vwo aruo iroro ọrẹ Mabel Philbrick, rọ tare: “Marhẹ ọmerhen oma te, ame e rhe taghene ame rharhumu vwo owian ne!”

Emọ Uyono i Baibol ri joma te 7,000 i mwuegbe aye na wian owian. Ẹbe na Organization Method ọrhẹ To Whom the Work Is Entrusted ọ dabu dje yi fiotọre: Awuiruo Ẹga ọkpokpọ obẹ esiri ukoko yọ nọ hẹrote owian na. Ana ha Umẹ Ẹga mwu uvuẹn ukoko na, jeghwai ha oniruo mwu rọ nọ ha ọkpọvi phia. Ana ghalẹ eghwa ri te 150 riẹ 200 rhẹ ẹkwotọre rẹ aye ina wian. Ene ruẹ Uyono Iruo Uvie uvuẹn owuọwọn Thursday, neneyo imizu na i sabu ta oborẹ aye i rhiẹromẹrẹn jeghwai ya iyẹnrẹn na rhotọre.

“Ọke rẹ ame a rharhumu riẹ oghwa ame, ame ni tuẹn owian ọkpokpọ ọnana rhọ ogege.” Omaran Herman Philbrick ọ tare. Aye a mẹrẹn ihworho ri na kerhọ uvuẹn ekete ephian. Beulah Covey nọ tare “Nọ họhọre taghene upheri ọrhẹ omemwurhọ e notọre ne na, kohworho kohworho ne dede iroro ọrẹ ọke omefuon na ha. Arthur Claus nọ yare: “O gbe imizu na ephian unu oborẹ ihworho buebun e durhie rhẹ ẹbe na te.” Uvwre ibiamo eva re tu fomu ẹbe na phia, e fiẹ The Golden Age ri te urisiorin buebun rhẹ ada, habaye ọ jeghwai vwo awan 50,000 re durhie rhẹ imagazini na.

A. H. Macmillan ọ tare taghene urhomu-ẹmro na “Gospel of the Kingdom,” rọ ha uvuẹn Watch Tower July 1, 1920, ọyẹ “use ukukaro rẹ ukoko na ọ ha phia nọ yẹ imizu na uduẹharhaghwẹ, nẹ aye sabu ghwoghwo rẹn ihworho kpahen Uvie Osolobrugwẹ.” Urhomu-ẹmro ọrana nọ ha urhebro rẹn eri ne lele i Jesu sun “nẹ aye se oseri rẹn akpọ na taghene uvie ọrẹ odjuwu na o ti kẹrẹ ne.” Inyenana, buebun i jeghwai homaba imizu i Kristi “era yẹre owian na,” aye e ghwoghwo ẹmro na rhẹ oruru, aye a jeghwai hẹrhẹ ọke omefuon ọrẹ i Messiah na.